Program "Apollo"

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Program Apollo)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Logo Apollo Programa

Program Apollo je serija svemirskih misija sa ljudskom posadom poduzeta od strane Sjedinjenih Država. U misiji su korišteni Apollo svemirski brod i raketni nosač Saturn. Primarni cilj je bilo spuštanje letjelice s ljudskom posadom na Mjesec i njihov siguran povratak natrag na Zemlju i to do kraja 1960-tih. Taj cilj je i dostignut sa misijom Apollo 11 u julu 1969. godine.

Prvi korak čovjeka na Mjesecu je jedno (ali ne i jedino) od postignuća Programa Apollo u koji su uložena ogromna finansijska sredstva. Na njemu su radile hiljade ljudi i to je bio do tada najambicioznije planiran i izveden NASA-in posao.

Program je nastavljen i poslije tog prvog spuštanja uslijedilo je još pet uspješnih sa ciljem naučnog istraživanja Mjeseca «iz prve ruke». Poslije Projekta Apollo pa sve do današnjih dana (2006. godina) nije više bilo letova sa ljudskom posadom izvan Zemaljske niske orbite. Kasniji Program Skylab poduzet zajedničkim snagama Rusije i Sjedinjenih Država koristio je opremu originalno dizajniranu za Projekt Apollo, i često se navodio kao njegov sastavni dio.

Apollo je dobio ime po grčkom Bogu Sunca Apolonu.

Pored uspjeha ovaj Program je pretrpio i nekoliko težih promašaja, a najgori je rezultirao pogibijom astronauta Virgil Grissoma, Ed Whitea i Roger Chaffeea. Pored toga u eksploziji Apolla 13 zamalo su poginula još tri astronauta, isto kao i prilikom problema za vrijeme povratka testnog Programa Apollo-Sojuz.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Početna faza Programa se odvijala u doba Eisenhowerove administracije. Sam Program je trebao predstavljati nastavak Programa Mercury sa misijama u bliskoj Zemljinoj orbiti. Ustvari Apollo je bio treći po redu i slijedio je iza Programa Gemini. Predsjednik Kenedi je nedugo po dolasku na vlast drastično promijenio planove i promovisao jednu agresivnu kampanju sa ciljem da NASA pošalje čovjeka na Mjesečevu površinu i bezbjedno ga vrati natrag na Zemlju.

Dijelom je ova kampanja bila motivisana tadašnjom geopolitičkom situacijom u svijetu, i kontekstom Hladnog rata i "Svemirske utrke". Osim naučnih rezultata koje je donio, Program je bio bitan i na psihološkom planu za Sjedinjene Države. Odvijao se u doba navedene "Svemirske utrke" kroz koju su tada najveće svjetske sile Sovjetski Savez i SAD dokazivale dominaciju na naučnom i tehnološkom planu. Nakon što je Rusija, na zaprepaštenje javnog mnijenja u Sjedinjenim Državama, uspjela postati prva zemlja koja je poslala čovjeka u Svemir, američkim vlastima je bio potreban uspjeh koji bi im povratio uzdrmano samopouzdanje. Program Apollo je, smatrala je američka administracija, predstavljao takav uspjeh.

Izbor modula misije[uredi | uredi izvor]

NASA-ini planeri su imali izazov da realizuju određen broj letova koji bi doveli do ostvarenja Kenedijevog plana, a ujedno minimiziraju rizik po sigurnost astronauta i troškove, a sve u kontekstu dostupne tehnologije i sposobnosti astronauta

Razmatrane su četiri opcije:

