Porez na dodatu vrijednost

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Porez na dodatu vrijednost (PDV) jeste najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba (dobara) i usluga u svijetu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta[citat potreban], a u nekim od njih se javlja i pod drugačijim nazivima naprimjer u Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Novom Zelandu ili Singapuru gdje je poznat kao porez na dobra i usluge (eng. goods and services tax (GST)), dok je u Japanu poznat kao porez na konzumiranje.

Porez na dodatu vrijednost je indirektni porez, što znači da se ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, već od lica koja se smatraju krajnjim potrošačima. S obzirom da je PDV zamišljen kao porez na konzumiranje, izvoz (koji se, po definiciji, konzumira vani) nije predmet oporezivanja.

PDV je izumio francuski ekonomista Maurice Lauré (Moris Lore) 1954. godine. On je bio direktor francuske porezne službe koja je 10. aprila 1954. uvela taxe sur la valeur ajoutée (TVA). Ovaj porez je isprva uveden kao opterećenje za velike kompanije, ali je vremenom njegovo djelovanje prošireno na sve oblasti poslovanja. U Francuskoj je PDV najznačajniji izvor javnog finansiranja i procjenjuje se da donosi oko 45% prihoda.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Za njega treba reći da je neto svefazni porez. Svefazni jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju, a neto, jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza, već samo na dodatu vrijednost, nastalu u konkretnoj fazi. On u velikoj mjeri onemogućava različite oblike prevara, ali je i meta brojnih kritika zbog toga što je to regresivni porez.

Sistem poreza na dodatu vrijednost državi omogućava veće javne prihode, naročito u zemljama koje su u klasičnim sistemima imale mnogo problema sa prikupljanjem poreza. Mnogo je manja mogućnost različitih utaja, mada se na razvijenijim tržištima svi ovi efekti pomalo gube zbog mnogo širih mogućnosti za malverzacije. Kako je izvoz oslobođen plaćanja PDV-a, to je oblast za koju se najveći broj utaja i veže.

Kritike[uredi | uredi izvor]

Osnovna kritika je vezana za činjenicu da stvarni teret oporezivanja snose krajnji potrošači. Naročito su time pogođeni siromašniji slojevi društva. Iz tog razloga su u mnogim državama uvedene umanjene stope poreza na dodatu vrijednost, negdje čak i nulta stopa. Tim, nižim stopama su uglavnom obuhvaćene osnovne namirnice, lijekovi, knjige, ortopedska pomagala i slično.

PDV u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini, porez na dodatu vrijednost (PDV) se počeo primjenjivati 1. januara 2006. godine i to sa samo jednom jedinstvenom stopom od 17%. Koncept djelovanja se najbolje može vidjeti naprimjeru. Ukoliko neko preduzeće vrši nabavku u iznosu od 10.000 KM, dobavljač će mu obračunati PDV od 17% (tj. 1.700 KM). Dakle, preduzeće će platiti 11.700 KM od čega je 1.700 KM tzv. ulazni porez. Kada preduzeće hoće dalje da prodaje isto dobro, recimo po cijeni od 12.000 KM, ono će također obračunati 17% na tu cijenu (2.040 KM). Ukupna cijena koju će platiti kupac je 14.040 KM, a dodatnih 2.040 KM je za preduzeće tzv. izlazni porez. Ukupan iznos PDV-a koji ide državi (u ovom slučaju) jeste 2.040 KM. Razlika između izlaznog i ulaznog poreza od 340 KM je porezna obaveza preduzeća prema državi, ostatak je obaveza njegovog dobavljača, ali će im to sve biti nadoknađeno jer je konačno opterećenje na krajnjem potrošaču koji će to platiti kroz cijenu.

Porezni obveznici su sva zakonom definisana lica koja vrše poslovnu djelatnost na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakon o porezu na dodatu vrijednost kao uslove ističe da su to sva pravna i fizička lica koja imaju godišnji promet od preko 50.000 KM, te poljoprivredna domaćinstva čiji katastarski prihod od poljoprivrednog zemljišta i šumarstva svih članova domaćinstva prelazi 15.000 KM. Ostala lica nisu zakonski obveznici, ali se mogu dobrovoljno prijaviti što bi im u nekim slučajevima moglo donijeti određene koristi. Međutim, na njima je samim da sagledaju svoj položaj i procijene da li bi im to bilo povoljno ili ne.

Za detaljnije i konkretne informacije o PDV u Bosni i Hercegovini pogledati: [1]

PDV u Evropskoj Uniji[uredi | uredi izvor]

Porezni sistem Evropske Unije je označen serijom direktiva od kojih je za PDV najznačajnija Šesta direktiva. Iako postoje osnovne smjernice, neke države su uspjele stvoriti različite stope za određene regije i teritorije. Naprimjer, Kanarska Ostrva, Ceuta i Melilla (Španija), Gibraltar (Velika Britanija), Åland (Finska) su svi izvan EU sistema poreza na dodatu vrijednost. Azorska Ostrva i Madeira (Portugal), pak, imaju nešto nižu stopu nego je to u kontinentalnom dijelu Portugala.

Različite stope postoje i unutar nekih drugih država Evropske Unije. Uobičajena stopa je 15%, ali ponegdje postoje i snižene do 5%, ali i povišene gdje je maksimum 25%. Konačno, iako nije predviđeno Šestom direktivom, neke države za izvjesna dobra i usluge imaju "nultu stopu". Važna napomena je da to nije isto što i oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost.

Šesta direktiva zahtijeva da određena dobra budu oslobođena od PDV-a. Naprimjer, poštanske usluge, medicinska njega, osiguranje i bankarske usluge i drugo). Također, za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja i, kao i kod nas, neophodno je sagledati propise kako bi se znao njihov status.

