Prusi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Baltska plemena oko godine 1200.

Prusi (njemački: Pruzzen ili Prußen; latinski: Pruteni; latvijski: Prūši; litvanski: Prūsai; poljski: Prusowie), ponekad Stari Prusi ili Baltički Prusi je grupni naziv za baltska plemena, koja su do srednjeg vijeka živjela između ušća Visle i Njemena. Poznati su od rimskog doba kada su sa Rimljanima trgovali jantarom. Tacit ih spominje pod imenom Aestui, a u izvorima iz 9. i 10. vijeka se navode pod imenima Bruzi, Brusi, Pruzzi, Prusai i Prutheni.

Arheološki nalazi na tom području sugeriraju srodnost njihove kulture sa kulturom Litvanaca i Slavena. Živjeli su u plemenskim zajednicima i manjim naseljima bez čvrstih veza. Njihovu zemlju je u 13. vijeku kao feud dobio njemački Teutenski viteški red (križari); dio od poljskih vladara, dio od rimsko-njemačkog carja Friedricha II. (1226) pod uvjetom da Pruse preobrate na kršćanstvo. Teutonci su godine 1230. počeli osvajati njihovu zemlju. Prusi su 1260. digli ustanak te su se sve do 1283. odupirali osvajačima. Na kraju su pokreni; većina Prusa je tada ubijena, ostatak prisilno pokršten. Zemlju su počeli kolonizirati njemački doseljenici, pa su se Prusi asimilirali i izumrli kao narod.

Pruski jezik[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Pruski jezik

Pruski jezik, koji se govorio na području Istočne Pruske, izumro je na kraju 17. vijeka, te ga je u potpunosti zamijenio njemački. Srodan je danas postojećem latvijskom i litavskom jeziku te spada u baltičku porodicu indoevropskih jezika. Poznat je iz nekoliko dokumenata: Elbinškega riječnika, koji spominje 802 riječi, a koji je nastao u 14. vijeku, njegovog prijepisa iz 15. vijeka, rječnika koji je napisao dominikanac Simon Grunau, dva prijevoda katekizma iz 1545. godine i prijevoda Luterovog Enchiridiona iz 1561.

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Opća enciklopedija JLZ, VI, Nih-Raš, 666-667, Zagreb (1980)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]