Predviđeni modul za direktno spuštanje
  1. Direktan let - Ovaj plan je pretpostavljao spuštanje kompletne letjelice direktno na Mjesečevu površinu, i njen povratak na zemlju. Ovo je zahtijevalo veliku potrošnju goriva i mnogo jače rakete od dotada postojećih.
  2. Let sa spajanjem u Zemljinoj orbiti (Earth Orbit Rendezvous EOR) - Ovaj plan je pretpostavljao slanje dvije rakete nosača tipa Saturn V u orbitu. Jedna bi nosila letjelicu, a druga bi služila za prevoz goriva. Raketa s gorivom i letjelica bi se spojili u orbiti i tu bi gorivo bilo pretočeno u letjelicu, da bi potom ista bila upućena na Mjesec i potom natrag. I u ovoj varijanti se predviđalo spuštanje kompletne letjelice na Mjesec.
  3. Let sa spajanjem na Mjesečevoj površini - I ovaj plan je uključivao slanje dvije rakete. Jednu s posadom, a drugu automatizovanu. Poslije slijetanja na Mjesec i izvršenja zadataka posada bi se automatizovanom letjelicom vratila na Zemlju, naravno pošto bi je podesili na manuelno upravljanje.
  4. Let sa spajanjem u Mjesečevoj orbiti (koji je bio i konačan izbor) - Letjelica bi se, prema ovom planu, sastojala od Komandnog modula (Command/Service Module) i Mjesečevog modula (Lunar Excursion Module).

Komandni modul je sadržavao sistem za održavanje životnih uslova predviđen za 5 dana rada (za tročlanu posadu), dovoljan za put na Mjesec i natrag. Također je posjedovao toplotni omotač potreban za ulazak u Zemljinu atmosferu pri povratku.

Za Mjesečev modul je bilo predviđeno odvajanje od Komandnog modula, pri dolasku u orbitu oko Mjeseca, spuštanje na površinu, kao i povratak do modula. Za razliku od ostalih planova ovaj je predviđao spuštanje samo malog dijela letjelice na mjesečevu površinu, i na taj način minimizirao troškove. Osim toga dio Mjesečevog modula bi ostao na površini Mjeseca (pogon za slijetanje) te bi se i na taj način uštedila potrebna energija. Mjesečev modul je i bio sastavljen iz dva dijela - pogona za slijetanje i pogona za uzlijetanje. Ovo je, kao što je rečeno, uveliko smanjilo troškove i omogućilo da samo jedan nosač raketa Saturn V lansira letjelicu.

Letjelica[uredi | uredi izvor]

Apollo letjelica (svemirski brod u američkom izvorniku - Spacecraft) se sastojala od tri glavna i dva manja dijela.

Komandni modul je bio dio gdje je posada provodila najveći dio vremena, uključujući lansiranje i slijetanje. To je bio i jedini dio letjelice koji se vratio na Zemlju po završetku Misije. Servisni modul je skladištio resurse potrebne za održavanje životnih uslova u letjelici (tankove s oksigenom), kao i pogon potreban da odvede letjelicu u mjesečevu orbitu. Kombinovano Komandni i Servisni modul su se nazivali CSM (Command and Service modules).

Mjesečev modul je, kao što je već navedeno bio sastavljen iz dva dijela - pogona za slijetanje i pogona za uzlijetanje. Njegov skraćeni naziv je bio LEM (Lunar Excursion Module)

Astronauti[uredi | uredi izvor]

Sljedeći astronauti su uzeli učešće u Apollo misiji.

Iz Mercury Sedam

Iz Grupe astronauta 2

Iz Grupe astronauta 3

Iz Grupe astronauta 4

Iz Grupe astronauta 5

Također su sljedeći astronauti učestvovali u misijama poslije Apolla, a koje su koristile tehnologiju iz ove misije.

Iz Mercury Sedam

Iz Grupe astronauta 4

Iz Grupe astronauta 5

Napomena: Kratice u prethodnom dijelu teksta imaju sljedeće značenje

USN - US Navy - Mornarica SAD
USAF - US Air Forces - Zračne snage SAD
USMC - US Marin Corps - Marinci SAD

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Jedna od najpoznatijih izjava svih vremena citirana nemali broj puta vezana je za ovaj Program i glasi: "Ovo je mali korak za mene, ali veliki za čovječanstvo." Izjava pripada Neilu Armstrongu, američkom astrounautu i prvom pripadniku ljudske rase koji je kročio na tlo najbližeg Zemljinog pratioca, Mjeseca.


Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: