Razgovor o Wikipediji:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Uvod[uredi izvor]

Nekoliko komentara: u vezi 1. "Ako Bog da": pošto se fraza koristi kao prijedlog, smatram da je pravilno pisati "akobogda" kao i "dabogda." 2. Zašto "august" a "Evropa"? Ili je august i Europa ili avgust i Evropa, zar ne? 3. Hemija/kemija - mnogo je područja u kojima Bošnjaci upotrebljavaju kroatiziranu rijec, npr. u Posavskom kantonu, odakle sam. Po istom principu, haos/kaos. 4. Zašto IstaNbul? To N je novokomponovano, i preuzeto iz hrvatskog jezika. 5. Jerusalim je službeni naziv na bosanskom, koliko mi je poznato. 5. Zašto Madžar i Mađar? Jedno od ovih (Madžar) je krivo. 6. Sedmica i nedjelja su obje OK.

Nemam vremena da odgovaram na sva pitanja. Međutim, pravopis bosanskog jezika postoji, a također i gramatika (pogledaj literaturu navedenu u pravilno-nepravilno članku. Nažalost mnogi govorinici kojima se ne sviđa pravopis su ili pod utjecajem srpskog ili hrvatskog govornog područja, međutim pravopis i standard savršeno funkcionišu u institucijama, školstvu i medijima na bosanskom jeziku.Emir Kotromanić 12:32, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]
Zašto Mađar i Madžar. Oba oblika su pravilna u bos, Madžar (prema turskom izgovoru), a Mađar (prema izvornom izgovoru). Oba oblika imaju svoj život u bosanskom jeziku.Emir Kotromanić 12:32, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]
Ostala pitanja su manje-više odgovorena, potraži na sličnim diskusijama.Emir Kotromanić 12:32, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]


I samo još jedno pitanje, ne vezano za ovu stranicu... Nekoliko članaka je trenutno zaključano (npr. Republika Srpska), a treba ih gramatički urediti. Da li se ovi članci promatraju redovno da bi se mogli urediti, a ako ne mogu obični čitaoci, da to administratori učine? nouanoua 03:23, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Oslobodio sam zastitu na clanku o RS-u. Mislim da je bilo jednostavno zaboravljeno. Javi ako ima jos clanaka koje treba osloboditi. Takodjer primjetio sam da si postavio nekoliko fotografija. Mozes li da ih potkrijepis sa nekoliko informacija o porijeklu slike. Pogledaj Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika za vise informacija. Dobrodosao na bosansku Wikipediju. --Dado 03:39, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Ovo izgleda kao dobar mehanizam ali bi se trebao koristiti u kombinaciji sa Wikipedia: Jezički standardi na bosanskoj Wikipediji. Mogli bi ovu stranicu koristiti kad se rijeci usaglase na stranici za standardizaciju. Takodjer primjetio sam par rijeci kao sto je Banja Luka i Banjaluka, koje su obje ispravne. Takodjer iako i sam koristim samo rijec august, rijec avgust se puno cesce koristi na ovoj wikipediji. Cak je Wikimedija interfejs lokaliziran sa avgust. Ne bi da samo sebe demantiramo a narocito ne da namecemo nesto sto generalno nije prihvaceno od korisnika. Takodjer mozda bi trebalo da se promjeni kategorizacija rijeci jer daleko je od toga da je wikipedija autoritet da govori sta je Pravilno a sta Nepravilno. Mozemo te rijeci zamijeniti sa Češća upotreba i Rijeđa upotreba ili nesto slično.--Dado 16:29, 12 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Naravno, možemo kombinovati sa "jezičkim standardima" tako da useri dođu do rješenja. Što se tiče rjeđe i češće, ovdje se ne radi o tome, nego zaista o pravilnom i nepravilnom obliku. Lijeva boldirana kolona su pravilni oblici, a desna su nepravilni, a to je definisano pravopisom. Koristio sam knjigu Gnijezdo lijepih riječi po pravopisu bosanskog jezika. Isti je slučaj i sa Banja Lukom (pravilno), i Banjaluka (nepravilno). Mislim da je u srpskom pravopisu ispravno i jedno i drugo. Pravopis je zaista obimna stvar i trebalo bi mi barem godina dana da napišem članke o pravilima, pravilnim oblicima pisanja, tvorbi riječi i sl. Zato sam stavio u obliku članka da korisnici, ukoliko znaju, navedu koji su to oblici. Naravno i ja ću dodavati kada se javi potreba za riječima ili pravilima koja se ne poštuju. A ja posjedujem dosta literature iz koje bih se mogao konsultovati. Što se tiče augusta, znam da je interfejs napravljen za avgust, ali fakat to je nepravilno, iako mi toliko ne smeta. Elektronski mediji na bosanskom u BiH svi redom upotrebljavaju august, pisani mediji se djelomično pridržavaju tog pravila. O ovome naravno treba još diskutovati.Emir Arven 16:48, 12 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

OK. Probacu uvezati dva članka kako ne bi pravili paralelnu ili jos gore duplu standardizaciju. Na kraju krajeva ako se dogovorimo možemo izmjeniti avgust u august (čak i na Wikimedija interfejsu). Sto se tice rijeci Banjaluka za ovo sam i vise nego siguran. Problem je da mnogi nasi novokomponovani lingvisticari cesto izgube osjecaj sa realnoscu. Neznam da bi ti i jedan banjalučanin rekao da Banjaluka nije ispravno. Neznam da li su obje verzije ispravne samo u srpskom pravopisu ali sam siguran da u bosanskom jesu. To mi malo lici na one sto pokusavaju da ćirilicu prodaju srpskom jeziku i uskrate bosanski jezik za jedno historijsko pismo.--Dado 17:22, 12 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Evo Dado upravu si za Banja Luku/Banjaluku. U Senahidovom pravopisu (pravopisnom rječniku), navedena je i Banjaluka pored Banja Luke, s tim da je data prednost obliku Banja Luka, a u uvodu je naglašeno da su riječi poput Banjaluke preuzete iz ostalih normativnih priručnika (čitaj: srpskih i hrvatskih), kao posljedica nepostojanja udžbenika i normativnih priručnika za leksiku bosanskog jezika u trenutku pisanja (pravopis je pisan u ratnim uslovima). U drugoj knjizi koju sam ranije pominjao, Banjaluka je navedena kao nepravilan oblik, ali s obzirom da je u Senahidovom rječniku objašnjeno o čemu se radi, onda je najbolje da su, kako je definisano, i jedan i drugi oblik prisutni s preferiranjem prvog oblika. Također što kažeš mnogo je kvazi-intelektualaca, a najbolji lijek je da se konsultuje što više literature. Što se tiče augusta, to sam također provjerio i to je 100% ispravno. Čak je navedena i etimologija i razlog zbog čeka august, a ne avgust, radi se o caru Augustu itd. to je sad druga priča.Emir Arven 18:35, 12 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Diskusija o pisanju pravilnih-nepravilnih oblika[uredi izvor]

  • Barbar ili barbarin, zapravo je nerelevantno, jer se barbar(in) uglavnom pojavljuje u grupi, zvanoj "barbari", rjedje pojedinacno. Korisnik:Mediteran
  • Stvarno bajram-namaz? Prije ce ipak biti Bajram-namaz.Korisnik:Mediteran
  • Htio bih se pridruziti diskusiji o jeziku. Mislim da je jezik veoma vazan kulturni oblik koji mnogo govori o njegovim govornicima. Takodje, jezik je cesto rastegljiva kategorija i mislim da to treba uvijek imati na umu pri svakoj jezickoj raspravi. Tolerantnost bh Wikipedije je za pohvalu -- Bosna je simbol takve tolerancije. Medjutim, izrazi "pravilno-nepravilno" meni licno zvuce poput disciplinskih mjera tako da predlazem da se takvi izrazi ne upotrebljavaju u clancima Wikipedije, jer zvuce zaista grubo. Mislim da se jezicka politika treba ostaviti za stranice ovog tipa, a ako se vec spominje u clancima Wikipedije, onda bi trebalo da bude civilizovano mlaka , tj. bez namjere da pravi vrednosne sudove tipa "pravilno" / "nepravilno." Ako se to vec mora navoditi u clancima (sto, ja ponavljam, mislim da je nepotrebno i moguce cak i netolerantno), predlazem upotrebu rijeci "standardno" / "nestandardno" ili jos bolje: "u skladu sa standardima" vs. "nije u skladu sa snadardima" -- to su daleko neutralniji i meksi i civilizovaniji oblici disciplinovanja jezika i njegovih govornika / pisaca. Just my 2 cents. Thanks. Dkusic.
Dane, prvo hvala ti za sugestije koje su uvijek dobrodošle. Međutim, dvije stvari se uvijek moraju imati na umu kada govorimo o jezičkim pravilima. Prva stvar se odnosi na bit enciklopedije. Wikipedija, kao enciklopedija, u svojoj suštini nastoji obuhvatiti principe pisanja članaka. Jedan od tih ključnih principa je i jezik, koji će pratiti određeni standard, ali na znatno disciplinovaniji način, nego što je to slučaj u projektima drugog tipa. Vjerovatno da se ne radi o enciklopediji (nego o običnom sajtu) prihvatljiv bi bio i kolokvijalni govor koji bi samo trebao da poštuje osnovna pravopisna pravila o upotrebi č i ć ili ijekavici. Radi toga su ove stranice naslovljene kao pravilno-nepravilno po uzoru na priručnik o pravopisu bosanskog jezika koji je naveden u literaturi, a kako bi se dobili članci koji će ličiti na enciklopedijske i koje će sutra neko čitati, kopirati, štampati itd. (svaki članak se može vidjeti i u formi za štampanje i sl.). Druga stvar je proces standardizacije bosanskog jezika koji je već u dobroj mjeri završen, u situaciji kada jezička slika na Balkanu i nije baš svijetla. Hrvatski jezik doživljava metamorfozu u fazama koje se ogledaju u izmišljanju novih riječi, izbacivanju sinonima i prodiranju na teritorij Bosne i Hercegovine u takvom obliku koji nikada tu nije postojao itd. Srpski jezik je već prošao kroz takve faze (ukidanje ijekavice, pa nakon toga vraćanje ijekavice), tako da se u Bosni danas dešava situacija da postoje političari koji kažu: "sednica je trajala cijeli dan"...Oba ova neprirodna procesa koja su došla u Bosnu, prijete uništenju govorne jezičke slike u Bosni. Toga nisu svjesni samo Bošnjaci kao najmnogobrojniji govornici bosanskog jezika, nego i ostali građani drugih nacionalosti koji bosanski osjećaju kao svoj maternji jezik. Zbog toga je bitno sačuvati standard koji je najliberalniji od svih ostalih, koji dopušta sinonime što je prirodno i normalno i koji dopušta različite pravilne oblike. Ipak, shvatam da se to može čini kao "disciplinska mjera" kada se stave šabloni na članak koji nije standardizovan, ali kao što sam rekao ranije postoje opravdani razlozi. Pokušaću da prilagodim šablone u skladu sa ovim sugestijama da ne izgledaju previše disciplinski :) Pozdrav. --Emir Kotromanić 15:45, 2 januar 2006 (CET)[odgovori]

Komentari user:Mediterana[uredi izvor]

  • August ili avgust smo vec komentirali: moj je prijedlog "august" odbacen, a prihvacen "avgust". Ko je u pravu? Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Austro-Ugarska (bez carevina) je cesca u strucnoj literaturi, ali i u govoru (U doba Austro-Ugarske Trst je bio vazna luka). Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Hasnija Muratagic Tuna preferira oba izraza, mada je prvi (austrougarski) cesci uz to u hrvatskom, a drugi (austro-ugarki) u srpskom. Moj prijedlog: austro-ugarski, jer se radi o dvije razlicite historijske jedinice - jedna je bila carevina, druga kraljevina, i kao takve svaka je imala svoje krunske zemlje. Austrija primjerice Dalmaciju, Ugarska Vojvodinu. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Stvarno bajram-namaz? Preferiram bajram namaz bez crtice, sto preporuca i Husnija Muratagic-Tuna u svom komparativnom pravopisu za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Licno bih Bajram pisao velikim slovom, kao bajram namaz. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Barbar ili barbarin, zapravo je nerelevantno, jer se barbar(in) uglavnom pojavljuje u grupi, zvanoj "barbari", rjedje pojedinacno. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Posljednji (predratni) udzbenik Muzicke kulture za sedmi ili osmi razred osnovne skole na podrucju SR Bosne i Hercegovine koristio je pojam "Bentbasa". Konacno "bent" se pise i u turskom jeziku, od kojeg je ova rijec i potekla, a znaci prema Klaicu branu, nasip, jaz, ustav. Medjutim, isti Bratoljub Klaic u svom Rjecniku stranih rijeci (1990) preferira ipak prva dva pojma. Moj licni stav na ovom mjestu jeste, da je "Bendbasa"- neispravna. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Preporucio bih ipak Bizantiju na ovom mjestu. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • S obzirom da je Krajina kao pojam postojala i jos uvijek postoji, ne samo kao krajnji/granicni dio neke drzavne zajednice, nego (danas) prvenstveno kao zaseban historijski, geografski, kulturni, politicki i ini pojam (Bijela Krajina, Bosanska Krajina, pa i bivsa Vojna Krajina, ali zato: Sinjska krajina, Imotska krajina, Kninska krajina), preporucio bih u ovom slucaju pisanje oba pojma velikim slovom, dakle kao Bosanska Krajina.Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • rijec se svakako pise velikim slovom. "Boziji" je doduse karakteristicniji za bosanski GOVORNI JEZIK, a "Bozji" za hrvatski i srpski. Pa ipak: smatram da je "Boziji" pogresno, jer primjerice u vjerskoj literaturi imamo "Bozjeg poslanika" i "Bozju volju", a nikako "Boziju volju". Osim toga, i ovdje je na djelu redukcija glasova, po kojoj se bosanski jezik ne razlikuje bas pune od ostalih indoeuropskih jezika, kao npr. talijanskog ili njemackog.Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • "Dajdža" je uobicajeniji za govorni jezik, i koliko mi je poznato karakteristicniji za juznije krajeve BiH (juznije od Sarajeva, dakle: linija Krajina-Visoka Hercegovina-Sandzak). "Dajdža" se primjerice svojevremeno zvao i jedan zapovjednik Hrvatske vojske u Imotskom, koji je operirao i u dijelu Hercegovine. Inace, rijec "Dajdža" potjece od turskog "dajy", sto znaci da je glas J prisutan vec i u turskom originalu, mada svi nasi autori, koje sam konsultiraju, govore o "daidži". Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Predložene riječi:

  • ćevabdžinica-ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica
  • đurđevak-džurdževak
  • đavo (ali i: šejtan, vrag)-džavo
  • lijepo-ljepo
  • mobilni (telefon)-handy
  • narandža i naranča'-pomorandža
  • "naranču" sam predlozio, jer se kao pojam vise pojavljuje u nasim južnijim, mediteranskim krajevima: u Hercegovini, uz Neretvu, u Dubrovniku i Dalmaciji. Mediteran 01:46, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
  • planeta-planet
  • sport-šport
  • uvjet-uslov
  • voz/vlak

Potvrđivanje riječi u bosanskom jeziku[uredi izvor]

Napominjem, da prilikom potvrđivanja ispravnosti pojedinih riječi koristim sljedeću literaturu o bosanskom jeziku, ali pored toga i literaturu iz srpsko-hrvatskog kada su u pitanju stane riječi:

  • Gramatika bosanskoga jezik, Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Paliće
  • Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Alija Isaković
  • Gnijezdo lijepih riječi (pravilno-nepravilno), Senahid Halilović
  • Pravopis bosanskoga jezika, Senahid Halilović
  • Pravopis bosanskog jezika - priručnik za škole, Senahid Halilović
  • Veliki rječnik stranih riječi, Bratoljub Klaić

Dosadašnje riječi koje su navedene u članku pravilno-nepravilno su potvrđene u gore pobrojanoj literaturi.Emir Kotromanić 15:38, 16 septembar 2005 (CEST

Ćevabdžinica-jedino , jer to je jednacenje po zvucnosti, a vjerujem da se i ostali slazu. narandža i naranča. Voz i vlak, svejedno, mada je meni normalnije voz jer se na kraju ipak vozimo! Đavo ne moze da bude nego đavo, ne znam zasto bismo upotrebljavali džavo, ukoliko neki imaju problema sa izgovorom odredjenih fonema, ne znaci da zbog toga treba da mijenjamo jezik.Hrvatski jezik ne priznaje kuča, iako stanovnistvo uz obalu upravo tako izgovara rijec. Sto se tice lijepo i ljepo normalno da treba da bude lijepo jer jat je dugo, pa prema tome bi trebalo da bude lijepo, ili bismo onda trebali izmijeniti i mlijeko u mljeko?

Potvrđene riječi koje je naveo Mediteran[uredi izvor]

Cilj članka nije da se u njega stave sve riječi, nego one kod kojih postoji kolebanje kako ih pisati.

*voz(vlak) dakle voz i vlak su sinonimi u bosanskom je jeziku s tim da je voz mnogo više u upotrebi pa se nalazi prva navedena što znači da se koristi prilikom standardizacije pisanja u naslovima članaka, kategorija i slično, dok se obje riječi mogu koristiti u samim tekstovima.

'Влак' је, сама по себи, добра ријеч, али, ми се у реченом пријевозном средству не вучемо, него се возимо. Дакле, 'влак' НИЈЕ прикладна ријеч.

  • planeta-planet
  • uvjet (uslov) opet riječ je o sinonimima, prednost ima uvjet
  • naranča/narandža-naranća, naranđa
  • pomoranča/pomorandža-pomoranća, pomoranđa
  • sport-šport

Ove rječi su također potvrđene iz ranije spomenute literature.Emir Kotromanić 15:55, 16 septembar 2005 (CEST)[odgovori]


Riječi predložene za standardiziranje[uredi izvor]

  • AIDS (umjesto SIDA) (vidi diskusiju)
    • Protiv. Ne shvatam zbog čega bih uvodili stranu riječ kad postoji "domaća" riječ koju večina ljudi koristi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: SIDA je takodjer strana rijec, naime francuska kratica, koja se kao takva koristi jos samo u Srbiji, dok je AIDS engleska kratica, uglavnom poznata u cijelom svijetu. --Mediteran 17:40, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
      • Mediteran, ne shvatam zbog čega korištenje riječi SIDA u Srbiji treba da predstavlja problem korištenju te riječi u Bosni. Mislim da mi ne trebamo da izmišljamo svoj jezik več ga več imamo. To što je AIDS engleska kratica poznata po cijelom svijetu isto tako je neinteresantna stvar. Ako bih razmišljali na taj način onda bih trebali promjeniti na stotine riječi u našem jeziku. "Zbog čega koristiti voda kad je engleska riječ water poznata u cjelom svijetu. Takođe ta riječ je srodna njemačkoj riječi wasser...." --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Za. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Definitivno protiv. "Sida" je opšteprihvaćeni standard. nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

'Атина' је према новогрчком, док је 'Атена' према старогрчком језику. Старогрчку божицу пожељно је звати 'Атена', како ће ко звати главни град Грчке ствар је избора.

  • Brioni (umjesto Brijuni)
  • Cipar (umjesto Kipar)
    • Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Radi se tek o jezicnim sinonimima, pojmovno se ipak radi o jednoj leksiji. Prednost glasu C nad glasom K daje se generalno u skolama u Bosni i Hercegovini zadnjih dvadesetak godina, a tako je i danas (Cipar, ocean, . Kipar ce ipak reci cesce Srbi, Cipar Bosnjaci i Hrvati. Osim toga opticka slicnost sa engleskom rijeci (Cyprus), te glasovna sa njemackim, gdje je na pocetku glas C (Zypern, citaj kao Cipern) . --Mediteran 18:00, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
      • Mislim da je ne interesantno šta će češće srbi upotrebiti a šta neće. Moj jezik ne zavisi od srbije ili hrvatske ili nekoga drugog. Moj jezik več postoji. Takođe je ponovo ne interesantno šta njemci koriste ili šta englezi koriste. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]


  • homoseksualac ili gay (umjesto peder)(vidi diskusiju)
    • Za homoseksualac. Protiv riječi gay. Ne treba nam strana riječ. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Lijepo na rijeci "Gay" je da muskarce sa homoseksulanim vidom spolnosti ne definira samo kroz njihovu seksualnost, daje im neutralno znacenje i uvodi ih u jednu veliku, globalnu grupu ljudi, kojoj i pripadaju, slicno kao (mada je usporedba naravno vrlo primitivna!) sa globetrotterima, hakerima, surferima itd. Prednost bih svakako uvijek dao bosanskom pojmu, no ovdje bih napravio izuzetak. Domaca rijec "toplak", koju su predlozili gay-decki iz Sarajeva prije par godina nije se nazalost etablirala i ostala je tek kao trag u jednom clanku "Oslobodjenja". --Mediteran 18:21, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
      • Ja sam protiv riječi gay čisto iz tog razloga što je to strana riječ a postoji bosanska koja (prema mom mišljenju) ima isto značenje. --EmirA
    • Za homoseksualac, protiv riječi gay. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Ovo su dvije posebne riječi, i niti jedna ne bi trebala da se standardizira sa "peder." Treća riječ je uglavnom negativna i odgovarala bi engleskoj "faggot." Riječ "peder" ne bi trebala da se uopšte nalazi na Wikipediji, sem u svrsi opisa, definicije iste i sl. Homoseksualac je naučna riječ i nije isto što i "gay." Međutim, u bosanskom još uvijek ne postoji riječ za "gay." Srbi i Slovenci su je prisvojili (gej) i napravili svojom. Nisam siguran da bi Wikipedija sama od sebe to trebala da uradi u bosanskom jeziku. Sve su prilike da "peder" postane odgovarajući prevod za "gay," s time što se negativna konotacija gubi zahvaljujući upotrebi iste od strane bosanske gay populacije. Kontradiktiram sam sebe, ali trenutno riječ "peder" je u većini naroda negativna i kao takva se upotrebljava. Možda za koju godinu pozitivno značenje riječi "peder" postane glavno značenje, tako da baš i nisam siguran šta trenutno učiniti. No, definitivno smatram da je "homoseksualac" prvenstveno znanstvena riječ (koja se upotebljava kada se govori o muškarcima koje privlače drugi muškarci, i o ničemu drugom), dok "gay" ima puno šire značenje (u principu se slažem s Mediteranom). nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]
  • Jevreji (umjesto Zidovi)
    • Nazivom "židov" pišu se židovi u hrvatskom jeziku, "žid" tako u slovenskom jeziku, "żyd" tako u poljskom jeziku, "жид" tako u ruskom jeziku. Svi Slaveni ih grupu zovu "židovi" ili "žide" ili "židi". To je stara slavenska riječ. Bosanski jezik je tako slavenski jezik. Ako same se židovi u BiH zovu ne je naša riječ. To je židovizam. Tako samo i u srbskom jeziku šta se koristi je židovizam. --Алекс Донский 17:38, 15. ožujaka 2006 (CEST)
    • Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Ove su dvije rijeci svakako sinonimi, no nad "Zidovima" visi mac povijesti Nezavisne Drzave Hrvatske, koja ih je masovno slala u smrt. Jevreji su primjereniji bosanskoj tradiciji, neutralniji su i neupadljiviji pojam. Osim toga, sami se Jevreji u BiH zovu Jevrejima, tako se zove i (Jevrejska) opcina, ali i Jevrejski muzej u Sarajevu. --Mediteran 18:26, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
      • Šta ima NDH da radi sa bosanskim jezikom. Ako rezonujem na ovaj tvoj način onda njemci su trebali izmjeniti svu i jednu riječ za jevreje ili za rat zbog toga "što nad tim riječima visi mač trečeg carstva. I dalje protiv standarizacije. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Za--Dado 20:14, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Protiv. Riječ "jevrej" potiče od riječi "hebrej", ali su Srbi zamijenili h sa j i b sa v, što ide protiv pravopisa bosanskog jezika (kahva umjesto kava, babilon umjesto vavilon). Ja bi radije da ih zovemo "Židovi", ali postoje i drugi posebno bosanski historijski nazivi za taj narod. Naprimjer Jehudeji. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Zidovi i Jevreji - trenutno imaju isto značenje u bosanskom. Mislim da nema nikakvih problema to što j dolazi od h i b od v putem Srba. Lingvistika nije politika. Ukratko: obe riječi se koriste i predstavljaju istu etničku grupu. nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]
      • Dvije rijeci ne ide se koriste do nazyvu jedne grupe. Inako možna se pitati gdje je razlika medju njima. Ili slavanska riječ "židov", ili ne tako. --Алекс Донский 17:38, 17. ožujaka 2006 (CEST)
  • Livnjak (umjesto Livnjanin)

'Ма(х)рама' и 'ма(х)рамица' јесу турцизми, наше су ријечи: 'рубац' и 'рупчић'. Народ најчешће каже 'марама' и 'марамица'.

