Post

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Post ili pošćenje je prvenstveno čin voljne apstinencije ili redukcije od određene ili sve hrane, pića, ili pak oboga, za određeni vremenski period. Apsolutni post je obično definiran kao apstiniranje od sve hrane i pića određeni period, obično jedan dan (24 sata), ili nekoliko dana. Ostali postovi mogu biti samo djelomično restriktivni, ograničavajući određenu hranu ili supstance. Post može također biti naizmjeničan po prirodi.

U fiziološkom smislu, post može označavati: (1) metabolički status osobe koja nije jela tokom noći, te (2) metaboličko stanje dobiveno nakon potpunog varenja i apsorpcije obroka. Nekoliko metaboličkih podešenja dešava se tokom posta, te neki dijagnostički testovi se koriste za određivanje stanja posta. Naprimjer, za osobu se smatra da posti nakon 8–12 sati od svog zadnjeg obroka. Metaboličke izmjene prema stanju posta počinju nakon apsorpcije jela (obično 3–5 sati nakon jela); “post-apsorpcijsko stanje” se koristi kao sinonim za ovo, u kontrastu sa postprandijalnim stanjem nadolazećeg varenja. Diagnostički post označava produženo pošćenje (od 8–72 sata zavisno od dobi) provođen pod obzervacijom radi istraživanja problema, najčešće hipoglikemije. Konačno, produženi post se preporučuje kao terapija za razne bolesti od strane zdravstvenih radnika u više kultura, kroz historiju, od davnina do danas. Post je također dio više vjerskih propisa.

Utjecaji na zdravlje[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte: Naizmjenični post

Potencijalne koristi[uredi | uredi izvor]

Veći broj naučnih studija je bio proveden što pokazuje da ispravno obavljen post može koristiti čovjeku.

Dugovječnost

Prema Dr. Marku P. Mattsonu, šefu laboratorija za neuronauku na US Nacionalnom Institutu za starenje, post svaki drugi dan (naizmjenični post) pokazuje korisne efekte kod miševa koji su snažni kao i oni na niskokaloričnoj dijeti,[1] te mala studija provedena na ljudima na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu pokazuje iste rezultate.[2] Prema US Nacionalnoj akademiji nauka, ostale zdravstvene koristi uključuju otpornost na stres, povećanu osjetljivost inzulina, smanjenu morbidnost, te povećan životni vijek.[3][4] Dugoročna istraživanja na ljudima nisu bila provođena. Ipak, kratkoročni pokušaji na ljudima pokazali su brz gubitak težine. Nuspojave su bile da su učesnici osjećali čudno tokom troheftične probe. Prema istraživanju Dr. Erica Ravussina, “Naizmjenični post može biti alternativa produženoj ograničenoj dijeti za produženje životnog vijeka.”.[5]

Rak/karcinom

Istraživanje koje su proveli Valter Longo i ostali sugerira potencijalnu vezu između posta i pojačane efikasnosti hemoterapije.[6][7][8]

American Cancer Society tek treba provjeriti post kao zamjenu za terapiju protiv raka, trenutno govoreći da “Dostupna naučna evidencija ne podržava tvrdnje da je post efektivan za prevenciju ili tretiranje karcinoma u ljudi, iako je sada ovo sve više istraživana tema.”[9] Treba napomenuti i da ovdje nisu uzeta u obzir istraživanja svih doktora-naturopata.

Potencijalni rizici[uredi | uredi izvor]

Smrt se dešava ako se postom dostigne tačka iscrpljivanja unutarnjih rezervi i pojave prave gladi (obično 3 sedmice ili više nakon početka posta). Ima ljudi koji su umrli od dijete bazirane na tečnom modificiranom proteinu prilikom koje su izgubili prosječno 35% svoje tjelesne težine tokom petomjesečnog perioda.[10]

Korištenje medikamenata tokom posta mijenja hemiju krvi te može imati opasne posljedice, kao što je povećana šansa trovanja acetaminofenom kod ljudi koji imaju hepatotoksitivnost.[11]

Post u Islamu[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Post Ramazana

U Islamu je post način izražavanja vjere u Allaha (dž.š.) preko uzdržavanja od jela, pića, tjelesnih užitaka i pušenja, sve od zore pa do zalaska sunca. Post mjeseca ramazana je farz (stroga obaveza) za svakog punoljetnog i zdravog muslimana koji nije na daljem putu.

Allah (dž.š.) u Kur'anu kaže:

"O, vi koji vjerujete, post vam je propisan kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni." (2:183)

Post je jedna od pet temeljnih dužnosti Islama. Poslanik Muhammed (a.s.) je rekao :

"Islam se temelji na pet stubova; svjedočenju da nema drugog boga, osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, klanjanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljanju hadždža".

Post u drugim vjerama[uredi | uredi izvor]

Mnoge vjere poznaju post. U Kršćanstvu postoji post od 40 dana ili post za vrijeme Došašća, no treba razjasniti, da se post kroz različite kršćanske smjerove i sekte prakticira na raznovrsne načine, tako da npr. pravoslavna crkva ima drugačije periode i običaje posta od npr. rimokatoličke crkve. Što se tiče Židova, oni također prakticiraju post.

Na koncu vrijedno je reći, da postoje ljudi koji poste i bez ikakvih vjerskih motiva, npr. zbog ubjeđenosti u pozitivne zdravstvene posljedice posta.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Mice live longer fasting; How about humans?", Pittsburgh Post-Gazette, April 29, 2003. 
  2. ^ "On-off fasting helps obese adults shed pounds", Reuters, November 12, 2009. 
  3. ^ Error on call to Šablon:cite web: Parametri url i naslov must be specified.
  4. ^ "Study: Fasting improves health as much as cutting calories", USA Today, April 28, 2003. Postavljeno dana May 2, 2010. 
  5. ^ Alternate-day fasting in nonobese subjects.
  6. ^ Lee, Changhan (8 February 2012). "Fasting Cycles Retard Growth of Tumors and Sensitize a Range of Cancer Cell Types to Chemotherapy". Science Translational Medicine 4 (124): 124ra27. Pristupljeno URL adresi dana 27 April 2012.
  7. ^ Safdie, Fernando M. (December 2009). "Fasting and cancer treatment in humans: A case series report". AGING. Pristupljeno URL adresi dana 27 April 2012.
  8. ^ Lee, C. (25 April 2011). "Fasting vs dietary restriction in cellular protection and cancer treatment: from model organisms to patients". Oncogene 30 (30): 3305–3316. Pristupljeno URL adresi dana 27 April 2012.
  9. ^ Fasting.
  10. ^ http://circ.ahajournals.org/content/60/6/1401.full.pdf
  11. ^ For example this increases the likelihood of acetaminophen poisoning, possibly because of depletion of hepatic glutathione reserves. (1994). "Association of acetaminophen hepatotoxicity with fasting and ethanol use". JAMA 272 (23): 1845–50.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Aspekti posta

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: