Poluga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Poluga se koristi da se veći teret na manjoj udaljenosti od oslonca (na jednoj strani) mogao savladati manjim teretom na većoj udaljenosti od oslonca (na drugoj strani)

Poluga je prosti mehanizam koji nam omogućava da manjom silom uravnotežimo veću silu i da uz manje napora izvršimo određeni rad. Djelovanje poluge je prvi proučavao grčki matematičar i fizičar Arhimed u III st. p. n. e. Poluga je svako čvrsto tijelo koje se može obrtati oko neke osovine ili uporišta na osloncu. Sila kojom poluga vrši rad naziva se radna sila (F). Sila koju ona savladava zove se teret (G).


Ravnoteža na poluzi[uredi | uredi izvor]

Ravnoteža na poluzi

Poluga se nalazi u stanju ravnoteže kada je proizvod sile i njenog kraka jednak proizvodu tereta i njegovog kraka: Kada je moment sile jednak momentu tereta, poluga se nalazi u ravnoteži. Moment sile obrće polugu suprotnom smjeru u odnosu na moment tereta. Poluga je u ravnoteži kada je moment sile na jednoj strani poluge jednak momentu sile na drugoj strani. Kod jednostrane poluge, obje sile djeluju na istoj strani. Poluga je u ravnoteži kada je ukupni zbir momenata sila koje djeluju na polugu jednak nuli.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]