  • muzika (rjeđe: glazba)
    • Protiv. Sinonimi. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Nisu sasvim sinonimi: Muzika je siri pojam, stilski neodredjen, dok se glazba u juznoslavenskim jezicima koristi uglavnom za klasicnu i dio zabavne glazbe (ali ne i za "narodnu glazbu"). Osim toga, glazba je rijec, koju cesce susrecemo u (sjevernoj) Hrvatskoj, dok nama (historijski) bliza Dalmacija zna (pod utjecajem talijanskog) jos i danas uglavnom muziku u narodnom govoru. --Mediteran 18:54, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Slažem se s Mediteranom. Glazba je riječ koja se VEOMA rijetko nalazi u bosanskom jeziku. EmirA - molim te da ne odbacuješ prijedloge tako lako; ipak neki od njih zaslužuju diskusiju. nouanoua 03:55, 13 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]



  • sugovornik (umjesto sagovornik)
  • suradnica (umjesto saradnica)
  • suvremeni (umjesto savremni)
 Знате ли да је А. Г. Матош писао 'savremeni', a да је у Србији и Црној Гори некад писано 'сувремени'.
  • škorpion (umjesto škorpija)
  • Velika Britanija (umjesto Ujedinjeno Kraljevstvo ili samo Engleska)
    • Engleska je pod država unutar Velike Britanije. Inače samo Velika Britanija je OK--Dado 15:20, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Engleska, Velika Britanija i Ujedinjeno Kraljevstvo su 3 različite stvari. Znači ne treba da bude nikakve standarizacije. --EmirA 22:58, 1 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Obrazloženje predlagača: Svakako, no jos se uvijek kaze: Pobjedila je Engleska, iako se misli Velika Britanija. Velika Britanija (iako imperijalisticki pojam) puno nam je bliza, no Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema meni bi najidelaniji naziv bio: Britanija. --Mediteran 19:34, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
      • Britanija je oblast u francuskoj nama poznata kroz njeno francusko ime Bretagne. Velika Britanija je ostrvo na kojem se nalazi Engleska, Vels i Škotska. Ujedinjeno Kraljevstvo je pravilno ime država. Referira na ujedinjenje Škotskog kraljevstva i Engleskog kraljevstva (koje se inače sastojalo od Engleske, Velsa koji je anektiran 1300 godinama i još nekih drugih djelova). Prema tome ovo su tri različite stvari i nema nikakvog standariziranja. --EmirA 11:41, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]
    • Protiv. Ljudi, Engleska, Velika Britanija, i Ujedinjeno Kraljevstvo su tri različite stvari. Asim Led 22:14, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Pisanje sinonima na bosanskom jeziku[uredi izvor]

Pod ovom rubrikom možete predložiti riječi koje bi zajedno sa njegovim sinonimom bile standardizovane (npr. kruh i hljeb). Potvrđeni sinonimi će također biti uvršteni u Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku

Sinonimi predloženi za standardiziranje[uredi izvor]

Kada se utvrde sinonimo trebalo bi napisati u članku pravilno-nepravilno da će se tu nalaziti i sinonimi, s tim da prvi po redu ima prednost i da se on koristi u naslovima, tehničkim stvarima na wiki, kategorijama i sl. drugi sinonim treba doći u zagradi, a da se oba sinonima mogu naizmjenično koristiti u tekstu. Tako ćemo postići uniformnost članaka, kategorija i sl. a s druge strane nećemo se odreći sinonima u tekstu, kao što rade Hrvati. Time ćemo zadržati bogatstvo jezika, i lakšu administraciju. Šta kažete? Navest ću neke primjere u samom članku pravilno nepravilno da se vidi na šta sam mislio.Emir Arven


'Тисућа' је наша (српска, хрватска, бошњачка, црногорска... и опћеславенска) ријеч. Но, иако је наша, некад се у народу врло ријетко чула (али се чула!), и то понајвише у западним крајевима народа нашега. Док је грчка ријеч '(х)иљада' посве одомаћена у свим крајевима. У нашим земљама, под загребачким језичним утјецајем, 'тисућа' је поступно наметана (и намеће се) као стандардни језични израз, тако да наши католици, а нарочито након овог несретног рата, углавном говоре и пишу 'tisuća', погрешно мислећи да је 'тисућа' искључиво хрватска ријеч, а '(х)иљада' тобоже српска, иако су њихови преци говорили и '(х)иљада'.

  • liječnik i doktor

favoriziram ipak so. --Mediteran 19:22, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

sol i so,gol i go,stol i sto su dubleti,odnosno riječi koje imaju dva oblika.Oba su pravopisno dopuštena. 109.175.44.109 10:47, 19 juli 2010 (CEST)[odgovori]

pročitaj gornju diskusiju, pa će ti sve biti jasno. pogrešni oblici su sol, kao i stol(preuzeti iz hrvatskog--CER@ (ask) 11:11, 19 juli 2010 (CEST)[odgovori]

Sinonimi II dio[uredi izvor]

Emire. Da li mislis da bi mozda trebali imati posebnu rubriku za standardizaciju sinonima jer mislim da ce takodjer biti nesuglasica koje su rijeci sinonimi. Npr koliko sam ja upoznat sargarepa se uglavnom govori u srbiji dok se mrkva govori u BiH i Hrvatskoj. Mladez i omladina s druge strane jesu sinonimi jer se mozda ipak malo razlikuju u znacenju --Dado 00:07, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Odlična ideja. --EmirA 11:43, 3 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Rijeci pod diskusijom[uredi izvor]

Ovo je nastavak diskusije sa glavne strane

SIDA[uredi izvor]

Iako je I jedna I drua rijec ocigledno stranog porijekla ipak SIDA je vise u upotrebi u BiH a I lakse se izgovara--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

arhiv[uredi izvor]

Prema obrazlozenju radi se onda o sinonimu.--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Banja Luka[uredi izvor]

Dinamiku ove rijeci kao i dinamiku mjenjanja po padezima kao interesantan primjer (Banjoj Luci) puno ljudi tradicionalno i sa ponosom cuva. Ne bih da uskracujem opcije.--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Граматички је правилно: Бања Лука, Бање Луке, Бањој Луци, бањолучки, бањолучани су одувијек тако говорили. Облик Бањалука (Бањалуци, бањалучки) неправилан је.

Evropa[uredi izvor]

već je pravopisno potvrđeno i ubačeno u glavni članak Cijenim kreativno obrazlozenje ali ipak mislim da veliki broj clanaka je trenutno napisan sa opcijom Evropa. Mislim da je cisto stvar tehnicke prirode.--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

Glasati[uredi izvor]

Glasovati mi zvuci kao sinonim--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST) Definitivno glasati![odgovori]

И 'гласати' и 'гласовати', међутим, ради ли се о каквим изборима боље је рећи 'гласовати'.

Gay[uredi izvor]

U svakom slucaju za da se promjene sve pogrdne rijeci. Ipak gay je strana rijec a cak sta vise sadrzi i slovo koje nije u nasoj abecedi (mozda “gej” je opcija). Takodjer u staroengleskom jeziku gay ima drugacije znacenje (stidljiv).--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]

izvor rijeke[uredi izvor]

prema obrazlozenju radi se o greski pri pisanju tj trebalo bi biti “izvor potoka” ili “vrelo rijeke”--Dado 20:07, 2 septembar 2005 (CEST)[odgovori]


Otomanski-Osmanski-Osmanlijski[uredi izvor]

Moze li mi neko objasniti koji je od ovih standard --Dado 02:22, 5 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Pogledajmo redoslijed (koji su uostalom potvrdio i u upotrebi, izmedju ostalog i na Wikipediji): 1. Osmanski (neutralno, pomalo gospodsko-ekskluzivisticki u novijoj strucnoj literaturi iz historije, nikako samo "turski", nego i nase, "bosanski"); 2. Osmanlijski (takodjer ispravno, direktno preuzeto iz turskog jezika od rijeci "Osmanli", danas pomalo zapostavljeno, susrece se kod starijih autora); 3. Otomanski (no-no! Vrlo arhaicno, uglavnom kod beogradskih historiografa). --Mediteran 02:36, 5 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

U engleskom se takodjer koristi Ottoman (koji je srodniji rijeci otomanski). Mislim, kako god samo bih da imamo standard radi funkcionalnosti. Mozemo dakle dati na glasanje osmanski sa sinonimom osmanlijski? --Dado 02:48, 5 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Mediteran je već odgovorio. Riječ Osmanlijski/sko je 100% pravilno i to sam još davno ubacio u članak pravilno-nepravilno. Evo provjerio sam i drugu riječ Osmanski koja je također 100% pravilna, dok Otomanski nije pravilno. Sad pošto sam ranije dodao Osmanlijski, dodaću i Osmanski, jedino se trebamo dogovoriti kojoj riječi da damo prednost (ovo su dva pravilna oblika i imaju ravnopravan status), ne radi se o sinonimima nego o različitim pravilnim oblicima jednog pojma. Inače napisao sam u članku kako koja riječ dobija prednost, ako je sinonim, ili ako su pravilni oblici da se preporučuje upotreba prvog pravilnog oblika.Emir Kotromanić 19:39, 5 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Vodonik vs. Hidrogen[uredi izvor]

Predlazem standariziranje rijeci Vodonik (umjesto Hidrogen). Razlog: izvorno bosansko ime. --EmirA 16:44, 24 februar 2006 (CET)[odgovori]

Historija/istorija[uredi izvor]

Samo bih htjela da obratite paznju na jezicna podrucja u Bih.U centralnoj Bosni se govori ISTORIJA i u vecini predjela BiH.Zanima me onda,otkuda kod vas na naslovnoj strani HISTORIJA? Veliki pozdrav

Riječ historija je u bosanski jezik ušla iz latinskog (historia). Pogledaj literaturu navedenu na dnu članka koja predstavlja pravopisni okvir za standard na ovoj Wikipediji. Upravo je cilj ovog članka da se ukaže na nepravilnosti u govoru i pisanju. Emir Kotromanić 17:24, 9 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]
Ovo objašnjenje nije dovoljno s obzirom da predratni školski pravopis koji se koristio u Bosni i Hercegovini (Marković, Ajanović, Diklić) u izdanju iz 1991. godine kaže ovako: „Riječ stranog porijekla historija i njene izvedenice običnije su u Bosni i Hercegovini bez h: istorija, istorijski, istoričar. Međutim, oba oblika su književna.“ Ako se u novom pravopisu koristi isključivo historija, zanima me na osnovu čega je došlo do ove izmjene? Je li urađeno lingvističko istraživanje na osnovu kojeg se zaključilo da govornici bosanskog jezika uglavnom izgovaraju početno h? PointDread 21:51, 21 septembar 2007 (CEST)[odgovori]

