Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno–političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SR BiH je brojalo 9 članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo 7 članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Daytonskom sporazumu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.[1]

Prvi saziv[uredi | uredi izvor]

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je na Općim izborima u septembru 1996. godine, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana (po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata), koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo Federacije, a za srpskog člana Republike Srpske.

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

Nadležnosti[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo je nadležno za:

  1. Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
  2. Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se s teritorija Federacije ne bira više od dvije trećine;
  3. Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
  4. Pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
  5. Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
  6. Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara;
  7. Izvješćivanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva;
  8. Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
  9. Vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.[2]

Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]

Članovi predsjedništva izabrani na Općim izborima 10. novembra 2010. su:

Kandidat Konstitutivni
narod
Partija Broj
glasova
 %
Bakir Izetbegović Bošnjaci SDA 162.831 34,86
Željko Komšić Hrvati SDP BIH[3] 337.065 60,61
Nebojša Radmanović Srbi SNSD 295.629 48,92

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Najveće mane Predsjedništva Bosne i Hercegovine su ti što ne postoji član predsjedništva koji predstavlja ostale i što postoji enitetsko glasanje za članove predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za svoje članove predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za svog člana predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti, jer su i Federacija BiH i RS definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Vote stub.svg Nedovršeni članak Predsjedništvo Bosne i Hercegovine koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.