Razgovor:Srpski dinar

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Prebaciti na clanak o perperu[uredi izvor]

Kneževina Crna Gora, iako od Berlinskog kongresa 1878. godine nezavisna, sopstveni novac dobila je tek početkom 20. vijeka. Zakonom o novcu, donijetim 1910. godine, a usljed upućenosti Crne Gore prema Austriji, ozvaničeno je vezivanje crnogorske novčane valute, perpera, za „krunski tečaj”, što znači da crnogorski novac nije kovan po pravilima Latinske unije. Iz istih razloga Crna Gora je svoj novac kovala u bečkoj kovnici i prema austrijskim uzorima.

Prvi crnogorski kovani novac izdat je na osnovu ukaza knjaza Nikole 1906. godine, i to od bronze u nominali od 1 i 2 pare, a od nikla u nominali od 10 i 20 para. Srebrni novac je u Crnoj Gori počeo da se kuje 1909. godine, u nominali od 1 i 5 perpera, dok se s kovanjem novca od 2 perpera u srebru započinje 1910. godine. Prvi crnogorski zlatnici nose godinu kovanja 1910. i odnose se na nominalu od 10, 20 i 100 perpera, a zbog kovanja u emisijama malog obima, predstavljaju rijetke i vrijedne numizmatičke primjerke. Po završetku Prvog svetskog rata, na teritoriji novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u opticaju su se zatekle razne vrste kovanog novca. Taj novac je postepeno zamenjivan i već 1920. godine emitovan je kovani novac nove države, kada je prihvaćeno da nacionalna novčana jedinica bude dinar, koji se dijeli na 100 para. Kralj Aleksandar I Karađorđević 1925. godine emituje zlatni novac čija je vrednost bila 20 dinara. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1929. godine postaje Kraljevina Jugoslavija, pa se pristupilo emitovanju novca sa novim nazivom države.

Prebaciti na clanak o jugoslovenskom dinaru[uredi izvor]

Tokom 1931. godine ostvarena je u velikom obimu emisija od 1 i 4 dukata, koji inače nije predstavljao redovan novac. Na zlatnicima od 1 dukata bilo je poprsje kralja Aleksandra, a na četvorodukatima, pored lika kralja Aleksandra, i lik kraljice Marije.

U periodu do 1941. godine emitovan je kovani novac različitih nominala i sastava metala, a izrađivan je uglavnom u Beču. Sa poslednjom emisijom kovanog novca Kraljevine Jugoslavije, nastalom 1938. godine, novac je počeo da se izrađuje u zemlji, u Državnoj kovnici u Topčideru.

Poslije Drugog svetskog rata, prvi kovani novac Jugoslavije emitovan je 1945. godine. Od tada do danas ostvarene su brojne emisije kovanog novca, sa vremenom u naprednijim tehnikama izrade, kao i boljeg kvaliteta legura od kojih je izrađivan. Odgovarajućim elementima kao što su grb i naziv države emitenta registrovane su sve promjene u državnom uređenju koje su se dešavale tokom proteklog perioda.

Pored redovnih emisija kovanog novca, Narodna banka Jugoslavije izdaje i prigodni kovani novac sa namjenom obeležavanja različitih manifestacija, kulturnih, sportskih ili nekih drugih, od značaja za zemlju ili od šireg, međunarodnog značaja. Taj novac se izdaje takođe povodom važnih jubileja koji su u vezi sa određenom ličnošću, institucijom ili događajem. Od 1968. godine, kada je izdata prva serija prigodnog kovanog novca, do danas realizovana je 21 emisija tog tipa novca. Osobenost takvih izdanja jeste u tome što se za izradu novca koriste pretežno plemeniti metali, ali i legure. Za razliku od redovnih izdanja, za prigodni kovani novac najčešće se primjenjuje specijalna tehnika izrade, koja obezbeđuje bolji kvalitet i veću izražajnost prikazanih motiva.

Pojavila se pre više od godinu dana i novčanica od 2000 dinara.