Predratni školski pravopis je bio pravopis srpsko-hrvatskog jezika, a ne bosanskog. Danas hvala Bogu imamo pravopis bosanskog, kojeg koristimo na ovoj Wikipediji. Što se tiče pitanja tipa, da li postoji takvo i takvo istraživanje za takvu i takvu riječ, ona su irelevantna za Wikipediju, jer ovdje se poštuje definisani standard bosanskog jezika, a više informacija o tome možeš pročitati na relevantnim stranicama na tu temu. Wikipedia nije institut za istraživanje, nego enciklopedija, a jedna od karakteristika enciklopedije je uniformnost i standardizacija. Kada je riječ o istraživanju, naravno da su lingvističari istraživali upotrebu određenih riječi, jer im je to posao. Alija Isaković je u Rječniku karakteristične leksike bosanskog jezika pored riječi historija naveo sljedeći spisak referecni:

  • Kapetanović 1896, 7; Kapetanović 1896, 86; Muradbegović 1924, 123; Spaho 1925, 19; Lit. št. 1930, 58; Handžić 1933, 3; Krupić 1937, 3; Putokaz 1937, 66; Kreševljaković 1939, 217; Sikirić 1941, 4; Filipović 1968, 31; Prohić 1970, 15; Horozović 1972, 66; Dizdar 1973, 140; Muminović 1973, 13; Bejtić 1974, 6; Hadžijahić 1974, 21; S.Kulenović; Isaković 1975, 36; Smailagić 1975, XX; Mahmutćehajić 1977, 100; Demirović 1978, 10; Smailagić 1979, VII; Duraković 1979, 6;-Barac sa četiri teksta za historiju međuratne književnosti, Rizvić 1980, 29; Suljević 1981 itd. Emir Kotromanić 12:43, 22 septembar 2007 (CEST)[odgovori]
Predratni školski pravopis jeste bio pravopis bosanskog jezika, s obzirom da je bosanski jezik i tada postojao jer je zvanično definisan kao jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod ovim imenom osjećaju svojim. Pisalo se prema pomenutom pravopisu ili prema novosadskom iz 1960, a ne proizvoljno. S obzirom da danas postoje zasebni pravopisi hrvatskog i srpskog jezika može da postoji i bosanski, pa neka se izbace dvojna rješenja koja za bosanski standard nisu potrebna te iskoristi prilika da se poprave neke greške ako postoje, ali svakako se ne može prosto ignorisati trideset godina pisanja po starom pravopisu, pa ni u ovom slučaju.
To nije problem Wikipedije. Mi se služimo postojećim pravopisom bosanskog jezika, a ne pravopisom srpsko-hrvatskog jezika. 1990. godine zvanični jezik je bio srpsko-hrvatski. Predratni pravopis nije bio pravopis bosanskog jezika, jer tada bosanski jezik nije bio ozvaničen, kao ni srpski, ni hrvatski, nego samo srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski. Bošnjaci se jesu na popisu 1991. godine izjasnili da govore bosanskim jezikom, ali tada još uvijek bosanski nije bio zvanični jezik, niti je standardizovan. Danas jeste standardizovan, koliko toliko, a enciklopedija određenog jezika je dužna poštovati standard ili književni oblik tog jezika. Emir Kotromanić 17:28, 22 septembar 2007 (CEST)[odgovori]
Ovo pitanje jeste relevantno u smislu da ako mi neko kaže da odjednom važi samo historija (a možda se varam jer nemam najnoviji pravopis), onda se pitam zašto, a nema razloga zašto se na Wikipediji ne može koristiti najnoviji pravopis a istovremeno i objasniti na razgovornoj stranici ili u nekom članku. Navedeno objašnjenje me zabrinjava s obzirom da je bosanski pravopis u načelu fonološki, pa bih prije očekivao neko lingvističko objašnjenje koje zasniva na tendenciji izgovora glasa h u konkretnom slučaju ove riječi, ako se već moglo birati između istorija i historija. Lično mi je prirodan izgovor istorija, ali sasvim je moguće da sam u manjini i da stvarno treba imati ovo h na početku, zato i pitam. PointDread 16:05, 22 septembar 2007 (CEST)[odgovori]
Ako te nešto interesuje postoji adekvatna literatura i institucije koje vode o tom računa, ako imaš strahove, zabrinutosti, fobije zbog upotrebe glasa "h" ili sl. uz dužno poštovanje ovo definitivno nije mjesto za njihovo rješavanje. Wikipedia samo poštuje postojeći standard baziran na adekvatnoj literaturi. Što se tiče biranja istorija ili historija, to je tvoja hipoteza, jer u bosanskom jeziku takav izbor ne postoji, istorija je nepravilna riječ, isto kao što je i historija nepravilna u srpskom jeziku. Historija (lat. historia) sa tradicijom u bosanskom jeziku mnogo dužom nego što je period SFRJ i postojanja s-h hibrida je standard koji se ovdje upotrebljava. Već sam naveo gore literaturu na koju se referencira Isaković u svom rječniku. Također imaš ovdje navedenu i ostalu literaturu koju možeš konsultovat ako te nešto dalje interesuje. Pozdrav. Emir Kotromanić 17:28, 22 septembar 2007 (CEST)[odgovori]
Izvinjavam, ali vidim da ovo samo površno čitaš i da ti je ova tema veoma osjetljiva jer si morao da me lično uvrijediš samo zato što me je zabrinjavalo obrazloženje koje si naveo. Tražio sam zvanično obrazloženje a ne tvoju interpretaciju, tako da kritika nije bila upućena tebi. Dovoljno je bilo reći da ti ništa drugo nije poznato ili da je to zvanično obrazloženje. Nigdje nisam rekao da imam fobije oko glasa h, što je i veoma primitivna uvreda, već da se pitam da li je glas h u ovoj riječi trenutno jedini koji je standardan (pravilno-nepravilno) zbog izgovora ili ne, ili zašto generalno, s obzirom da bi kraća varijanta bila praktičnija ukoliko je potrebno imati samo jednu i ukoliko se kraća varijanta najviše koristi u izgovoru (a ne znam da li je to istina) jer bosanski pravopis nije etimološki, a uz to su više od 30 godina bile prihvatljive i prva i druga varijanta po izboru. Nisam rekao da se na Wikipediji treba koristiti oblik bez h, nego samo da ga ne bi bilo loše obrazložiti, čisto informativno, s obzirom na prijašnji pravopis koji se ne može tek tako ignorisati. Ako je ovo sve što znaš o tome, u redu, dovoljno je reći, a ne odmah početi sa ličnim napadima. PointDread 18:23, 22 septembar 2007 (CEST)[odgovori]
Zvanično obrazloženje možeš naći na fakultetu ili instituciji koja se bavi jezikom, tako da nisam ni bio dužan da ga ovdje dajem iako sam se potrudio da navedem podatke iz Rječnika, kako bih ti pomogao u rješavanju "zabrinutosti" (kako si je sam definisao). Ostale stvari koje se tiču prakse na Wikipediji si mogao saznati iz odgovarajućih stranica: Wikipedia:Vrata_zajednice dio o pravopisu, jer da si to prethodno uradio vjerovatno ne bi ovdje postavljao takva pitanja, niti bi me kontaktirao da dajem objašnjenje. Također bih te zamolio da mi ne podmećeš uvrede, jer ne padam na patetiku. Dao sam odgovor adekvatan tvom pitanju koje je bilo zasnovano na netačnim podacima i špekulacijama (o tome da je pravopis iz 1991. godine pravopis bosanskog jezika ili da u bosanskom jeziku postoji mogućnost biranja između istorija ili historija, te o objašnjenju koje si očekivao o "tendenciji" upotrebe glasa "h" itd.). Emir Kotromanić 18:38, 22 septembar 2007 (CEST)[odgovori]
Naziv pravopisa iz 1991. je sitnica, jer time što se bosanski jezik definisao na pomenuti način automatski se preuzeo i tada važeći pravopis kao osnova za novi, s obzirom da su ljudi pisali i prije novog standarda te da ne treba praviti inovacije u pravopisu i mijenjati navike ljudi bez razloga. Stoga je ispravno porediti sadašnji pravopis s ovim prethodnim i očekivati pomake koji uzimaju u obzir prethodni pravopis. Ne kažem da je ovaj specifični pomak (istorija: nepravilno, iako nemam pravopis da provjerim) nelogičan jer za sada nemam razloga, već samo da je poređenje s prijašnjim pravopisom logično. Meni je jasno šta se koristi na Wikipediji, i to nisam ni dovodio u pitanje, ali mi iz toga nije bilo jasno kako se napravio pomenuti pomak. U svakom slučaju provjeriću još negdje.

Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku[uredi izvor]

Imam nekoliko primjedbi na listu "Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku".

Allah - dozvoljeno je i Alah. Važi isto pravilo za npr. anglosaksonsko ime Allen/Alen.

August (?!) - zašto august, a npr. ne dozvoljavate Europa (s čim se slažem, jer je kroatizam)? -> nepotrebno kroatiziranje/germaniziranje.

daidža - ne razumijem zašto je dajdža nepravilno. Gramatički (a i fonetski) je sasvim logično da "j" prati "a" --> "hajde!", a ne "haide!", "hajvan", a ne "haivan". U biti je "daidža" nepravilno.

otadžbina - ne slažem se da je riječ samo srpska, jer je osnova "otac", koja se, koliko mi je poznato, takođe koristi i u bosanskom jeziku.

općina - riječ "opština" je uvijek bila korištena na području BiH (kao i Posavine, odakle sam ja). Fenomen korištenja riječi "općina" se na čudan način pojačava nakon i poslije agresije na BiH 1992.

Ријеч 'општина' јесте према црквенославенском изговору, док је 'опћина' народна ријеч.

saopćenje - kroatiziranje bosanskog "saopštenje".

'Саопштење' и 'саопћење' (од рус. 'сообщение') јесу русизми прилагођени нашем језику. Наша је ријеч 'приопћење'.


Ovo je bila konstruktivna primjedba, i molim da se kao takva i shvati. Pozdrav. nidurhaf 22:40, 16. oktobar 2005 (CEST)

Da ne bih pojedinačno odgovarao za svaku riječ, evo navest ću literaturu koju smo uzeli kao pravopisni okvir prilikom kreiranja standarda na bosanskoj Wikipediji, u kojoj je manje-više objašnjena etimologija određenih riječi u bosanskom jeziku. Dakle, mi nismo izlazili iz pravopisnog okvira, a konsenzus smo pravili samo u slučaju ukoliko je postojala mogućnost izbora prema navedenom okviru. Inače na internetu je dostupna i jedna manja knjiga koju smo naveli u vanjskim linkovima, pa možeš i tu pogledati detalje (Gnijezdo lijepih riječi) ili detaljnije pregledati diskusije na osnovu ranijih verzija stranice. A ovdje bih samo htio reći da je august u bosanski jezik došao iz latinskog po caru Augustu itd. Evo literature: ---Emir Kotromanić 08:29, 17 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Literatura[uredi izvor]

Prilikom potvrđivanja ispravnosti pojedinih riječi koristimo se sljedećom literaturom o bosanskom jeziku, ali pored toga i nekim karakterističnim rječnicima iz srpskohrvatskog jezika, kada se radi o pisanju stranih riječi:

Arhiva[uredi izvor]

Septembar 2005 pravopisno potvrđeno, riječi koje zadovoljavaju pravopisni okvir su prebačene u glavni članak

Osmanlijsko ili otomansko[uredi izvor]

Po Klaicu je ispravno oboje,Otomansko Carstvo jedno od naziva za nekadasnju Tursku , Otoman= Turcin= Osmanlija ali otoman (malo slovo) mekan istocnjacki divan s jastukom, bez naslona Onda isto tako Osmanlija = Turcin(po imenu Osmana I osnivaca turske drzave) ali osmanlija (malo slovo) je vrsta turskog sedla....................

