Razgovor:Hasan Kafija Pruščak
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
Mislim da nije dobra praksa dodati novi članak na vrh postojećeg i imenovati ih novi i stari. Optimalnije bi bilo spojiti članke (isjeckati, sastaviti, editovati, korigirati... šta god je potrebno.)
Samo mišljenje…
Članke treba spojiti, Korisnik:Palapa
Hasan Kafi Prušćak (stari članak)
Hasan Kafi Prušćak je naš najveći mislilac 16. stoljeća. On je najznačajnija ličnost u znanstveno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-peosvjetnom polju, te svojim zadužbinama od kojih neke postoje i danas. Njegovo književno djelo o uređenju države i društva još 1824. godine prevedeno je na francuskom jeziku, pa je Kafi od tada postao zanimljiv mnogim znanstvenicima, istočnim, našim i zapadnim. Hasan Kafi je rođen u Pruscu 1544. godine. Književno ime Kafi uzeo je 1580. godine. Pošto je svršio početne nauke u Bosni, otišao je u Carigrad. Na studijima u Carigradu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu.
Oko 1580. godine, napisao je kratku filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi čelebi i manje djelo iz logike, a potom je imenovan za kadiju u Pruscu. Išao je na hadž u Meku 1591. i na tom putovanju sreo sa sa mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju, počeo je predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svjetovne znanosti. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: "Temelji mudrosti o uređenju svijeta" (1596.), moralno-politički spis kojim je želio da ukaže na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali pošto je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici preporučili su Kafiju da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. godine. Ličnim pismom sultan mu je dao prusački kadiluk kao doživotnu mirovinu pod uslovom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije ovog imenovanja, Kafi je živio i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela.
Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivši u štabu velikog bošnjačkog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina: džamije, medrese, hana, mekteba i vodovoda. Hasan Kafi umro je 1615. ili 1616. godine i sahranjen je u blizini svoje džamije u Pruscu.