PDV u Sjedinjenim Američkim Državama[uredi | uredi izvor]

U Sjedinjenim Američkim Državama, porez na dodatu vrijednost je prisutan samo u državi Michigan gdje postoji tzv. Single Business Tax. Usvojen je 1975. godine.

PDV u svijetu[uredi | uredi izvor]

Zemlje EU[uredi | uredi izvor]

Stanje: maj 2010

Država Stopa
Standardna Umanjena
Flag of Austria.svg Austrija 20% 12% i 10%
Flag of Belgium.svg Belgija 21% 12%, 6% i 0%
Flag of Bulgaria.svg Bugarska 20% 0% i 7%
Flag of the Czech Republic.svg Češka 20% 10%
Flag of Denmark.svg Danska 25% nema
Flag of Estonia.svg Estonija 20% 9%
Flag of Finland.svg Finska 22% 12% i 8%
Flag of France.svg Francuska 19,6% 5,5% i 2,1%
Flag of Greece.svg Grčka 21% 10% i 5% (na ostrvima posebne stope)
Flag of the Netherlands.svg Holandija 19% 6% i 0%
Flag of Croatia.svg Hrvatska 25% 13% i 5%
Flag of Ireland.svg Irska 21% 13,5%, 4,8% i 0%
Flag of Italy.svg Italija 20% 10% i 4%
Flag of Cyprus.svg Kipar 15% 5% (8% za taksi i autobuski prevoz)
Flag of Latvia.svg Latvija 21% 10% i 0%
Flag of Lithuania.svg Litvanija 21% 9% i 5%
Flag of Luxembourg.svg Luksemburg 15% 12%, 9%, 6% i 3%
Flag of Hungary.svg Mađarska 25% 5%
Flag of Malta.svg Malta 18% 5%
Flag of Germany.svg Njemačka 19% 7%
Flag of Poland.svg Poljska 23% (01.01.2011.) 8%, 5% i 0%
Flag of Portugal.svg Portugal 20% 12% i 5%
Flag of Romania.svg Rumunija 19% 9%
Flag of Slovakia.svg Slovačka 19% 10%
Flag of Slovenia.svg Slovenija 22% 9,5%
Flag of Spain.svg Španija 16% 7% i 4%
Švedska 25% 12% i 6%
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo 17,5% 5% i 0%

Druge zemlje[uredi | uredi izvor]

Država Stopa Lokalni naziv
Standardna Umanjena
Flag of Albania.svg Albanija 20% 0% TVSH = Tatimi mbi Vleren e Shtuar
Flag of Argentina.svg Argentina 21% 10,5% i 0% IVA = Impuesto al Valor Agregado
Flag of Australia.svg Australija 10% nema GST = Goods and Services Tax
Bosna i Hercegovina 17% nema PDV = porez na dodatu vrijednost
Flag of Montenegro.svg Crna Gora 19% 7% PDV = porez na dodatu vrijednost
Flag of Canada.svg Kanada 5% 4,5% GST = Goods and Services Tax, Taxe sur les produits et services
Flag of Chile.svg Čile 19% nema IVA = Impuesto al Valor Agregado
Flag of Bolivia.svg Bolivija 13% nema
Flag of Colombia.svg Kolumbija 16% nema IVA = Impuesto sobre el Valor Agregado
Flag of the Dominican Republic.svg Dominikanska Republika 16% 12% i 0%
Flag of Ecuador.svg Ekvador 12% nema IVA = Impuesto al Valor Agregado
El Salvador 13% nema IVA = Impuesto al Valor Agregado
Flag of Iceland.svg Island 25,5% 7% VASK = Virðisaukaskattur
Flag of India.svg Indija 12,5% 4%, 1% i 0%
Flag of Israel.svg Izrael 16% nema Ma'am = מס ערך מוסף
Jersey (UK) 3% nema GST = Goods and Services Tax
Flag of Japan.svg Japan 5% nema 消費税
Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan 13% nema Қосымша салық құны
Flag of Kosovo.svg Kosovo 16% nema TVSH = Tatimi mbi Vleren e Shtuar
Flag of Lebanon.svg Liban 10% nema
Flag of Macedonia.svg Makedonija 18% 5% ДДВ = Данок на додадена вредност
Flag of Malaysia.svg Malezija 10% nema
Flag of Mexico.svg Meksiko 16% 0% IVA = Impuesto al Valor Agregado
Flag of New Zealand.svg Novi Zeland 12,5% nema GST = Goods and Services Tax
Flag of Norway.svg Norveška 25% 14% i 8% MVA = Merverdiavgift (neformalno moms)
Flag of Paraguay.svg Paragvaj 10% 5% IVA = Impuesto al Valor Agregado
Flag of Peru.svg Peru 19% nema IGV = Impuesto General a la Ventas
Flag of the Philippines.svg Filipini 12% nema
Flag of Russia.svg Rusija 18% 10% i 0% НДС = Налог на добавленную стоимость
Flag of Serbia.svg Srbija 20% 8% i 0% ПДВ = Порез на додату вредност
Flag of Singapore.svg Singapur 7% nema GST = Goods and Services Tax
Flag of South Africa.svg Južnoafrička Republika 14% 0%
Flag of Sri Lanka.svg Šri Lanka 12% nema
Flag of Switzerland.svg Švicarska 7,6% 3,6% i 2,4%
Flag of Thailand.svg Tajland 7% nema ภาษีมูลค่าเพิ่ม
Flag of Turkey.svg Turska 18% 8% i 1% KDV= Katma deger vergisi
Flag of Ukraine.svg Ukrajina 20% 0% ПДВ= Податок на додану вартість
Flag of Venezuela.svg Venecuela 12% 11% IVA = Impuesto al Valor Agregado

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]