Rade Jovanović

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Rade Jovanović
Example alt text
Rođenje 15. april 1928.
Goražde, Bosna i Hercegovina
Smrt 15. april 1986.
Goražde, Bosna i Hercegovina

Radoslav - Rade Jovanović rođen je 15.04.1928. godine u Goraždu. Poznati pjesnik i kompozitor, narodni umjetnik, ostavio je neizbrisiv trag u narodnoj muzici na cijelom prostoru nekadašnje Jugoslavije, a posebno Bosne i Hercegovine i bosanske sevdalinke. Iza imena Radoslava - Rada Jovanovića krije se jedan od najpoznatijih tekstopisaca i kompozitora narodne muzike sa prostora bivše Jugoslavije.

Djetinjstvo i II svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Rođen je 04.04.1928. godine u Goraždu. Školovao se Goraždu i Priboju. Učestvovao je u NOB-u, u drugoj proleterskoj brigadi. Iz tog perioda ostao je veliki broj pjesama posvećenih njegovim saborcima, kao što su Boško Buha i Sava Sirogojno, a od kojih je kasnije snimljena i LP. Iz drugog svjetskog rata izašao je kao omladinac i bio prvi omladinski sekretar u Goraždu, a potom i oblasni sekretar u Banovićima. U Banovićima je uhapšen i upućen na Goli otok, gdje je ostao osamnaest mjeseci. Pušten je teško bolestan i vratio se u Goražde. Zaposlio se kao referent za dječiji dodatak, ali su ga zbog bolesti brzo penzionisali. Uništen i fizički i psihički, progonjen od policije kao disident[citat potreban], pokušava se tješiti pjesmom.

Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Pedesetih godina prošlog vijeka nastaje njegova prva pjesma u duhu narodnog melosa "Često mlađan prošetam kraj Drine". Napisao je, kako je kasnije pričao, u jednom dahu, u trenutku inspiracije, i to na običnoj kutiji cigareta[1]. Počeo je pisati pjesme za odrasle i djecu. Među prvim pjesmama bila je "Na obali Drine" koju je otpjevao Zaim Imamović. Zatim je Nada Mamula otpjevala "Negdje u daljine", a pjesmu "Sjecaš li se ratni druže" i "Bolan ti ležim jarane" otpjevao je Gvozden Radičević. Dolaze i učešća na festivalu Ilidža '64. gdje pobjeđuje sa pjesmom "Jablani se povijaju", a koju je otpjevao Safet Isović. Ta pjesma osvojila je nagradu i žirija i publike za tekst i muziku. Na tom festivalu, Rade je učestvovao sa tri pjesme i sve su osvojile neku nagradu. I slijedeća Ilidža 1965. ponovo osvaja nagradu za pjesmu "Ne pitaj me stara majko" koju je otpjevao Nedeljko Bilkić.

Onda nastaje zatišje, jer je svoje prste direktno umiješala UDBA kojoj nije odgovaralo da bivši osuđenik sa Golog Otoka doživljava takav meteroski uspjeh i da njegove pjesme ulaze u narod i pjevaju se, pamte i nagrađuju. Postavljene su brojne prepreke kojima su vješto eskivirane Radetove pjesme (Šemsudin Gegić je to potvrdio svojim dokumentarnim filmom "Državni Neprijatelj Broj 1" iz 2001), ali Rade pokušava opstati snimajući povremeno. Snimljeno je puno Radetovih pjesama za koje su mislili da su narodne i koje su dobile atribut narodnih još za Radetovog života.

Safet Isović je prvi put otpjevao "Kad sretneš Hanku" na Beogradskom saboru 1970. Mnogi novinari su tada zapisali da je publika u Domu sindikata dugo protestovala što je žiri "Hanki" i Safetu dodijelio tek treću nagradu. Međutim, ono što žiri nije učinio, učinili su kasnije ljubitelji sevdalniki, pa je "Hanka" postala hit nad hitovima. Sedam godina kasnije muzički kritičari bivše Jugoslavije su u anketi Radio Beograda sevdalinku "Hanku" proglasili narodnom pjesmom decenije [2].

Kao autor i kao čovjek bio je inspiracija mnogim pozorišnim i muzičkim autorima, koji su u njegovom životu i stvaralaštvu našli izvor svojim filmovima, dokumentarnim i muzičkim serijama i radio emisijama, a posebno Šemsudin Gegić i Vehid Gunić.

Počinio je samoubistvo 15. aprila 1986. godine.

Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"[uredi | uredi izvor]

U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Radeta Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005 i 2006. održao međunarodni festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005."

Pjesme[uredi | uredi izvor]

Napisao je preko 500 pjesama.

Rijeka Drina, Bosna i Hercegovina, priroda, ljudi i njihove sudbine bili su nepresušni izvor i stalna tema Radetovih pjesama, poput:

  • Jablani se povijaju
  • Negdje u daljine
  • Seja kose raspletala
  • Malenim sokakom ne prolazim više
  • Kad sretneš Hanku
  • Prođoh Bosnom kroz gradove (koautorska sa Dragišom Nedovićem)
  • Šta se ovo Bosnom čuje
  • Ah, meraka u večeri rane
  • Sumorna jesen
  • Ne pitaj me stara majko
  • Kad u maju ruže procvetaju
  • Tebi, majko, misli lete
  • Svjetla moga grada
  • Prolazi jesen
  • Goražde jedino u srcu mom
  • Na obali Drine
  • Bolan ti ležim jarane
  • U tuđoj zemlji
  • Još ove noći čaše nam dajte
  • Sve što mine, povratka mu nema
  • Ne mogu te više svojom zvati
  • Pomiluj mi pjesmo dušu

References[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Časopis za književnost, umjetnost i kulturu "BUKTINJA" Broj 26 | Izdavač "Krajinski književni klub" Negotin, 2010
  2. ^ Kako je nastala jedna od najljepših sevdalinki

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]