Prividna stvarnost

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Prividna stvarnost (engleski: Virtual reality (VR)), jeste izraz koji se odnosi na računarski simulirana okruženja, koja mogu oponašati stvarni svijet, kao i zamišljene svjetove. Trenutno, većina okruženja u prividnoj stvarnosti su prvenstveno vizuelna iskustva, prikazana ili na računarskom ekranu, ili preko posebnih stereoskopskih ekrana, ali neke simulacije uključuju dodatne senzorske informacije, na primjer zvuk preko zvučnika ili slušalica.

Profesionalni uređaj za prikaz prividne stvarnosti.

Neki napredni haptički sistemi (haptika se bavi proučavanjem spajanja ljudskog osjećaja dodira sa svijetom proizvedenim pomoću računara) sada uključuju informacije osjećaja, općenito poznate kao povratna sila (force feedback), u medicinskim i zabavnim aplikacijama.

Korisnici mogu dvojako međusobno djelovati sa prividnim okruženjima ili prividnim predmetima: kroz korištenje standardnih ulaznih uređaja kao što su tastatura ili miš, ili kroz druge višemodalne uređaje kao što su ožičena rukavica "Polhemus", ili u tzv. "Omnidirectional treadmill".

Simulirano okruženje može biti veoma slično stvarnom svijetu, na primjer, u treniranju pilota za borbu, ili da se bitno razlikuje od stvarnog svijeta, kao što je slučaj u VR igrama.

U praksi, veoma je teško napraviti visokovrijedno iskustvo prividne stvarnosti, zbog velikih tehničkih ograničenja u procesorskoj snazi, rezoluciji prikaza, komunikacijskom protoku; štaviše, zagovornici ove tehnologije se nadaju da će ta ograničenja biti prevaziđena, kako procesori, proizvodnja slike i tehnologije prenosa podataka budu jače i vremenom efikasnije po jediničnoj cijeni.

Prividna stvarnost se često koristi da opiše različite primjene, često povezane sa 3d okruženjima, veoma kvalitetnog prikaza slike, kod kojih je osoba potpuno "uronjena" u samo takvo okruženje.

Razvoj CAD softvera, grafičkog hardvera, displeja koji se postavljaju na glavu, rukavica koje prikupljaju baze podataka, kao i minijaturizacija, su pomogle da se predodžba popularizira.

U knjizi pod naslovom: The Metaphysics of Virtual Reality (metafizika prividne stvarnosti), autora Michael R. Heim-a, prepoznato je sedam različitih pristupa prividne stvarnosti:

  • simulacija,
  • interakcija,
  • da je nešto napravio čovjek,
  • imerzija: "uronjenost" učesnika,
  • prisustvo na daljinu,
  • "uronjenost" cijelog tijela
  • mrežna komunikacija.

Ova definicija još ima u sebi izvjesnog futurističkog romanticizma.

Ljudi često poistovjećuju prividnu stvarnost sa kacigama na glavama i odjećom koja prikuplja podatke.

Omnidirectional treadmill[uredi | uredi izvor]

"Omnidirectional treadmill", ili ODT, je uređaj koji dozvoljava osobi da izvodi kretanje u bilo kojem pravcu. Mogućnost kretanja u bilo kojem smjeru je to što nove "treadmill" uređaje razlikuje od njihovih prethodnika, kod kojih je kretanje bilo samo u jednom pravcu. Ovi uređaji omogućavaju kretanje u prividnom okruženju, bez smetnji.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: