Rudolf Hess
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Rudolf Heß | |
|---|---|
![]() Rudolf Heß |
|
| rođen: | 28. april 1894. Aleksandrija, Egipat |
| preminuo: | 17. august 1987. Berlin, Njemačka |
Walter Richard Rudolf Hess (26. april 1894. - 17. august 1987.) bio je jedna od najvažnijih osoba u nacističkoj Njemačkoj kao zamjenik Adolfa Hitlera u Nacističkoj partiji. Dok je trajao rat sa Sovjetskim savezom, odletio je u Škotsku da pokuša dogovoriti mir sa Britancima. Na Nürnberškom procesu je osuđen na doživotnu robiju. Postao je figura obožavanja kod neonacista.
[uredi] Djetinjstvo
Rođen je u Aleksandriji,u Egiptu,u protestantskoj porodici (Luterani). Porodica mu je preselila u Egipat jer je njegov otac stavljao školu na prvo mjesto, a smatrao je da škola u Njemačkoj nije dovoljno stroga za Rudolfa. Učio je kod privatnih učitelja. Njegova porodica se vratila u domovinu Njemačku 1908. godine. Iako je htio postat astronom, njegov ga je otac uvjerio da studira na poslovnoj školi u Švicarskoj. Za vrijeme Prvog svjetskog rata pridružio se Prvom bavarskom artiljerijskom odredu, gdje mu je bio dodjeljen Željezni križ za zasluge. Poslije toga je prišao zračnim snagama Njemačke - Luftwaffe, nakon što je bio jednom odbijen.
[uredi] Hitlerov zamjenik
Nakon rata je otišao u München, gdje je prišao radikalnim krugovima u borbi protiv komunizma. Upisao se na univerzitet u Münchenu, gdje je završio 4 fakulteta: političke nauke, geopolitiku, ekonomiju i historiju.
Nakon što je jednom čuo Hitlerov govor u maju 1920. godine, postao mu je potpuno odan i vjeran. Proveo je sedam mjeseci u zatvoru zajedno sa Hitlerom u zatvoru u Landsbergu. Tu je Hitleru pomogao da napiše svoju knjigu Mein Kampf. Kasnije je unaprijeđen, i postao je Hitlerov lični pomoćnik, njegov zamjenik u partiji. Bio je treći čovjek u Reichu, nakon Hitlera i Hermanna Göringa. Imao je nekoliko uspona u padova u samoj partiji, ali je uvijek bio Hitlerov lični prijatelj i miljenik. Ljudi s kojima je boravio su ponekad predlagali Hitleru da ga zatvori u psihijatrijsku bolnicu. Hitler je to odbijao, jer ga je uvijek smatrao svojim prijateljem. On nikada nije smatrao Hessa psihički nestabilnim kao većina drugih u partiji. U Drugom svjetskom ratu se istakao kao savjetnik Hitlera, i uvijek je stajao u prvim redovima sa Göringom, Himmlerom i Hitlerom na nacističkim paradama, na kojima su pokazivali svoju ogromnu vojnu i ekonomsku moć kojom je Njemačka raspolagala. Nakon rata je uhapšen i osuđen na doživotnu robiju na poznatom Nürnberškom procesu. Nakon puštanja Sciracha i Speera 1966. godine Hess je jedini ostao u Spandauu. Unatoč brojnim prosvjedima nije pušten. Navodno je počinio samoubojstvo 1987. godine objesivši se na stablo u 93. godini života u dvorištu zatvora Spandau, Mada se sumnja u istinitost te priče zbog njegove starosti u to vrijeme.
Adolf Hitler (Kancelar, Predsjednik, NSDAP) | Franz von Papen (nezavisan) | Konstantin von Neurath (nezavisan → NSDAP) | Joachim von Ribbentrop (NSDAP) | Wilhelm Frick (NSDAP) | Heinrich Himmler (NSDAP) | Lutz Graf Schwerin von Krosigk (nezavisan) | Alfred Hugenberg (DNVP) | Kurt Schmitt (NSDAP) | Hjalmar Schacht (nezavisan) | Hermann Göring (NSDAP) | Walther Funk (NSDAP) | Franz Seldte (DVP → NSDAP) | Franz Gürtner (DNVP) | Franz Schlegelberger (NSDAP) | Otto Georg Thierack (NSDAP) | Werner von Blomberg (nezavisan) | Wilhelm Keitel (nezavsian) | Freiherr von Eltz-Rübenach (nezavisan) | Julius Heinrich Dorpmüller (NSDAP) | Wilhelm Ohnesorge (NSDAP) | R. Walther Darré (NSDAP) | Herbert Backe (NSDAP) | Joseph Goebbels (NSDAP) | Bernhard Rust (NSDAP) | Fritz Todt (NSDAP) | Albert Speer (NSDAP) | Alfred Rosenberg (NSDAP) | Hanns Kerrl (NSDAP) | Hermann Muhs (NSDAP) | Otto Meißner (nezavsian) | Hans Lammers (NSDAP) | Martin Bormann (NSDAP) | Karl Hermann Frank (NSDAP)
Rudolf Hess (NSDAP) | Ernst Röhm (NSDAP)


