Pološka kotlina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na Polog iz svemira

Pološka kotlina ili samo Polog je kotlina i historijsko-geografska regija u sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije. Zauzima površinu od oko 400 km2. Podijeljena je na dva dijela: Gornji Polog (Gostivarski kraj) i Donji Polog (Tetovski kraj) a proteže se po meridijanskom pravcu sjever-jug. U Pološkoj kotlini živi oko 304.125 stanovnika (stanje 2002), od kojih Makedonci čine oko 18,4% te većinski Albanci oko 73,2% stanovništva. Također žive i mnoge manjine poput Turaka, Roma i drugih. Najveći gradovi u ovoj regiji su Tetovo i Gostivar.

Reljef, orografija i geografija[uredi | uredi izvor]

Od zapada i djelimično na sjevernom dijelu Pologa uzdiže se Šar-planina, dok je sa istočne strane ograničena planinama Suva Gora i Žeden, a na jugu se nalaze pladine Bistre i Čeloice. Na jugozapadnom dijelu kotline nalazi se izvor najveće makedonske rijeke, Vardara, koji protiče duž cijele kotline u dužini od 68 km. Prosječna nadmorska visina kotline iznosi od 360 do 430 metara u Donjem Pologu (tetovski dio), te 430 do 580 metara u Gornjem Pologu (gostivarski dio).

Statistička regija[uredi | uredi izvor]

Statistička regija Polog jedna je od osam statističkih regija Republike Makedonije i ima površinu od 2.417 km2, a prema popisu iz 2002. tu živi 304.125 stanovnika. Obuhvata devet općina:

Etnički sastav stanovništva u statističkoj regiji Polog (stanje 2002) je sljedeći:

  • Albanci - 222.679 stanovnika (73,2%)
  • Makedonci - 57.079 stanovnika (18,5%)
  • Turci - 16.386 stanovnika (5,3%)
  • Romi - 4.194 stanovnika (1,3%)
  • drugi - 3.187 stanovnika (1,0%)

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Pored Pelagonije i Strumičkog polja, Polog predstavlja jednu od poljoprivredno najrazvijenijih regija Makedonije. Kotlina je naročito poznata po grahu (tetovski grah), koji se najviše ogleda u uzgoju na području Donjeg Pologa. Od žitarica najzastupljeniji su pšenica i kukuruz. Od povrća najviše se uzgaja kupus, paprika i drugo.