Protaktinij

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Protaktinijum)
Idi na: navigacija, traži
Protaktinij
[Rn] 5f26d17s2 91Pa
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Protaktinij, Pa, 91
Serija Aktinoidi
Grupa, Perioda, Blok Ac, 7, f
Izgled svijetao, srebrenasto sjajni metal
Zastupljenost 9 · 10-12[1] %
Atomske osobine
Atomska masa 231,03588[2] u
Atomski radijus (izračunat) 163 (-) pm
Kovalentni radijus 200 pm
Van der Waalsov radijus - pm
Elektronska konfiguracija [Rn] 5f26d17s2
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 32, 20, 9, 2
1. energija ionizacije 568 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Kristalna struktura tetragonalna[3]
Gustoća 15370 kg/m3
Magnetizam paramagnetičan[4]
Tačka topljenja 1841 K (1568 °C)
Tačka ključanja 4300 K (4027 °C)
Molarni volumen 15,18 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja 481 kJ/mol
Toplota topljenja 12,34 kJ/mol
Pritisak pare 5,1 · 10-5 Pa kod 2200 K
Brzina zvuka m/s
Specifična toplota 120 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 5,29 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 47 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacijsko stanje 2, 3, 4, 5
Elektronegativnost 1,5 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
230Pa

sin

17,4 d ε 1,310 230Th
β- 0,563 230U
α 5,439 226Ac
231Pa

100 %

32760 god α 5,149 227Ac
232Pa

sin

1,31 d β- 1,337 232U
ε 0,495 232Th
233Pa

sin

26,967 d β- 0,571 233U
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[5]
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Protaktinij (latinski - protactinium) jeste hemijski element sa simbolom Pa i atomskim brojem 91. Spada u grupu aktinoida. Ime je dobio sklapanjem dvije latinske riječi prot i actinium, koje zajedno označavaju prethodnika aktinija. Otkriven je 1913. godine od strane poljsko-američkog naučnika Kasimir Fajans, koji je otkrio izotop 234Pa, dajući mu ime brevij. 1918. godine Otto Hahn i Lise Meitner su pronašli izotop sa mnogo dužim vremenom poluraspada (32.000 godina) i nazvali ga proto-aktinij.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Protaktinij je srebreno metalni element, koji pokazuje osobine superprovodljivosti na temperaturama ispod 1,4 K (274,53oC).

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Zbog svoje rijetkosti, visoke radioaktivnosti i otrovnosti, protaktinij nije našao praktičnu upotrebu i ima isključivo istraživački značaj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Harry H. Binder: Lexikon der chemischen Elemente, S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, ISBN 3-7776-0736-3.
  2. ^ CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013
  3. ^ Donohue, J. (1959). On the crystal structure of protactinium metal. Acta Crystallographica 12 (9): 697. doi:10.1107/S0365110X59002031
  4. ^ Magnetic susceptibility of the elements and inorganic compounds, u: Handbook of Chemistry and Physics 81. izd., CRC press.
  5. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: