Prijepolje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Prijepolje je grad i središte istoimene općine u Zlatiborskom okrugu, u jugozapadnom dijelu Srbije, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom i na granici sa Crnom Gorom. Jedno je od središta bošnjačke nacionalne zajednice izvan Bosne i Hercegovine i mjesto s jakom orijentalnom fizionomijom u svojoj urbanoj gradskoj slici. Prema posljednjem popisu iz 2002. godine u općini je živjelo 46.525 stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.

Porijeklo imena Prijepolje[uredi | uredi izvor]

Od najstarijeg spominjanja Prijepolja u historijskim dokumentima, polovinom XIV vijeka, pa do novog doba, ovaj grad pominju mnogi putopisci, misionari..., ali uvijek pod istim imenom. Zbog toga Prijepolje pripada onoj grupi naselja koja nisu mijenjala ime, od svog nastanka do danas. Kada se pokušavalo objasniti ime Prijepolja do sada je figuriralo nekoliko teza o tome i to: 1. Pišući o imenu Prijepolja M. Krpović i M. Veruović su pretpostavljali da je to ime formirano uz pomoć dvije riječi: "prije" i "polje". Oni su polazili od toga da je neko staro naselje "prije" bilo u "polju", odnosno u Ivanjskom polju (5 km južno od Prijepolja). Na lokalitetu Ivanja pronadjeni su ostaci stare crkve što je vjerovatno bio razlog za iznaošenje ove pretpostavke kako je na tom istom prostoru "prije" bilo i naselje koje je kasnije preseljeno na prostoror današnjeg Prijepolja. Međutim, ova pretpostavka o nastanku imena Prijepolja je pogriješna u svojoj osnovi jer ni u jednom svom segmentu nema nikakvu historijsku potvrdjenost. 2. U knjizi "Prijepoljski kraj u XV veku" F. Šantić je ime Prijepolja objašnjavao uz pomoć starog srednjevijekovnog, historijskim dokumentima potvrđenog muškog imena "Prijo, Prijan, Prije" i imenice "polje". Prema tom tumačenju nazivom "Prijepolje" moglo je biti označeno vlasništvo, odnosno moglo je biti označeno "polje" koje je u vlasništvu osobe sa imenom "Prijo, Prijan, Prije". Ovakav zaključak izvlačio se analagno sličnim nazivima kao što su: Pavino Polje, Šćepan polje i sl. Međutim, i ova pretpostavka je pogriješna u svojoj osnovi i to iz dva razloga: 1. Prostor na kojem je formirano Prijepolje nije u opće "polje", nije ravan prostor a pojmom "polje" uvijek je označavana ravnica veće povšine. 2. Da je prostor na kojem je nastalo Prijepolje bio vlasništvo osobe sa imanom "Prijo, Prijan, Prije" onda bi to bilo ozančeno pojmom "Prijovo polje", tj. u nazivu bi se nalazio i sufiks "ov, ev" kojim se ozačava pripadnost. Kako je onda moglo nastati ime Prijepolja? Pri odgovoru na to pitanje treba poći od činjenice da su nazivi najvećeg broja naselja nastali na osnovu neke prirodne osobine prostora gdje je to naselje formirano. U pitanju je uvijek neka markantna, za život stanovništva izuzetno važna prirodna osobina. Tako je "Bijelo Polje" ono polje koje je "bijelo - svijetlo, otvoreno....." pa je tim imenom označeno i naselje koje je u tom polju nastalo. "Sopotnica" je voda koja "sopoće" - huči, pravi slapove, pa je pogodna za pravljlenje mlinova a onda je po tome, po "sopotu vode" označeno i samo naselje koje je pored takve vode formirano. Prema tome i ime Prijepolja je moglo biti formirano prema prirodnim osobinama prostora na kojem je Prijepolje nastalo. Navest će mo dvije takve mogućnosti.

Prva mogućnost

Prijepolje je od svojih začetaka, od najstarijeg doba, locirano na uskom pojasu između Lima i strmih obronaka Pušine, Koševina i Ravana. Sa ovih brdovitih prostora, koji se dižu iznad samog naselja, spušta se veći broj potoka (tri veća su: Pušinski potok - pored današnje pijace, Sarač potok - pored poravoslavnog groblja i potok pored zgrade suda). Sve do novijeg vremena, odnosno do polovine XX vijeka, dok nije izvršeno pošumljavanje prostranih goleti oko Prijepolja ovi potoci, koji su bili bujičarskog karaktera, često su plavili cijeli prostor današnjeg Prijepolja Zbog toga su oni bili velika preprijeka normalnom kretanju stanovništva i transportu roba. Uz sve ovo, prostor Prijepolja jeomeđen sa dvije rijeke: Limom i Mileševkom koje su takodje bile velike preprijeke normalnom kretanju. Ako se u Prijepolje dolazilo iz bilo kojeg pravca morali su se prvo pre riječi Lim ili Mileševka što u prošlim vaktovima nije bilo nimalo lahko zbog nepostojanja mostova. U hercegovačkom defteru iz 1477. god. upisano je da na Limu nema mosta i da stanovnici za prelaz preko Lima koriste lađu. A izgradnja ćuprija, odnosno kvalitetnih i stabilnih mostova, na većim i širokim rijekama kakav je Lim kod Prijepolja, bio je u tim srednjevjekovnim vaktovima skoro nemogu riječ i preskup poduhvat. Gore pomenuti zapis samo je jedna od potvrda koliko su ove dvije preprijeke, dvije rijeke, Lim i Mileševka bile bitne u nastanku samog današnjeg grada i u životu njegovih stanovnika u svim vaktovima No bez obzira na sve ove preprijeke, na sve ove nepovoljnosti, Lim, Mileševku i potoke koji su sa okolnih brda tekli prema Limu, Prijepolje se kao naselje razvilo baš na ovom prostoru. To je zbog toga što je to bio prostor gdje su se presjecali značajni putevi. Dubrovački put sa juga i bosansko-stambolski put sa zapada i istoka pa je na tom prostoru formirano naselje i to prvenstveno kao trgovište. Svaki dolazak i ulazak u Prijepolje u tim vaktovima, značio je prelazak preko nekoliko prirodnih i često nesavladivih preprijeka. Preko Lima I Mileševke u prvom redu a zatim i preko većeg broja potoka koji presjecaju samo Prijepolje. U govoru tadašnjeg stanovništva prijepoljskog kraja, kao i na širem prostoru Polimlja, postojale su riječi "prijepor, prijepore“, zatim riječi „prijepon, prijepona, prijepone" u značenju "preprijeka, preprijeke". A "prepriječiti" u stvari znači postaviti (se) poprijeko u odnosu na nešto i kao prijepona - preprijeka zatvoriti, onemogućiti, otežati..... pristup ili prolaz. Lim, Mileševka i pomenuti potoci i te kako su "priječili" prolaz i bili PRIJEPONE, PRIJEPORE - preprijeke kretanju ljudi i transportu roba. Da bi se došlo u naselje - u Prijepolje, sa bilo koje strane, morale su se preći "prijepone, prijepore", tj. Lim i Mileševka. Da bi se kretalo izmedju pojedinih dijelova tadašnjeg naselja (Evlija Čelebi opisuje Gornje i Donje Prijepolje) trebalo je također prelaziti preko "prijepona", tj. potoka koji su se sa okolnih brda spuštali prema Limu. U govornoj komunikaciji tadašnjeg stanovništva pojam "prijepone" imao je značenje: "tamo gdje su prijepone – tamo gdje su preprijeke, tamo kod prijepona – tamo kod preprijeka, otić do mjesta na kojem su prijepone - na kojem su preprijeke i sl. Prema tome, ove prijepone - preprijeke bile su najmarkantnija prirodna osobina prostora na kojem je nastalo Prijepolje. Prema toj najmarkantnijoj, najbitnijoj prirodnoj osobini ovog prostora, osobini koja je imala veoma veliku ulogu u životu stanovnika tadašnjeg naselja, označen je i ovaj prostor današnjeg Prijepolja kao PRIJEPONE - prostor sa prijeponama, sa preprijekama. Tokom vremena glas "n" je u izgovoru zamijenjen glasom "lj" jer su ti glasovi vrlo blizu po svojoj zvučnosti. Ta zamjena pojedinih glasova je vrlo česta i susreće se kod više toponima, hidronima..... a uslovljena je u prvom redu promijenama u sastavu stanovništva koje je u pojedinim periodima naseljavalo određene prostore. Postavlja se i pitanje: da li i danas u govoru postoji pojam "prijepona, prijepone" kao i pitanje šta taj pojam predstavlja u gramatičkoj ravni? Napomenimo zbog toga, ukratko, da pojam "prijepon, prijepone" i danas postoji u govoru i jezicima stanovnika zapadnih dijelova Balkana - Bosne i Hercegovine, Hrvatske kao i u govoru stanovnika pojedinih dijelova Crne Gore. Od pojma "prijepona, prijepone" izvedeni su današnji: pojmovi: "prijepor" - preprijeka, neslaganje, spor; "prijepori" - preprijeke, sporovi, nesporazumi; "prijeporan, prijeporno" - prepriječen, sporan, bez suglasja. Ovi pojmovi se danas susre riječu u bosanskom, zatim hrvatskom kao i u jeziku stanovnika pojedinih dijelova Crne Gore.. U srpskom jeziku prisutni su pojmovi "prepona, prepone" koji predstavljaju ekavske oblike pojmova "prijepona, prijepone". Sam pojam "prijepon, prijepone" pripada grupi hiperijekavizama. Hiperijekavizme predstavljaju i nazivi lokaliteta Prijesnjače, Prijevore, Brijesnica, Srijeteži pored Prijepolja, Brijes, Briješće, Liješ riječe, Sijerci, Sijerni potok, Srijemuša, Vrijoci, kao i veći broj naziva na širem prostoru Srednjeg Polimlja.

