Rade Uhlik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rade Uhlik
Rođenje (1899-02-01) 1. februar 1899.
Sarajevo, Austro-Ugarska
Smrt12. juni 1991(1991-06-12) (92 godine)
Sarajevo, SFRJ
ZanimanjeRomolog, lingvista, humanista i akademik
Poznata djela
Rječnik bosanskog romskog (1942-43)
Srpskohrvatsko-ciganski rječnik (1947.)
Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik (1983.)

Rade Uhlik (1. februar 1899. - 12. juni 1991.) je bio bosanskohercegovački romolog, lingvista, humanista i akademik. Napisao je desetine knjiga i članaka o Romima, romskoj kulturi i jeziku.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Uhlik je rođen u Sarajevu 1. februara 1899. Rođeno ime mu je Aladar, ali ga je kasnije promijenio u Rade. Mladost je proživio u Beču, Pešti i Beogradu, gdje je dostudirao germanistiku. Vrativši se u Bosnu, predavao je njemački jezik na gimnazijama u Prijedoru, Tuzli i Sarajevu. Neko vrijeme radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Njegova naučna djelatnost odnosi se prije svega na sakupljanje romske usmene tradicije, na opisivanje romske kulture i raznih dijalekata romskog jezika na Balkanu. Uveo je termin Gurbeti za grupu Roma koja je nastavala prostore zapadnog i središnjeg Balkana; njihove jezične osobitosti razvrstao je u 4 grupe gurbetskog.[2] Istraživao je ponajprije govore bosanskih Gurbeta, ali i drugih, te one Arlija, Burgijaša, Gopta itd. Skupio je i bogatu građu romske poezije, pripovijedaka i pošalica. Zbirku romskih pjesama u izvorniku Romane đilja objavio je 1937., potom u prevodu Ciganska poezija (1957., 1982), te Ciganske priče (1957). Izradio je tri romska rječnika: Rječnik bosanskog romskog (Bosnian Romani Vocabulary, u: Journal of the Gypsy Lore Society, 1942–43), Srpskohrvatsko-ciganski rječnik (Romane alava, 1947) i Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik (Romengo alavari, 1983).

Sarađivao je s međunarodnim istraživačkim centrima koji se bave proučavanjem Balkana i romske problematike (kao što je Gypsy Lore Society iz Liverpoola). Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine kao i stručni konsultant u filmu Aleksandra Petrovića "Skupljači perja"[3][4]

Umro je 12. juna 1991. u Sarajevu.[5]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Uhlikovo književno dijelo je obimno i raznovrsno. Najpoznatija su mu djela:

  • "Romane gilja (Romske pjesme)", zbirka pjesama, Prijedor, 1937.
  • "Bosnian Roman Vocubulary", Liverpool,1943.
  • "Srpskohrvatsko-ciganski rečnik (Romane alava)", rječnik, Sarajevo, 1947.
  • "Prepozitivni i postpozitivni član u gurbetskom", knjiga, Sarajevo, 1951.
  • "Ciganizmi u šatrovačkom argou i u sličnim govorima", članak, Sarajevo, 1954.
  • "Ciganske priče", knjiga, 1957.
  • "Kategorija imperativa u romskom jeziku",knjiga,Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974.
  • "Zigeunerlieder", knjiga, Leipzig, 1977.
  • "Ciganska poezija (R. Uhlik, Branko V. Radičević)", knjiga, Beograd, 1982.
  • "Srpskohrvatsko-romsko-engleski rečnik (Romengo alavari)", rječnik, Sarajevo, 1983.
  • "Jezik i kultura Roma", knjiga, Sarajevo, 1989.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Uhlik, Rade | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 19. 12. 2023.
  2. ^ "Oslobođenje - Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača". www.oslobodjenje.ba. 20. 1. 2021. Pristupljeno 19. 12. 2023.
  3. ^ "Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača". oslobodjenje.ba. 5. 8. 2017. Pristupljeno 30. 12. 2020.
  4. ^ "Rade Uhlik". niar.rs. 5. 8. 2017. Arhivirano s originala, 7. 11. 2021. Pristupljeno 30. 12. 2020.
  5. ^ "U povodu obilježavanja Svjetskog dana Roma – Sjećanje na zavičajnog stvaraoca Rada Uhlika – J. U. Narodna i univerzitetska Biblioteka "Derviš Sušić" Tuzla". Pristupljeno 19. 12. 2023.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]