Kanton-županija[uredi izvor]

Mislim da to ne treba da stoji među pravilno-nepravilno. Posotji razlika između kantona i županije, ali to nije jezična razlika, već politička. Županija je upravna jedinica u Hrvatskoj, kanton u Federaciji BiH. Međusobno se razlikuju po imenu, ali i po uređenju. Prema tome to nisu dva različita naziva za istu stvar od kojih je jedan pravilan, a drugi nepravilan, nego dva različita naziva za dvije različite stvari. Po ovome što piše, ja bih kad prevodim sa hrvatskog na bosanski trebao umjesto Zagrebačka županija pisati Zagrebački kanton, a neko ko prevodi sa bosanskog na hrvatski Srednjobosanska županija umjesto Strednjobosanski kanton, što je apsurdno samo po sebi. To što neke budale pogrešno imenuju kantone županijama kako bi dokazali svoj veliki 'rvatluk (a takvi su izgleda zagospodarili hrvatskom wikipedijom), ne treba da nas brine ni da uopšte mislimo o tome. --83.131.148.88 11:26, 24 juli 2007 (CEST)[odgovori]

Slažem se, o tome je postignut upravo takav konsenzus, kada je riječ o političim regijama u HR tada se koristi županija. S druge strane u pravilno-nepravilno se radi o pogrešnoj upotrebi kantona u kontekstu Bosne i Hercegovine. U HR se kanton ne upotrebljava, ovdje je samo navedeno da umjesto kantona nije pravilno reći županija, a kanton je politička teritorijalna jedinica u BiH. Emir Kotromanić 11:40, 24 juli 2007 (CEST)[odgovori]
Ma nemoj ? http://www.travel-tourist.com/hercegneretvanska_hr.htm
Samim time da se u hrvatskom jeziku koristi riječ županija kao sininim za kanton kada je u pitanju upravna jedinica u Federaciji (ne ulazim u političke aspekte koji su dobro poznati) izaziva to je je pravilno koristiti riječ kanton kada je u pitanju upravne jedinice Hrvatske. To da županija i kanton nisu po upravnom poretku potputno iste stvari stoji, ali dok god korisnici hrvatskog jezika ne pokažu razumjevanje i poštivanje bosanskog jezika, ne može se to očekivati sa druge strane. Vrlo interesanto je da u hrvatskome jeziku postoji riječ kanton:

za pokrajinu u Švicarskoj (Švicarski kantoni) administrativnu jedinicu u Luksemburgu (Luksemburški kantoni) podpodjelu jednog okruga ili departmana u Francuskoj (Francuski kantoni) okrug u Belgiji (Belgijski kantoni) poslije provincije drugu po redoslijedu upravnu jedinicu u Ekvadoru (Kanton (Ekvador)) Iz samog korištenja riječi kanton u hrvatskome vidimo da u značenje pokriva šarolik broj upravnih jedinica u koju moraju da spadaju i kantonu u BiH. --Late 09:21, 26 januar 2008 (CET)[odgovori]

Bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski ... su razliciti jezici (svaki ima svoj pravopis, rijecnik itd.). Besmisleno je da neko ljudima na hrvatskoj Vikipediji sugerise kako ce zvati kantone u BiH. Takodje je besmisleno i obrnuto tj. da neko sa hrvatske Vikipedije sugerise nekome nesto na bosanskoj. Najlogicnije je da sa na bosanskom teritorijalne jedinice stranih drzava zovu onako kako se zovu u toj drzavi (po mom osjecaju srpskohrvatskog). Tako imamo kanton u BiH, zupaniju u Hrvatskoj, republiku u SFRJ, pokrajinu u Srbiji, banovinu u Kraljevini SHS, drzavu u SAD, provinciju u Kanadi, kotar (ili srez ili ???) u Kraljevini SHS, regiju u SFRJ, okrug u Srbiji itd. Distrikt na Novom Zelandu bi trebao da odgovara nasem kotaru, a distrikt na bosanskom je asimetricna teritorijalna jedinica itd. Najbolje da napravimo spisak svih drzava na svijetu sa zvanicnim prevodima svih teritorijalnih jedinica pa kad neko prevodi neki clanak samo da vidi na spisku.Nenaad 13:35, 29 januar 2008 (CET)[odgovori]
http://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_naziva_teritorijalnih_jedinica_po_zemljama Jeste malo smijesno za pocetak, ali bi trebali ljudi kosultovati lingviste, geografe, pravnike i FPN-ovce da dobijemo najtacnije bosanske nazive za svaku teritorijalnu jedinicu na svijetu. Trebalo bi navesti i sinonime (ako ih ima).Nenaad 05:28, 30 januar 2008 (CET)[odgovori]

Bujrum ovo isto prodaj na hr vikipediji pa da vidimo --Late 19:19, 30 januar 2008 (CET)[odgovori]

???? Kakve veze ja imam sa hr. Vikipedijom? Kakve veze ima bosanska Vikipedija sa hrvatskom Vikipedijom? Svaka Vikipedija je za sebe i besmisleno je da nesto na bs. Vikipediji zavisi od neke druge Vikipedije. Nenaad 23:01, 30 januar 2008 (CET)[odgovori]
Nisi shvatio komentar. Ne vidim kako je u ovome trenutku logično da se na bosanskom neka riječ koristi u "izvornom" obliku, dok susjedni jezici, bazizirani na istoj gramatici to nerade. U BiH postoji odluka Ustavnog suda da je kanton kanton a NIKAKO županija. Otiđi malo od Mostara pa do Livna pa pogledaj ako se provode odluke Ustanog suda. Treba ostaviti lingvističarima da se dogovore oko toga. Jednostrane odluke su i dovele Bosnu tamo gdje je. Nije u pitanju samo županija i bošnjački jezik, te Muslimani itd., u pitanju je daleko složeniji problem. --Late 07:58, 31 januar 2008 (CET)[odgovori]
Ok. Besmisleno je trositi energiju na ovakve rasprave. Ako mene licno pitas, kako god se neko na svijetu izjasni (npr. Marsovac, Posavac, Austrijanac, Vlah, Albanac, bunjevacki, ilirski, makedonski, crnogorski ...) meni je ok. Mozda je malo smijesno, ali ocekujem da i meni niko ne osporava to pravo :(. Sto se tice jezika od dva susjedna sela nastanjena istim ljudima moguce je napraviti govornike dva knjizevna jezika. Bosanski je jezik za sebe. Ne bih da imam bilo kakve veze sa normiranjem jezika ili necim slicnim. Jedino sto pokusavam je da dam mali doprinos bs. Vikipediji (tj. Vikipediji na bosanskom). Mozda je nekom malo cudan moj dijalekat, ali sam do '92. zivio u Posavini, a od onda sam izbjeglica u Srbiji (Hrvat po nacionalnosti). Stranica sa nazivima teritorijalnih jedinica na bosanskom jeziku bi bila korisna svim ljudima na bs. Vikipediji koji ne bi trositi energiju da svaki put prevode nazive. Objektivan doprinos bosanskom jeziku je bas prevodjenje svih clanaka sa svih ostalih Vikipedija na bosanski jezik.Nenaad 09:09, 31 januar 2008 (CET)[odgovori]
Slažem se sa ovim gore iznesenim. Ali određene riječi imaju posebne konotacije, zaslugom politike. U pitanju njih mislim da je potreban opšti konsenzus na više nivoa, u protivnom betoniramo nastojanja drugi u našem jeziku. Pozrav --Late 10:04, 31 januar 2008 (CET)[odgovori]

Hajvar???[uredi izvor]

Oblik hajvar bi trebalo da je pravilan???

Bilo bi bolje prihvaćeni oblik ajvar koristiti. A i članka o ajvaru nema? Toni 21:48, 24 januar 2008 (CET)[odgovori]
Da li bi mogli da napravimo dvije stranice? Jednu sa pravilnim izrazima i jednu sa bolje prihvacenim izrazima. Nema :)Nenaad 01:27, 26 januar 2008 (CET)[odgovori]
Hajvar je pravilno koristiti u bosanskom jeziku (Halilović) --Late 09:24, 26 januar 2008 (CET)[odgovori]
Po knjizi Školski rječnik bosanskog jezika, prof.dr. Dževada Jahića iz 1999. godine na strani 240 stoji hajvar (ajvar). A članka o hajvaru još nema? Za razliku od halva i hajvan h se kod ajvara izgubilo. Valjda kuhanjem :) Toni 11:46, 26 januar 2008 (CET)[odgovori]
Stavljen je i hajvar i ajvar pa ko voli nek izvoli :) --Late 13:03, 26 januar 2008 (CET)[odgovori]
Prebacio sam članak na Ajvar jer je to termin koji se najviše koristi. Koriste ga svi proizvođači ajvara u BiH, čak i wikipedija na turskom jeziku. Smooth O 14:43, 26 januar 2008 (CET)[odgovori]
Ihra ili ikra u hajvaru? Nenaad 00:07, 27 januar 2008 (CET)[odgovori]
U pitanju je samo etimologia riječi. --Late 09:59, 27 januar 2008 (CET)[odgovori]
Trebalo bi ikra, jer se odnosi na ikru (riblja jaja), prvi put čujem za ihru - Smooth O 11:43, 27 januar 2008 (CET)[odgovori]
Pa je l' ihra pravilno :) ili je u pitanju greska u kucanju? :))))Nenaad 00:29, 29 januar 2008 (CET)[odgovori]
Pogledajte malo i u tursku wikipediju, iako ne znam ni rijeći turskog, vidim da su Ajvar i Hayvar dva različita članka. Srdačan pozdrav--CER@ 07:18, 29 januar 2008 (CET)[odgovori]
Mislim da sam shvatio o čemu se radi koristeći google images. Ajvar je ajvar (kako na bs tako i na ostalim wikipedijama, računajući tr) i tako treba da ostane. A ova etimologija riječi na članku Ajvar je pogrešna, jer nema na tr wikipediji članak HaYVar, nego HaVYar, što izgleda da je kavijar, odnosno ikra (riblja jaja), pogledajte na google images. A ajvar nema nikakve veze sa ikrom, jer svi znamo kako se pravi ajvar. Pogledajte i na en wikipediji članak Caviar i porijeklo riječi. - Smooth O 14:29, 30 januar 2008 (CET)[odgovori]
U pravu si Smooth O, ne znam samo tko je došao do jaja, pardon ikre:-))). Evo provjerio sam i ja: tr.wiki ima Havyar (kavijar) odnosno sinonim je Balık yumurtası. Evo online riječnik: Balık yumurtası--CER@ 20:21, 30 januar 2008 (CET)[odgovori]

Imena iz Svetog Pisma[uredi izvor]

Moze li neko postaviti na Vikipediju spisak imena iz Svetog Pisma na bosanskom? Trenutno mi se u clanku nalazi Vitlejem (Betlehem) :)) pa ne znam kako da prevedem. Mozda je u bosanskom prevodu Svetog Pisma i nesto trece :))) Idealno bi bilo kad bi pored bosanskog prevoda stajali i starogrcki i latinski nazivi.Nenaad 12:10, 3 februar 2008 (CET)[odgovori]

Neka imena možeš naći ovdje: Usporedna tabela biblijskih i kur'anskih imena u bosanskom jeziku što se tiče geografskih pojomova koji nisu navedeni možeš se služiti:
  • Geografska imena (imena kontinenata, zemalja, otoka, poluotoka, gradova i sl.) treba da ostanu u obliku u kome su otprije prihaćena , tj. ne treba ih podvrgavati drugom načinu prenošenja, odnosno transkribiranja: Evropa, Australija, Češka, Italija, Liban, Saudijska Arabija, Španija, Himalaja, Beč, Kartum, Moskva, Pariz, Peking, Prag, Rim, Skoplje, Ženeva, Tokio (genitiv: Tokija), Skoplje.
  • Imena iz arapskog jezika u domaćoj javnoj upotrebi pišu se na način već uobičajen u bosanskom jeziku. ili
  • Opće načelo koga se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u naroda iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i sl. --Late 12:17, 3 februar 2008 (CET)[odgovori]
Mislim da je Betlehem. Siguran sam da nije Vitlejem. --Late 12:19, 3 februar 2008 (CET)[odgovori]
Betlehem je katolička varijanta, a Vitlejem pravoslavna. -Smooth O 12:23, 3 februar 2008 (CET)[odgovori]
Betlehem - Vitlejem spada u kategoriju Babilon (ispravno)- Vavilon (neispravno), Bizant (ispravno)- Vizant (neispravno) itd--Late 12:58, 3 februar 2008 (CET)[odgovori]
Ok. Onda je vjerovatno Betlehem. Pored nabrojanih imena u Usporedna tabela biblijskih i kur'anskih imena u bosanskom jeziku valjda postoji prevod i ostalih (vjerovatno iz zenickog prevoda Svetog Pisma). Ako neko ima to izdanje mogao bi da navede prevode. Na kom je jeziku originalno ime Vitlejema (arapskom, aramejskom, hebrejskom, ...) :)))? Hajde da prvo skupimo alat da ljudima posle bude lakse prevoditi clanke na bs. Vikipediji.Nenaad 13:14, 3 februar 2008 (CET)[odgovori]
"na kom je jeziku originalno ime Vitlejema (arapskom, aramejskom, hebrejskom, ...) :)))?" bez obzira iz kojeg je jezika koriste se ista pravila translit. iz razloga što niti jedan nije latinični. --Late 13:16, 3 februar 2008 (CET)[odgovori]
Ok.

