Ritornello

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ritornello, (italijanski: "Povratak") također se piše ritornelle ili ritornella, množina ritornelli, ritorellos, ritornelles, ili ritornels, ponavljajući muzički dio koji se mijenja sa različitim epizodama kontrastnog materijala. Ponavljanje može biti tačno ili raznoliko u većoj ili manjoj mjeri. U concerto grosso muzičkom obliku puni orkestar (tutti) ima ritornello; solo grupa (koncertino) ima kontrastne epizode. Muzička tema, uvijek svirana od strane orkestra (tutti), vraća se u različitim ključevima kroz cijeli stavak.

U srednjem vijeku, pojam ritornello se odnosio na posljednje dvije linije madrigala, kao i na oblik stih sa tri linije, s prvom i trećom rimom. Njegova funkcija u operi iz 17. vijeka i strofičnim pjesmama kao instrumentalnim uvodom, interludijem, odnosno zaključak proizilazi iz popularne prakse kružnih plesova iz 13. i 14. vijeka francuski rondo ("mali krug"). U kasnom 18. i početkom 19. vijeka rondo (italijanizirani oblik), ritornello je često sadržavao privlačnu pjesmu kao vrstu refrena uz naizmjenično korištenje više razrađenih instrumentalnih izleta.[1]

Ritornello je bio omiljen kod kompozitora kao što su Bach, Vivaldi i Händel i često je korišten u koncertu, kamernim djelima, vokalnim i horskim djelima. Njegova upotreba bila je najistaknutija u solo koncertima gdje je bila ustaljena podjela melodijskih sekcija tutti-solo-tutti-solo-tutti, sa ritornellom kao "tutti"(italijanski: svi) sekcijom. U početnom periodu klasične muzike, ritornello oblik je bio promijenjen da nalikuje sonatnom obliku, iako je kasnije promijenjen i postaje rondo oblik.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ritornello". britannica.com. Pristupljeno 9. 5. 2021.
  2. ^ "Ritornello". youngcomposers.com. Pristupljeno 9. 5. 2021.