Rakovica (Ilidža)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Wikitext.svg Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi.
Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Rakovica pogledajte Rakovica (čvor).

Rakovica je naseljeno mjesto i mjesna zajednica u općini Ilidža. Smještena je na magistralnom putu Sarajevo-Kiseljak. Vjeruje se da je mjesto dobilo naziv po istoimenoj rijeci, a ona po rakovima, koji su živjeli u njoj. Područje mjesne zajednice Rakovica, pored istoimenog obuhvata i sljedeća naselja: Ša(h)min gaj, Stanjevac, Kobiljača, Rudnik, (Đugumija) Vela, Gornja Rakovica, (Skenderpašino) Kakrinje , Zenik , Božići i Buhotinu.

Historija Rakovice[uredi | uredi izvor]

Rakovica je tokom srednjeg vijeka bila važno naselje za transport ruda iz Kreševa i Fojnice prema istočnoj Bosni. Prema Popisu Krajišta Isa-bega Ishakovića 1455[1] Rakovica je bila pusta mezra. Znači, selo koje je imalo jasno definisane ostatke ranijeg života i postojanja, ali je bilo napušteno. Već 1535 Benedikt Kuripešić spominje Rakovicu kao naseljeno mjesto u kojem je noćio prije susreta sa Gazi Husref-begom.

Potom, u popisu imovine Skender-paše navodi se Kakrinje, kao Skenderpašino Kakrinje je dato Vlasima (kršćanima stočarima) iz Varoši na današnjoj Skenderiji u zamjenu za mjesto gdje je podigao svoju džamiju. Hamdija Kreševljaković navodi da je bogata i ugledna porodica begova Đugumija živila u Rakovici, nišani sa begovskim turbanima su vidljivi i danas.[2] Na Veli se nalazila velika kula od kamena i odžak begova Đugumija. Jedna od kćerki bega Đugumije zvala se Šahma pa je po njoj i Šahmin gaj.

Kobiljača je dobila ime po hanu koji su tu nalazio. U Rudniku je bio kameni majdan kao i danas.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šabanović, Hazim; 1964, Krajište Isa bega Ishakovića zbirni katastarski popis iz 1455,Sarajevo
  2. ^ Kreševljaković, Hamdija; 1935, Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini, Sarajevo