Razgovor:Vinica (Tomislavgrad)
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
Prebačeno sa članka 8. 5. 2017.[uredi izvor]
Zbog neenciklopedijskog stila jedan dio članka prebacivam na SZR dok se ne uredi!
Vinica je ime dobila po vinovoj lozi, jer se tu prije uzgajala vinova loza.
Vinica je poznata po tome što je bila mjesto skrivanja dijela Bugojanske grupe i vojnog sukoba s hrvatskim revolucionarima.
Poticaj mjestu dala je gradnja ceste poslije Domovinskog rata kada se počela planirati i gradnja tvornica te oživljavanje mjesta, ali poslije smrti ministra odbrane Gojka Šuška i poraza HDZ-a na izborima 2000, svi planovi su propali. Danas je škola u Vinici zatvorena, a nezaposlenost je vrlo visoka. Na prostoru Vinice se nalazi planina Zavelim, izvor vode Česma, Brina, Bilobrkova pećina, koja redovno jednom godišnje istječe i poplavi cijelu Vinicu. U Vinici se nalazi i 14 stajališta (Isusov put sa križom).
Vinička stara crkva sa grobljem i kulom je najstarija crkva u Zapadnoj Hercegovini. 2008 godine u Vinici je na zalaganje župnika don Ilije Drmića podignut spomenik hrvatskim braniocima iz 2. svjetskog rata i Domovinskog rata, te je pokrenut projekat gradnje biblioteke u Vinici, jedinstvenog Oltara Glagoljaša posvećenog u čast Jakova Perkovića, jednog od najvećih hrvatskih glagoljaša porijeklom iz Vinice i projekt dovršavanja ceste koja prolazi kroz Vinicu. O Vinici je snimljena tv serija na TV Sarajevu Zemlja bez Adama i emisija Pozitivna Geografija, na Federalnoj Televiziji BIH te par priloga na popularnoj HRT-ovoj emisiji Živa Istina.
Vinica geografski pripada Bosni, crkvena župa Hercegovini, a govor i naglasak njenih stanovnika Zagori. Vinica je poznata po tome što je većina stanovnika otišla u emigraciju, pogotovo u Njemačku 1960ih godina. Razlozi zbog kojih su se Viničani masovno odseljavali su: teška ekonomska situacija, te loš odnos tadašnje jugo-komunističke vlasti prema njima. Razlog lošeg odnosa tadašnje vlasti prema Viničanima je njihova velika domoljubna svijest. Danas Viničani žive uglavnom u Splitu, Zagrebu, Njemačkoj i Švicarskoj.