Razgovor:Katarina Kosača
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
Fantastican clanak. Mozda bi bilo interesantno napomenuti zanimljivo i u tom smislu vrlo bosansko porijeklo Katarinine familije - kao spone izmedju razlicitih religija i utjecaja, koja, bez obzira na raznolikost, ostaje odana Bosni. Kosaca je, kako ste i sami naveli, bio odan Bosanskoj crkvi, Katarinina majka, Jelena Balšić, je pravoslavka i unuka kneza Lazara, kroz Tomaša se priklonila katoličanstvu, a sam Tomaš je imao brata Radivoja, koji je pretendovao na tron i, podržavan od strane Turaka, sebe takodje nazivao bosanskim kraljem. Koliko su pouzdani izvori koji tvrde da su Tomaša zapravo udavili njegov rodjeni brat i sin, budući kralj, Stjepan Tomašević, ne znam, ali se vrlo često pominje taj podatak. Takodje se pominje podatak da je Katarininu djecu u Tursku odveo njen polubrat, iz Kosačinog braka sa Cecilijom, znan kao Ahmed-paša, pod čijim je patronatom Sigsimund napredovao u službi, postavši na kraju i sandžak-begom. Kćer Katarina je sahranjena u Skoplju, gdje joj je Isha-beg Ishaković, utemeljitelj Sarajeva, dao sagraditi turbe. Na Katarininom grobu u Rimu bosančicom je ispisan epitaf, koji je 1590-e zamijenjen novom plocom i zapisom na latinskom.
Katarini kraljici bosanskoj Stipana hercega od svetoga Save od poroda jelene i kuće kralja Stipana rojeni Tomaša kralja bosanskoga ženi koja živi godina 54 i preminu u Rimu na liti gospodnja 1478, na 25. oktobra spominak nje pismom postavljen.
S poštovanjem, 203.164.55.19 00:22, 14 februar 2006 (CET).
- Gde Vam je literatura? Dajte mi molim Vas ovu informaciju--80.132.220.65 01:38, 24 januar 2007 (CET)Attila v. Wurzbach, Njemacka
Ja bi samo predložio da se skine ova slika sa članka jer na originalnoj slici žena nema krunu. Osim toga, u novije vrijeme se dovodi u pitanje da li je uopće to portret kraljice Katarine.BoFF 01:31, 29 mart 2007 (CEST)
Zašto smeta ako ja napišem da je ona hrvatska blaženica? Pa nju Hrvati poštuju kao jednu od svojih najsvetijih osoba, ne samo u BiH nego i u Hrvatskoj.
Blaženica je blaženica (blaženstvo je dio katoličke vjere, a ne jedne nacije), a anahronizam je stavljati je u nacionalni tor, pošto su se nacije profilirale tek u 19. vijeku kada je Bosna u pitanju. Ako Bošnjaci npr. poštuju Zidana kao jednog od najboljih fudbalera, to ne znači da je on bošnjački fudbaler, jer je fudbaler fudbaler. Emir Kotromanić 14:54, 23 septembar 2007 (CEST)
Pa zašto je onda Kulin-ban stavljen na spisak Bošnjaka ako tad nacije nisu postojale?
- Po istoj logici po kojoj je Kralj Tomislav Hrvat. Nisu postojale nacije u modernom poimanju, ali su postojali narodi. Stanovništvo Bosne u srednjem vijeku se nazivalo Bošnjanima (a ne Srbima ili Hrvatima), a zvanično od 1440. godine Bošnjacima, tako da spisak treba korigovati tako što će se pored imena staviti (Bošnjanin, kako bi se preciziralo da se radi o srednjem vijeku). Kada je riječ o upotrebi imena Bošnjak prije dolaska Osmanlija, prva zabilježena upotreba desila se 1440. godine kada je Tvrtko II Kotromanić poslao bosansku delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju Vladislavu Varnenčiku na izboru za kralja Ugarske i Hrvatske. Tada je vođa bosanske delegacije rekao da su: "Bošnjakom isti pradjedovi bili kao i Poljakom". Nakon dolaska Osmanlija Bošnjak će upotpunosti zamijeniti naziv Bošnjanin (jezička transformacija)...Emir Kotromanić 15:31, 23 septembar 2007 (CEST)
Katarina Kosača nije za rubriku Crkva bosanska, ali može u kategoriju Vjerski odnosi u srednjovjekovnoj Bosni --hase (razgovor) 17:21, 8 septembar 2013 (CEST) Njena veza sa vjerskim prilikama u Bosni je lijep primjer, --hase (razgovor) 14:38, 9 septembar 2013 (CEST)