Rat Bosne i Dubrovnika (1403–1404)
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Rat između Bosne i Dubrovnika je trajao od 1403. do 1404. godine. Službeno je završen je primirjem potpisanim 1405. godine, poslije svrgavanja kralja Ostoje maja 1404.
Tok rata[uredi | uredi izvor]
Kralj Ostoja je iskoristio slabosti ugarskog vladara Žigmunda Luksemburškog i 1403. se okomio na Dubrovnik koji bio ugarski vazalni posjed. Otvorenom napadu je prethodilo nekoliko važnih događaja. U Dubrovnik su se sklanjali ugroženi vlastelini koji nisu bili Ostojini istomišljenici (Pavle Radišić). U traženju povoda za napad Ostoja se izgovarao da oni moraju biti vraćeni, da Dubrovnik treba da vrati primorje koje im je on dao 1399. i na kraju da treba da izvjesi bosansku zastavu kao znak da priznaje bosansku vrhovnu vlast.
Dubrovčani nisu prihvatili Ostojine zahtjeve i došlo je do sukoba 1403. Bosance je predvodio sa sjevera vojvoda Radič Sanković koji je uspio da istjera predstavnike dubrovačke vlasti iz dobijenog primorja i svede je na ranije granice. I drugi velikaši su sa drugih strana napadali na dubrovački teritorij, sa juga i istoka knez Pavle Radinović i vojvoda Sandalj Hranić Kosača. Jedina snaga koja je mogla pomoći Dubrovčanima bio je herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić koji je imao jak uticaj na kralja Ostoju i bosanske velmože. Hrvojeva pozicija mu to ipak nije dozvoljavala. Hrvoje je bio glavna snaga Ladislava Napuljskog, protivnika Žigmunda Luksemburškog, a time i protivnika Dubrovnika koji je priznavao Anžujca za svog sizerena.
Mada su dostizali do zidina Dubrovnika Bosanci nisu mogli vojno da savladaju Dubrovčane. Do jenjavanja sukoba došlo je krajem 1403., a sporadičnih čarki bilo je i dalje, pa i početkom 1404. Hrvojeva inicijativa za pomirenje je donijela rezultate. On je oko sebe okupio bosansku vlastelu koja je bila protiv nastavka rata. Svrgavanjem kralja Ostoje maja 1404. stvoreni su uslovi za mir između Bosne i Dubrovnika. Zbog neriješenog pitanja spornog sela Lisac, mir je potpisan tek naredne 1405.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gavro Škrivanić, Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom (18.VI. 1403 do maja 1404 godine), Vesnik Vojnog muzeja 5, Beograd 1958, 35-60.