Pomično mjerilo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Mehaničko pomično mjerilo
Uvećani pogled na skalu pomičnog mjerila, koja ima preciznost od 0,02 mm. Očitana vrijednost je 3,58 mm. Vrijednost 3 se očita na lijevoj strani (lijeva crvena linija). Vrijednost 0,58 mm se očita na mjestu gdje se gornja i donja crtica poklapaju (desna crvena linija)
Principle vernier.png
Pomično mjerilo
Dijelovi pomičnog mjerila:
  1. Kljunovi za vanjske mjere
  2. Kljunovi za unutrašnje mjere
  3. Produžetak za mjerenje dubine
  4. Nepomični dio sa skalom u mm
  5. Nepomični dio sa skalom u inčima
  6. Pomični dio s skalom za mjerenje 1/10 mm
  7. Pomični dio s skalom za mjerenje u inčima
  8. Kočnica za pomičnu skalu

Pomično mjerilo (germanizam Šubler) je ručni mjerni instrument za mjerenje vanjskih i unutrašnjih promjera raznih predmeta. Pomičnim mjerilom se mjere dimenzije pravilnih tijela s preciznošću do desetog dijela milimetra. Sastoji se štapa s upisanim skalama (na donjem dijelu je ucrtana milimetarska, a na gornjem skala u inčima), klizača s noniusom, krakova za mjerenje vanjskih dimenzija tijela, šiljaka za mjerenje unutrašnjih dimenzija, te izbočenja za mjerenje dubine. Radi preciznijeg očitavanja dimenzija, pomično mjerilo ima i kočni mehanizam (obično se radi o vijku kojim se klizač pričvrsti za štap).

Izrađuje se od čelika, plastike kao i od drveta za mjerenja predmeta većih dimenzija (npr. šumari koriste za mjerenje prečnika stabala).

Historija[uredi | uredi izvor]

Tačnost do desetog dijela milimetra postignuta je upotrebom noniusa, posebne skale koju je još 1542. osmislio Portugalac Pedro Nunes (lat. Nonius), koji je svoju skalu primijenio na astrolab. Do kraja je nonius skalu usavršio Francuz Pierre Vernier 1631. (zato se nonius ponekad naziva i vernierom). [1] [2]

Konstrukcija[uredi | uredi izvor]

Skala mehaničkog noniusa je podijeljena obično na deset jednakih dijelova i pomicanjem klizača u krajnje lijevi položaj poklapaju se nulta oznaka na milimetarskoj i skali noniusa. Dužina skale noniusa je za tačno 1 milimetar kraća od određene dužine milimetarske skale. Pomicanjem noniusa desetinku milimetra udesno poklopit će se oznaka 1 noniusa s crticom koja označava 5 mm na milimetarskoj skali. Prema tome, oznaka 1 noniusa je pomaknuta 0,1 mm od oznake za 5 mm na milimetarskoj skali, oznaka 2 noniusa 0,2 mm od oznake za 10 mm na milimetarskoj skali, i tako dalje. Pomakom klizača n/10 milimetra udesno, n-ta će se podjela noniusa poklopiti s jednom od podjela na milimetarskoj skali. Ukoliko želimo dobiti mjerilo preciznosti bolje od desetinke milimetra, skala noniusa se podijeli na više dijelova.

Pomična mjerila se izrađuju u tačnosti:

  • 0,1 mm – dužina noniusa je 9 mm s 10 crtica
  • 0,05 mm – dužina noniusa je 19 mm s 20 crtica
  • 0,02 mm – dužina noniusa je 49 mm s 50 crtica

Osim mehaničkog pomičnog mjerila, danas se izrađuju pomično mjerilo s mjernom urom i pomično mjerilo s digitalnim pokazivačem mjere.

Kada se s pomičnim mjerilom mjeri unutrašnja mjera (npr. unutrašnji promjer cijevi), na očitanu mjeru treba dodati + 10 mm. To je zato jer debljina šiljaka za mjerenje unutrašnjih dimenzija iznosi 10 mm.

Jedna od posebnih konstrukcija pomičnog mjerila je dubinomjer. Njega koristimo za mjerenje dubine, a postoji i posebna izvedba za mjerenje dubine utora za pero i klin. [3]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Daumas Maurice: Scientific Instruments of the Seventeenth and Eighteenth Centuries and Their Makers, Portman Books, London 1989.
  2. ^ [1] "1911 Encyclopaedia Britannica article on Navigation", 2008.
  3. ^ [2] "Mjerenje i kontrola u alatničarstvu", Industrijska strojarska škola, Zagreb, 2011.