Druga mogućnost

Historijski dokumenti bilježe da je Prijepolje u svom nastanku formirano kao trgovište - pijaca manastira Mileševa. Naime, srednjevjekovna manastirska imanja, koja su imala velike poljoprivredne posjede u svojem vlasništvu, imala su i svoja trgovišta na kojima su tu robu mijenjali za drugu robu, odnosno prodavali je u nekom obliku. Međutim, moglo bi se postavilti pitanje zašto je roba sa posjeda manastira Mileševe dopremana baš na prostor današnjeg Prijepolja da bi se tu trampila ili prodavala? To je, u prvom redu, zbog geografskog položaja prostora na kojem je Prijepolje formirano. Tim prostorom su prolazile putne komunikacija prema jugu, zapadu i sjeveru pa je taj prostor bio pogodan za trgovište - pijacu. Zatim, imanja manastira Mileševe sigurno su obuhvatala i ove prostore na kojima je formirano Prijepolje ili neke dijelove tih prostora. Međutim, to novo trgovište, koje je bilo u cijelosti novo, noformirano, nije imalo nikakvo ime pa ga je u svakodnevnoj govornoj komunikaciji trebalo nekako imenovati. Idući od manastira Mileševa, dolinom Mileševke, prema tom novom trgovištu govorilo se da se ide prema trgovištu koje se nalazi "PRIJE" "POLJA". Naime, zapadno od tog novog trgovišta, samo sa druge strane Lima, prostire se "polje". Danas je to Šehovića polje. Tako je u svakodnevnoj govornoj komunikaciji mogla nastati sintagma "PRIJE POLJE" u značenju: "Idem na ono "PRIJE-POLJSKO" trgovište - Idem na trgovište koje se nalazi PRIJE POLJA. Kad se na to novo trgovište dolazilo sa juga ili sa zapada također se prvo moralo proći preko pomenutog POLJA, današnjeg Šehovića polja. PRIJE dolaska na trgovište moralo se, znači, proći preko polja. Posmatrano sa južnog i zapadnog putnog pravca ispred tog novog trgovišta nalazilo se POLJE, odnosno PRIJE tog trgovišta bilo je POLJE. U svakodnevnoj govornoj komunikaciji i u ovom slučaju odgovarala je sintagma "PRIJE POLJE" u značenju: "Trgovište, naselje, ispred kojeg je POLJE, PRIJE kojeg je POLJE". Znači, "PRIJE-POLJSKO" tgovište, odnosno "PRIJE-POLJSKO" naselje, je trgovište, naselje ispred kojeg je polje. Dolazeći sa juga ispred tog novog trgovišta, naselja, današnjeg Prijepolja, bila su i dva velika polja, ivanjsko i župsko, što je također moglo imati uticaj na nastanak imena današnjeg Prijepolja. Nazivi nekih prostora u neposrednoj blizini Prijepolja mogli bi biti potvrda ovoj tezi o nastanku imena Prijepolja. Naime, nizvodno od Prijepolja, u njegovoj neposrednoj blizini, nalazi se prostor Zaluga. Ovaj prostor je imenovan kao ZALUG u značenju: Prostor ZA LUGOM, prostor IZA LUGA - IZA ŠUME. Radi se o potpuno istom načinu imenovanja kao i u slučaju imenovanja "PRIJE-POLJSKOG" trgovišta, odnosno naselja koje je PRIJE POLJA ili PRIJE kojeg su POLJA a to je današnje Prijepolje. Na ovaj način je jedna prirodna osobina, u ovom slučaju reljef, odnosno prostrana POLJA oko današnjeg Prijepolja, mogla uticati na nastanak imena Prijepolja. I u ovm slučaju se vidi da sintagma "prije polje" pripada ijekavskom govornom izražaju a takvog karaktera je i veliki broj naziva - toponima, hidronima.... u prijepoljskom kraju kao i na širem prostoru Srednjeg Polimlja.

Prijepolje u srednjem vijeku[uredi | uredi izvor]

Trg Prijepolje (u pisanim izvorima srednjeg vijeka prepoznatljiv po nazivima: Prepolie, Pripolle, Priepoglie, Prepoyle, Pripogle) smješten je istočno od rijeke Drine, sa desne strane rijeke Lim, na samom ušću rijeke Mileševke u rijeku Lim. To je prostor prometnog dubrovačkog puta koji je prolazio u unutrašnjost Srbije. Naziv naselja, očuvane informacije iz novijeg doba o praćenju razvoja grada na obje strane rijeke i narodna tradicija o porijeklu njegovog imena, daju prostor za pretpostavku o razvojnom pomjeranju pa i dislociranju mjesta naselja u njegovoj historiji (prije - polje). Ovu pretpostavku teško je vezivati baš za srednjovjekovni period.

U početku Prijepolje je važna karavanska stanica u Polimlju koja, zahvaljujući svom položaju, vremenom prerasta u najvažnije urbano naselje Polimlja. Tu je često nova grupa ponosnika prihvatala transportovanu robu i dalje je prenosila do mjesta odredišta. Iz Prijepolja su polazili karavani za Trgovište, Sjenicu, Novo Brdo (Kosovo), Peć i dalje na Carigradski drum. Tu poziciju će izgubiti krajem 14. vijeka. Očuvana toponimija u okolini Prijepolja značajno pokazuje da je Prijepolje imalo i karakter rudarskog trga.

Prijepolje se prvi put javlja u izvorima 1343. godine. U ugovoru o prevozu 100 tovara soli tada je Prijepolje zabilježeno kao trg manastira Mileševe. Od 70-tih godina 14. vijeka Prijepolje preuzima poziciju susjednog Brskova na rijeci Tari koje počinje da slabi i postaje najznačajnije mjesto u širem području. Prelazak u bosanske ruke 1373. godine nije smetao daljem razvoju Prijepolja. Područjem Prijepolja upravljao je rod Kosače. Na području Prijepolja bili su Vlasi Drobnjaci. Godine 1423. pomenut je Radivoj Bižić, Vlah Drobnjak iz Prijepolja.

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Aljinovići, Balići, Bare, Biskupići, Bjelahova, Brajkovac, Brvine, Brodarevo, Bukovik, Vinicka, Vrbovo, Gojakovići, Gornje Babine, Gornje Goračiće, Gornji Stranjani, Gostun, Gračanica, Grobnice, Divci, Donje Babine, Donji Stranjani, Drenova, Dušmanići, Đurašići, Zabrdnji Toci, Zavinograđe, Zalug, Zastup, Zvijezd, Ivanje, Ivezići, Izbičanj, Jabuka, Junčevići, Kamena Gora, Karaula, Karoševina, Kaćevo, Kašice, Kovačevac, Koprivna, Kosatica, Koševine, Kruševo, Kučin, Lučice, Ljiljci,Mataruge, Međani, Mijani, Mijoska, Milakovići, Mileševo, Milošev Do, Miljevići, Mrčkovina, Muškovina, Oborci,Oraovac, Orašac, Osoje, Oštra Stijena,Poraće, Potkrš, Potok, Pravoševo, Pranjci, Prijepolje, Rasno, Ratajska, Sedobro, Seljane, Seljašnica, Skokuće, Slatina, Sopotnica, Taševo, Hisardžik, Hrta, Crkveni Toci, Čadinje, Čauševići i Džurovo,Kolovrat, Kaldrma.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


Flag of Serbia.svg Nedovršeni članak Prijepolje koji govori o općini u Srbiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.