Republika Ilirida

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Ilirida
Republika e Iliridës
Države prije:
SFRJ
Države poslije:
Makedonija
Zastava Grb
Položaj na karti
Položaj na karti
Glavni i najveći grad
Službeni jezik Albanski, makedonsk, turski, bosanski i srpski
Državno uređenje Republika
Zakonodavstvo  
Stanovništvo
• Ukupno (2002)
509.083[1] 
Valuta službeno makedonski denar, u upotrebi njemačka marka
Vremenska zona CET
Pozivni broj +389

Republika Ilirida (albanski: Republika e Iliridës) je politički projekat albanskih nacionalista u sklopu Sjeverne Makedonije, koja je 6. aprila 1992. izrasla iz Albanskog nacionalnog pokreta Ilirida utemeljen nakon Referenduma Albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u Sjevernoj Makedoniji održanog 11-12. januara 1992., kao politička, kulturna, ekonomska i područna cjelina Albanaca u Sjevernoj Makedoniji.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Historija[uredi | uredi izvor]

Referendum o statusu Albanaca u Sjevernoj Makedoniji proglašen ilegalnim od Sjevernomakedonske vlade, održan je u januaru 11-12. 1992 godine. 74% od 92% onih koji imaju pravo glasa, glasalo je za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca.[3] 31. marta 1992. godine, oko 40.000 Albanaca protestirali na ulicama Skoplja tražili da Sjeverna Makedonija bude imenovana kao zemlja koja ne priznaje prava etničkih Albanaca.[4] 6 dana kasnije, 6. aprila 1992. godine, Republika Ilirida, proglašena je od strane albanskih aktivista u Strugi, glavni organizator bio bivši član Narodne demokratske partije (PDP), Nevzat Halili, pred grupom aktivista i građana od 2.500 ljudi.[5]

Nevzat Halili i Joseph J. DioGuardi
Glasački listić za referendum Albanaca iz 1992 godine

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Albanci su najbrojniji u Pološkom regionu, Tetovo i Gostivar su veći gradovi Pološkog Regiona.

Pološki Region
Općine u Pološkom Regionu

Politika[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2002 godine u Sjevernoj Makedoniji, Albanaca živi 509.083 stanovnika.[6]

Etnički sastav Makedoniji iz popisa iz 2002 godine
Albanska većčina u smeđoj boji
Etnički sastav po naseljima iz popisa 2002 godine

Privreda[uredi | uredi izvor]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Albanska obitelj iz Skopja katoličke vjeroispovijesti

Sport[uredi | uredi izvor]

Simboli[uredi | uredi izvor]

Zastava[uredi | uredi izvor]

Zastava Republike Ilirida se sastoji od dvije boje: crvene, i bijele, s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 6 : 9. Boje zastave su položene vertikalno i to ovim redom s lijeve strane: crvena, bijela i crvena. Grb Iliride je smješten u sredini zastave. Zastava se za vrijeme konflikta u 2001 godini počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima albanskog naroda u Sjevernoj Makedoniji.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf
  2. ^ Referendum albanaca o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u makedoniji 11 i 12 januar 1992 godine
  3. ^ Referendum
  4. ^ Protesti u Skopju
  5. ^ "Proglašenje Republike Ilirida". Arhivirano s originala, 3. 1. 2017. Pristupljeno 1. 2. 2017.
  6. ^ "Popis stanovništva iz 2002 godine" (PDF). Arhivirano s originala, 7. 11. 2015. Pristupljeno 1. 2. 2017.