Protekcionizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Protekcionizam je politika zaštite proizvodnje od strane konkurencije putem carina i kvota. Ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom ekonomskom politikom jer prema njima teorija komparativnih prednosti omogućava povećanje probitka svim partnerima u razmjeni, što protekcionizam često ograničava.

Začetnici politike protekcionizma su F. List i A. Hamilton.

Posljedice protekcionizma:

  • porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu
  • povećanje domaće proizvodnje
  • smanjenje domaće potražnje
  • smanjenje uvoza i probitka
  • porast prihoda države (u slučaju carina)

Carine i kvote su instrumenti protekcionizma s nejednakim efektom jer carine donose prihode državi, a kvote prihode uvoznicima.

Carine su porez razrezan na uvoz. Mogu biti prohibitivne i neprohibitivne. Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]