Holandija-Nizozemska[uredi izvor]

Holandija-Nizozemska

Holandija je navedena kao ispravan oblik, ali Holandija je samo dio Nizozemske.

Tako je na po hrvatskom. --Late 16:23, 22 februar 2008 (CET)[odgovori]
Po bosanskom kao i na engleskom (te često i na samom holandskom (hr. nizozemskom)) nije tako. Naziv Holandija koja označava oblast na zapadu Holandije (hr. Nizozemske) također se udomaćila kao naziv čitave države. Razlog tome možeš tražiti u sljedećem tekstu sa en. wikipedije:

"Holland was a county of the Holy Roman Empire, ruled by the Count of Holland, and later became the dominant province of the Republic of the Seven United Provinces (1581–1795)"--Late 16:23, 22 februar 2008 (CET)[odgovori]

ako Bog da[uredi izvor]

Zašto je pravilno jedino ako Bog da, a ne i ako bog da? Prema osluškivanju govora, u praksi taj izraz znači nadajmo se (otprilike), ne ako (hrišćanski, jevrejski, muslimanski, itd.) Bog dozvoli. Naravno, vjernici to možda shvaćaju u prvobitnom značenju, pa bi u tom slučaju trebalo dopustiti i drugo pisanje, ali ne razumijem zašto se isključuje pisanje riječi bog malim slovom.

PointDread 11:32, 27 juli 2008 (CEST)[odgovori]

Zato što je osobna imenica. Ili se Isus piše malim slovom? :-) Iako se radi o jednoj izreci kao: Isusa ti=Boga ti... u smislu stvarno, zakuni se da govoriš istinu, ipak se i te riječi pišu velikim slovom. Idemo dalje...--Seha 14:30, 27 juli 2008 (CEST)[odgovori]

Bivše vlastito ime Digitron se sada piše malim slovom u značenju džepni računar, kao i selotejp, džip, vokmen itd. U starom srpskohrvatskom pravopisu iz 1960. sam našao ako bog da, iako i taj pravopis razlikuje boga od Boga. Za sadašnji srpski standard Rečnik jezičkih nedoumica (2007) navodi primjere za ime boga, bože pomozi, ne dao bog, krade bogu dane itd. Mislim da su to razumnija rješenja jer nijedan od tih ustaljenih izraza ne zavisi od vjere u bilo kojeg boga, a kamoli Boga, tako da je nepotrebno isticati o kojem je bogu riječ.

Nisam siguran da se Isusa mi s ovim može porediti, jer ne znam da li se koristi nezavisno od vjere. Ipak, ne isključujem ni mogućnost pisanja ako Bog da, ukoliko se taj izraz koristi u izvornom smislu. PointDread 15:46, 27 juli 2008 (CEST)[odgovori]

Bilo kako bilo ova fraza se koristi samo na stranicama za razgovor, a ne u člancima. A pošto su stranice za razgovor u većini slučajeva gramatički i pravopisno katastrofalne, ova sitnica b/B u ovoj frazi je beznačajna i naprimjetna. Kako god da napišeš neće te niko ispraviti, jer kad bi ispravljali stranice za razgovor gdje bi nam bio kraj :) --Smooth O 15:53, 27 juli 2008 (CEST)[odgovori]

Sasvim je moguće da se ovaj izraz nađe u nekom citatu u okviru članka, ali nije stvar u tome šta bih ja lično napisao, jer se na svakoj vikipediji u principu pridržavam važećih standarda, bilo da je riječ o engleskoj, bosanskoj, hrvatskoj, srpskoj, ili srpskohrvatskoj. Jednostavno ne znam kako je nastala ova izmjena u odnosu na stari pravopis pa pitam, u slučaju da neko ima odgovarajuću literaturu.

PointDread 16:12, 27 juli 2008 (CEST)[odgovori]

DO OVDJE ili DO OVDE[uredi izvor]

???

Nađoh jednu pogrješku. Gospodična nije hrvatska riječ, tj. to je regionalizam koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Nadam se da više ne će biti mnogo netočnosti u ovim podatcima, tj. članku. Lijep pozdrav! --78.1.184.169 15:45, 1 maj 2009 (CEST)[odgovori]

općina - opština[uredi izvor]

Vezano uz ovaj doprinos od 3. februara 2011. u 23:55:39.

Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika : sačinjen prema odlukama Pravopisne komisije, Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod", Sarajevo, 1996., str. 22., 30., 35., 118., 381.

o općini se govori na str. 22. [bjelopoljska općina], na str. 35. [Novi Grad (sarajevska općina)] i na str. 381. općepoznati, općeprihvaćeni, općina; općina Goražde (kao područje), Općina Goražde (ustanova).

Na str. 118. u tački 505. piše:

505. U bosanskom jeziku samo je: opći, općina, općenito, uopće i sl.

Na str. 30., u tački 88. piše:

(Međutim, kada je riječ o naslovima knjiga, upotrebljava se veliko početno slovo: Biologija za 2. razred gimnazije, Opća lingvistika; v. t. 84.)


Danas se taj odnos, čini se, popravlja u korist oblika općina i opći. Smatramo to opravdanim i preporučujemo izvornije oblike: opći, općina, općiti, općinski, općeprihvaćen, općepoznat, općeobrazovni. Na njih upućuje i Pravopis bosanskoga jezika.

– Bulić, 1999., 50.

Bulić, Refik. Bosanski jezik u praksi i normi, PrintCom, Tuzla, 1999., ISBN 9958-9726-7-0, str. 50.

  • do 1950. godine omjer javljanja oblika opština i općina bio je šest puta veći u korist oblika općina. (Bulić, 1999., 50.)

Trebalo bi uputiti na ono što je pravilno u bosanskom jeziku. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav 03:27, 4 februar 2011 (CET)[odgovori]

Složio bih se s konstatacijom da se danas taj omjer popravlja u korist općine, pod ovim danas se vjerovatno misli u kontekstu poslije rata 1992, međutim, u praksi je dosta ukorijenjen pojam opština, što ne treba izričito zabraniti, pa možda u tom kontekstu i staviti kao sinonim, uz preporuku da je općina preporučeni i češće korišteni oblik.--CER@ (ask) 09:01, 4 februar 2011 (CET)[odgovori]

Ipak, ovo bi trebalo, kao preformulirati u općina (opština). I to kao najveći kompromis. Opština ne bi trebala biti korištena u naslovima članaka (ni u enciklopedijskim natuknicama).

Još jedan izvor:
Dalibor Brozović, Rječnik jezika ili jezik rječnika? : Varijacije na temu varijanata // Posebno izdanje Kritike – časopisa za kritiku, umjetnost i kulturno-politička pitanja, svezak 2. / gl. ur. Vlatko Pavletić, ur.: Dalibor Cvitan, Branimir Donat, Danilo Pejović, Petar Selem; Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1969., str. 10. i 11. (1. poglavlje O problemima varijanata, str. 3. – 14.).

Prvi put objavljeno kao: Dalibor Brozović, »O problemima varijanata« // Jezik, br. 2., god. XIII. (1965./66.), str. 33. – 46.

Citiram Brozovića:
    U prvom redu, ako se i može govoriti o kakvoj stvarnoj koegzistenciji, onda je u ozbiljnijoj mjeri ima samo u beletristici, tamo gdje je ipak više-manje odlučna volja autora, uza sva ograničenja što ih nameće lektura. Pri tome se može reći da ta koegzistencija u jeziku beletristike postoji u svih pisaca, bez većih razlika s obzirom na njihovu nacionalnost, pa čak i u onih koji su prešli na ekavštinu. Doduše, u svim vidovima jezične prakse u BiH pretežu osobine istočne varijante, ali mislim da je ipak simptomatična činjenica da je u jeziku beletristike, relativni udio zapadnih osobina z n a t n o veći nego u jeziku novina, radija, administracije, školstva, privrede, društvenih organizacija i sl. Teško bi bilo tvrditi da je ta inače neprirodna razlika nastala sama od sebe, bez ičije i ikakve intervencije, još je teže opravdati takvu intervenciju, a najteže bi moralo biti iz takve situacije zamjerati drugima.
    Ni u pogledu opiranja na narodne govore činjenice ne svjedoče u prilog svakodnevnoj bosanskohercegovačkoj jezičnoj praksi. Ja doduše ne smatram da su tzv. narodni govori danas relevantni za standardni jezik, no o tome sam govorio na drugim mjestima,11 a ovdje želim samo dokazati da u BiH postoji raskorak između narodnih govora i prakse u standardnom jeziku. Koliko mi je poznato, a kao Bosancu, dijalektologu i dugogodišnjem istraživaču bosanskih govora poznato mi je, u Bosni i u srpskim i u muslimanskim i u hrvatskim govorima postoji samo općina (ili ovćina), a službeno se upotrebljava samo opština iako i sam novi pravopis daje stanovitu prednost oblicima s opć-, koji se u tekstu Pravopisa jedini upotrebljavaju u oba izdanja, latiničko-ijekavskom i ćirilsko-ekavskom. I dalje, u bosanskim narodnim govorima imamo samo sat, grah, vanjski i mnoge druge riječi tipične za zapadnu varijantu, ali u novinama nalazimo pretežno ili isključivo čas, pasulj, spoljni i sl., dakle oblike tipične za istočnu varijantu. Koliko znam, književnici pišu sat, valjda što čas ne osjećaju kao domaći oblik, ali u bosanskim školama i na sarajevskom radiju ipak vlada samo čas.
    I konačno, ni što se tiče adaptiranja situacija nije onakva kako se tvrdi — novine u BiH redovno (ne povremeno!) adaptiraju rječnik i oblike. Ja sam na Kongresu iznio primjer jednog Bakarićeva govora, koji je u sarajevskom Oslobođenju od 4. IV 1965. potpuno adaptiran (poslije je prof. Jonke pokazao delegatima primjerak sav crven od ispravaka). To nije izuzetak, taj mi je primjer bio samo pri ruci. Lektor je mijenjao -irati u -ovati ili -isati, spomenuo u pomenuo, uopće u uopšte, vlastiti u sopstveni, vanjski u spoljni, provoditi u sprovoditi, nakon u poslije itd. Tu se ne vidi nikakva koegzistencija, a osim toga ni ispravci nisu baš u velikom skladu s narodnim govorima u BiH. Došli smo do čudne situacije da u Hrvatskoj novine donose govore u neadaptiranom obliku (što zapravo nije potrebno), u BiH se oni adaptiraju, a ipak se jezična praksa u Hrvatskoj kritizira zbog adaptiranja i postavlja se kao uzor praksa u BiH. Gdje je tu logika, i što se zapravo hoće?

To je još jedan primjer u korist općine. Nipošto treba pisati općina / opština jer tako ne savjetuje pravopis. -- Bugoslav (razg.), 20:11, 14. septembra 2011. (CEST)

Litva/Litvanija[uredi izvor]

Ako može da se uvrsti Litva/Litvanija, kao što sam ovdje naveo uz izvor koji sugerira upravo Litva/Litvanija. Hvala. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razg.), 21:13, 14. septembra 2011. (CEST)

Može li ovo gore, Litva/Litvanija? -- Bugoslav (razgovor) 12:44:27, 26. oktobra 2011. (CEST)

dječko (dečko)[uredi izvor]

Izvor: Senahid Halilović, Pravopis bosanskoga jezika, Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 200. i 206.

dečko v. dječko (str. 200.)

dječko, gen. jd. dječka, nom. mn. dječki (str. 206.)

To znači kako bi u popisu trebalo stajati ovako:
    dječko (dečko),
jer je tako u sličnim situacijama. -- Bugoslav (razgovor) 12:44:27, 26. oktobra 2011. (CEST)

Španija ili Španjolska[uredi izvor]

U Riječniku bosanskog jezika, Instituta za jezik Sarajevo, 2007. godine ISBN-978-9958-620-08-9, na stranici 1111 piše:

Španija im. ž. r. (lat.) - država na Pirinejskom poluostrvu između Atlanskog okeana i Sredozemnog mora, Španjolska

a na strani 1112:

Špànjolska im. m. r. (tal.) dat. jd. Špànjolskoj - Španija

Pored ovih imenica u riječniku su i druge imenice i pridjevi kao: Španjolac, Španac, španski, Španjolka, španjolski. Dakle može se jasno zaključiti koja od ove dvije inačice (ibid str. 212) odnosno varijante (ibid str. 1207), je pravilna. Zašto je kod Španjolske oznaka im. m. r. nije mi jasno, ali oznaka (tal.) u dijelu Skraćenice (ibid) se navodi kao talijanski --Toni (razgovor) 18:30, 25 juli 2012 (CEST)[odgovori]

Uz dužno poštovanje prema svim diskutantima; stranica nadležnog ministarstva BiH navodi Ambasadu Kraljevine Španije ovdje--CER@ (ask) 20:04, 25 juli 2012 (CEST)[odgovori]

Dileme[uredi izvor]

  • "Banja Luci" -> "Banjoj Luci"
Za tu riječ ima 446 stranica da se ispravi. Prvo trebam da definišem ovaj spisak pa ću onda početi sa prepravljanjem. -- Edin(r) 21:41, 3 mart 2012 (CET)[odgovori]
Ovo za lako -> lahko se ne bih složio, jer nije pod moranje, obje riječi se koriste u svakodnevnom izgovoru (isto kao i otok/ostrvo), s tim da se lahko i ostrvo preferira. --CER@ (ask) 08:05, 18 april 2013 (CEST)[odgovori]

Po knjizi "Rječnik bosanskog jezika" - Instituta za jezik, Sarajevo, 2007. na stranici 246 piše:

iznimka - im. ž. r., dat. jd. iznimci - ono što odstupa od pravila ili grupe, izuzetak

te na stranici 250.

izuzétak - im. m. r., g. jd. izuzétka, n. mn. izuzéci, gen. mn. izùzétaka - ono što je mimo svih drugih, iznimka

Tako da sam mišljenja, da nema potrebe za ispravljanjem istih. --Toni(razgovor) 18:14, 18 april 2013 (CEST)[odgovori]

  • "Europa" -> "Evropa"

Po knjizi "Rječnik bosanskog jezika" - Instituta za jezik, Sarajevo, 2007. na stranici 141. piše:

Európa - im. ž. r.(grč.) - mitol. kći kralja Agenora ili Feniksa, koju je oteo Zevs; naziv kontinenta, Evropa

a na stranici 142.

Evrópa - im. ž. r.(grč.) -rjeđe: Europa, kontinent

Tako da sam mišljenja, da nema potrebe za ispravljanjem istih. --Toni(razgovor) 18:14, 18 april 2013 (CEST)[odgovori]

Za razliku od nekih drugih riječi u koje je naš važeći Pravopis ubacio H bez ikakvog osnova, "lahko" bi morao biti jedini dozvoljen oblik jer je ovo H etimološko, no očito je ranijim pravopiscima tu nešto smetalo, pa su ga bili izbacili. "Iznimka" je češća u hrv. standardu, no ipak spada u dublete, pa neka se ne dira, a "Evropa" i "Europa" u bos. pravopisu nisu dubleti već različite stvari: "Evropa" je kontinent, a "Europa" mitska ličnost. Dalje, kada dođe do nekih nedoumica, pravopis je relevantniji od rječnika. :) -- KWiki (razgovor) 19:56, 18 april 2013 (CEST)[odgovori]
Za Ev/uropu se nema potrebe raspravljati jer je ona već definisana u glavnom članku tj. standardizirana (vidi pod E). Za izuzetak ne znam, ja preferiram izuzetak jer mi je prirodnije--CER@ (ask) 20:17, 18 april 2013 (CEST)[odgovori]
Ev/uropa je jasna; Samo sam htio da naglasim da u slučajevima kao što je iznimka/izuzetak, ne zapošljavamo Edina, jer je bolje da nam napravi nove članke. Negdje sam pročitao da planira da sa IMDB prebaci jugoslavenske glumce. To bi bio "hit"! Tako da mu ovakve sitnice ne naturamo! --Toni(razgovor) 10:47, 19 april 2013 (CEST)[odgovori]
Tačno, šteta je trošiti talenat na ove sitnice ;) --CER@ (ask) 10:59, 19 april 2013 (CEST)[odgovori]

Hambar[uredi izvor]

Mislim da je hambar pravilno na bos. a ne AMBAR.

Po knjizi "Rječnik bosanskog jezika" - Instituta za jezik, Sarajevo, 2007. na stranici 193. piše:

hambar - im. m. r.(ar.-perz.)... - ograđeno i uređeno spremište za žitrice i drugu zrnastu hranu;...

--AnToni(razgovor) 00:07, 14 april 2014 (CEST)[odgovori]

U pravu ste. Provjerio sam i u Pravopisu (koji je relevantniji od Rječnika). :) Hvala obojici. Izgleda da kod nas ovdje ostaje to sekundarno h iako ga u izvornoj riječi nema, zbog čega sam (po sjećanju) i bio stavio ovako kako je stajalo. -- KWiki (razgovor) 00:22, 14 april 2014 (CEST)[odgovori]

Popravka nekih riječi[uredi izvor]

Ja bih još uradio/dodao sljedeće:

  • Hvaliti - faliti (dodati komentar: odavati hvalu)
  • Faliti - hvaliti (dodati komentar: nedostajati) ... sad nisam siguran da li se ovo koristi u bosanskom(e) jeziku

Mislim da je u bosanskom jeziku ispravno avgust, dok je u srpskom august. Sjećam se da sam kupovao različite kalendare i ovo zapazio. Oko efekta: puno sam se sretao sa riječima efekt i efekat tako da mislim da je oboje pravilno.

Dodati:

  • juče/jučer (oboje pravilno)
  • plata - plaća
  • pretpostaviti - predpostaviti
  • voljeti - voliti (i/ili neki sličan infinitiv: npr. željeti, kao i za padeže voljela/željela, volio/želio)

I sad kako koristiti ono pravilo o stranim riječima, kako se piše na tom jeziku ili kako se izgovara na bosanskom(e) jeziku? Npr. Vikipedija ili Wikipedia? (jer ima tamo vikipedijski članak, možda bi išlo prema sugestijama ispod wikipedijski članak)

I kaže li se bosanskom ili bosanskome?

Možda postaviti izbjegavanje dakavice po mogućnosti (koja se mnogo koristi u srpskom(e) jeziku): Ja ću to uraditi. - Ja ću to da uradim.

Hvala na komentarima unaprijed.

Faliti je germanizam od fehlen, pravilno je nedostajati, za platu bih se složio (bila u petak), ovo e je i mene malo bunilo, KWiki kaže može proći, ali stilski ljepše je bez njega (isto i bosanskoga, što stilski treba izbjegavati, moje mišljenje) --C3r4 22:48, 14 april 2014 (CEST)[odgovori]
Avgust je srpski, august je bosanski, za dakanje se slažem, u bosanskom se koriste izvorna imena (ako je latinica, osim kada je na drugim pismima onda ne znam, al' za KWiki), znam da se Rusi pišu onako kako se izgovaraju (valjda)--C3r4 22:53, 14 april 2014 (CEST)[odgovori]

Zašto onda Gari Kasparov instead of Garry Kasparov? --WikiLite91 (razgovor) 22:56, 14 april 2014 (CEST)[odgovori]

Boni, pa što mi se miješate u struku? :))) Šalim se. :) Nešto ću od ovog ubaciti (npr, faliti/hvaliti zbog čestog miješanja potpuno različitih glagola u govoru kod naroda); plata je u srpskom, kao i avgust (uvijek je i bilo; koje si ti kalendare gledao? :-)) i juče. Pravilno je i faliti, ali je standardnije nedostajati. U vezi s fakultativnim fonemom: ispravan je, ali stilski obilježen. Korištenje mu treba ograničiti na razbijanje suglasničkih skupova teških za izgovor (kad se prva riječ završava, a naredna počinje na 1 ili više suglasnika). Ovo za dakanje nije stvar pravopisa, nego gramatike. Za pisanje stranih imena pogledaj razgovor sa mnom. :-) -- KWiki (razgovor) 23:01, 14 april 2014 (CEST)[odgovori]
E drago mi je da imamo čovjeka koji se 'vako dobro razumije u bosanski jezik. A mi koristimo germanizme. :)--WikiLite91 (razgovor) 23:05, 14 april 2014 (CEST)[odgovori]
Plata srpski? Boga m' sam je dobio u BAM-ovima, a ne u RSD-ima. To plaća jeste od plaćati (slažem se), ali mi malo para grlo. A za germanizme neću komentarisati jer ih i ja (zlo)upotrebljavam (valjda što ih volim više od Rittersport-a) --C3r4 08:17, 15 april 2014 (CEST)[odgovori]

Wikipedijom[uredi izvor]

nuff said --WikiLite91 (razgovor) 23:48, 15 april 2014 (CEST)[odgovori]

U pravu si, u kosim padežima treba "j", ali to se ovdje tehnički ne može izvesti pošto je ovo posebna stranica. Pitat ću našeg znalca za te stvari, aBd. A tebi hvala, naravno. -- KWiki (razgovor) 00:00, 16 april 2014 (CEST)[odgovori]
Bez zaFaljivanja dok ne promijenimo Franca Ferdinanda :P --WikiLite91 (razgovor) 00:06, 16 april 2014 (CEST)[odgovori]
Što si zapeo za Franca? Da nisi i ti kakav princ (nasljednik bana Borića)? Ne bi me čudilo da jesi --C3r4 07:24, 16 april 2014 (CEST)[odgovori]
Hahahahahha dobar, dobar. --WikiLite91 (razgovor) 12:06, 16 april 2014 (CEST)[odgovori]

Hromozom / hromosom?[uredi izvor]

Poštovani C3r4,

da li Vm je poznato kog "eksperta" je Halilović konsultirao kada je u Bos-rječnik uvrstio hromozom. Sve latinizme u kojima se pojavljuje sastavnica soma (=tijelo), i profesionalci i "laici" izgovaraju i pišu kao s: somatski/somatični, psihosomatski... itd. Kažu li liječnici (ili bilo ko) da je neka bolest psihozomatska ili zomatske ćelije ili promjene?! Uz najbolje želje za uspješno traganje za odgovorom,

srdačno Vaš,

Yahadzija 178.77.11.65 19:35, 28 maj 2014 (CEST)[odgovori]

Nisu samo to nejasnoće koje je gosp. Halilović stvorio. U oblasti hemijskih spojeva ja imam još gore i još veće nedoumice, a kako god mi stavimo, naš dežurni gramatičar i lektor ispravi u suprotno, tako da se nemojte za to brinuti. Pošto već postoji članak hromozom, zasad nek stoji do daljnjeg, a vjerujem da će u bliskoj budućnosti i ta nedoumica biti riješena. Lijep pozdrav --C3r4pričaj 19:39, 28 maj 2014 (CEST)[odgovori]
Yahadzija je u pravu, nema priče. Samo, šta ćemo onda sa filozofijom (sophia)? Nažalost, (staro)grčki nisam učio i ne znam važi li kod njih pravilo da se intervokalno S izgovara Z ili ne, ali činjenica je da mi za isti glas imamo 2 izgovora. Očito je to tako različito ušlo nekad davno u jezik i ustalilo se. Hromozom se može ispraviti (ne vidim tu neki problem), ali ostaje pitanje filozofije, tj. dosljednosti pravila. -- KWiki (razgovor) 20:30, 28 maj 2014 (CEST)[odgovori]
Mesopotamija, Jerusalem? Jesu li i to primjeri gore navedenog pravila? Mesopotamiju bih radije gledao sa z jer me ovako podsjeća na meso, ćevape i sl. --C3r4pričaj 20:34, 28 maj 2014 (CEST)[odgovori]
E sad, ima caka da su neke grčke riječi sa dotičnim S u naš jezik ušle posredno, preko latinskog, gdje se intervokalno S redovno izgovara Z. Vjerovatno odatle ova dvojnost. A što se ovog tiče "meso-" i "mezo-", pa i ovo drugo podsjeća na mezu, pa ti vidi sad. :)) A muke tebe i podsjetiti na sofru... :P -- KWiki (razgovor) 21:36, 28 maj 2014 (CEST)[odgovori]
"meso-" - "mezo-" da se nebi svađali mogu i ćevapi :) Golden Bosnian Lily (r) 21:48, 28 maj 2014 (CEST)[odgovori]
-PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA, SENAHID HALILOVIĆ:
256. stranica: hromozom
328. stranica: Mesopotamija v Mezopotamija
282. stranica: Jerusalem
Ima li još netko kakvu želju dok mi je otvoren riječnik na stolu? :) -- Golden Bosnian Lily (r) 08:39, 29 maj 2014 (CEST)[odgovori]
To ništa ne pije vode jer se iz pravopisa uzima samo ono što je nekome ćejf.--C3r4pričaj 08:45, 29 maj 2014 (CEST)[odgovori]

Znanost i nauka[uredi izvor]

Pošto (ne)sretni Halilović u svom kapitalnom djelu Pravopis na str. 353 (nauka, naučnik) i str. 620 (znanost, znanstvenik) opet po ko zna koji put miješa kroatizme i bosanizme, tako da trebamo standardizirati ovaj dualizam. Ja, lično, dajem prednost nauci, pa predlažem nauka/znanost (i izvedenice) s tim da se u naslovima članaka koristi nauka. -- C3r4razgovor 10:42, 8 oktobar 2014 (CEST)[odgovori]

JEDNOglasno se slažem. :)) -- KWiki (razgovor) 11:30, 8 oktobar 2014 (CEST)[odgovori]

Jednadžba / Jednačina ?[uredi izvor]

@ KWiki uključi se! -- C3r4r2d2 12:47, 19 januar 2015 (CET)[odgovori]

Dublet. Lično preferiram jednačinu, ali to nije relevantno. :) P. S: Ne znam što me pitaju ovi koji su skinuli Pravopis. :P -- KWiki (razgovor) 13:36, 19 januar 2015 (CET)[odgovori]
Ma iskreno, ne čitam ga. Trenutna literatura mi je: bilans stanja, uspjeha, gotovinskih tokova, promjena na kapitalu i slično. I ja sam za jednačinu E=mc2. --C3r4r2d2 13:38, 19 januar 2015 (CET)[odgovori]

Hemija/Kemija, Hlor/Klor, Italijanski/Talijanski,[uredi izvor]

Pravopis bosanskoga jezika Senahid Halilović

na str. 290 stoji kemičar v. hemičar, kemija v. hemija, kemijski v. hemijski;

na str. 293 stoji klor v. hlor, klorni v. hlorni;

na str. 291 stoji kirurg v. hirurg, kiruški v. hirurški;

na str. 290 stoji kazališni v. pozorišni, kazalište v. pozorište;

na str. 271 stoji Italija; Italijan/Talijan; Italijanka/Talijanka, dat./lok. jd. Italijaki / Talijanki; prid. italijanski/ talijanski;

na str. 328 stoji Mesopotamija v. Mezopotamija;

Također uredu je uredu po pravopisu bosanskog jezika dok je po pravopisu srpskog i hrvatskog u redu uredu. (nemam pristup stranici na kojoj se to navodi), u redu se koristi kada neko stoji u redu npr. za hljeb... dok je uredu(dobro po vašem)

Mislim da nije uredu to što kažete da su ove riječi gore iznad navedene pogrešne u bosanskom jeziku, one su pravilne, samo što se preferiraju njihove verzije koje se više koriste u Bosni i Hercegovini... – Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik Athbos7 (razgovor • doprinosi) 19:35, 1 februar 2015‎

Grčko "ch" u bosanskom ima refleks "h", s nekoliko izuzetaka (npr. karakter). Uredu je DL jd. od ured. Italijan/Talijan je dublet, s tim da se prednost daje obliku "Italijan". Kazalište je svojstveno hrvatskom standardu (zanimljivo: kazalište, a pozornica). Za Meso-/Mezo- nisam siguran; vjerovatno zavisi od toga je li došlo direktno iz grčkog ili, pak, preko latinskog izgovora (intervokalno S = Z). -- KWiki (razgovor) 19:47, 1 februar 2015 (CET)[odgovori]
Lično ću se zalagati za pravilo ko se ne potpiše na stranicama za razgovor dobija blok na sedam dana. Što se tiče primjedbe mislim da niste razumjeli šta piše u rječniku. :) -- Golden Bosnian Lily (r) 19:57, 1 februar 2015 (CET)[odgovori]
Opet ću se (po 1000. put) složiti (sa Athbos-om) da je "uredu" ispravno: (1) jer je prilog, analogija kaže da se prilozi pišu sastavljeno (napamet, uglavnom, usput, usto [uz + to]... ostatak se može naći pod PRILOZI u pravopisu), (2) neosnovano je porediti uredu kao padež od "ured", jer postoji dosta riječi kojima se može naći slična osobina (npr. kosa, kosa i kosa - čak je u pitanju isti padež/nominativ). -- Munjanes (razgovor) 21:43, 1 februar 2015 (CET)[odgovori]
Ako je jedan broj imenica srastao s prijedlozima u priloge, tj. u jednu riječ, to ne znači da SVE imenice mogu tako srasti. Postoje normalni prijedložno-padežni izrazi koji se pišu rastavljeno, a imaju neko od priloških značenja. -- KWiki (razgovor) 23:28, 1 februar 2015 (CET)[odgovori]
Ne znam šta sprječava "u" i "redu" da srastu u "uredu" ako se hoće reći da je nešto "fine", ne "in order", isto kao "ispočetka" koje ima iste korijene spojenih riječi (prijedlog + imenica --> prilog). Ono što hoću reći je ima dosta grešaka u pravopisu, ali ovo nije jedna od njih. Give it a try. --Munjanes (razgovor) 23:44, 1 februar 2015 (CET)[odgovori]

Izgled[uredi izvor]

Šta mislite da napravimo tabele da je malo preglednije vidjeti i dodamo ovaj {{TOC}} odmah ispred spiska tako da je horizontalno - evo kako bi izgledalo (nije još završeno)? --  Srđan 📣  21:27, 20 novembar 2015 (CET)[odgovori]

Dodao.--سلام - C3r4r2d2 21:30, 20 novembar 2015 (CET)[odgovori]

podaci ili podatci!?[uredi izvor]

Da i ovo jednom riješimo :) --Golden Bosnian Lily (r) 11:22, 17 septembar 2017 (CEST)[odgovori]

Podaci.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 11:34, 17 septembar 2017 (CEST)[odgovori]

Uradiću ili uradit ću[uredi izvor]

Šta je pravilno na bosanskom jeziku, “Uradiću ovo” ili “Uradit ću ovo”? Znam da je na srpskom prva rečenica pravilna, a da je na hrvatskom druga rečenica pravilna. A na bosanskom? --Josep Maria Roca Peña (razgovor) 22:0, 24 mart 2018 (CET)

"Uradit ću ovo". – Srdjan m (razgovor) 22:00, 24 mart 2018 (CET)[odgovori]

Ažuriranje[uredi izvor]

Potrebno ažurirati, velika početna slova država i sl. Obratiti pažnju na:

  • Bosanski pašaluk
  • FK Sarajevo
  • avion i zrakoplov nisu sinonimi
  • Mezopotamija, ne Mesopotamija

--Munja (razgovor) 01:32, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]

Jezični ili jezički[uredi izvor]

Jezični ili jezički? --Josep Maria Roca Peña (razgovor) 22:22, 12 august 2018 (CEST)[odgovori]

Jezični is adjective about tongue (in mouth), and jezički is about language.--- CH3OHCl3Radodaj H2O 07:58, 13 august 2018 (CEST)[odgovori]

Okus ili ukus[uredi izvor]

Okus ili ukus? -- Josep Maria Roca Peña (razgovor) 03:12, 3 juni 2021 (CEST)[odgovori]

@Josep Maria Roca Peña:: Here are the definitions from the Croatian language portal: "okus" = 1) one of the five senses (besides touch, sight, hear, smell); 2) a feeling which a dish produces in the mouth (sweet, bitter, salty, spicy);
"ukus" = 1) system of aesthetic views, aesthetic criterion; 2) (conversational style) a feeling and an ability of distinguishing of what is beautiful from what is ugly (in your exterior or someone else's, behaviour etc.) ["imati (nemati) ukusa" = "to (not) have the taste"].

In Bosnian, however, in everyday conversational practice "ukus" is often used in the context of food, too. – KWiki (razgovor) 12:55, 3 juni 2021 (CEST)[odgovori]

Hteo sam da znam koji oblik se koristi na bosanskom za kontekst o hrani, jer sam znao da se na srpskom koristi takođe samo ukus ali da na hrvatskom ima oba opcija (kao što si ti gore pomenuo). Pa si mi odgovorio, hvala vam puno! Prema tvom odgovoru o bosanskoj normi (koja je za ovu reć kao srpska), da li treba dodati “ukus – okus” na ovaj članak? --Žuzep Marija Roka Penja (razgovor) 0:46, 4 juni 2021 (CEST)
A takođe pričam bosanski pa ne treba da mi odgovoriš na engleskom, čak sam se nedavno preselio u Beograd (Srbiju) pa možeš da mi odgovoriš na svom maternjem jeziku bez problema! --Žuzep Marija Roka Penja (razgovor) 0:52, 4 juni 2021
Ne treba dodati, jer su obje riječi pravilne. :) Samo treba voditi računa o kontekstu. A bio sam prvo napisao na bosanskom, pa odmah potom preveo zbog tvog korisničkog imena. :) – KWiki (razgovor) 10:18, 4 juni 2021 (CEST)[odgovori]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_o_Wikipediji:Pravilno-nepravilno_u_bosanskom_jeziku&oldid=3533413"