Sabah-namaz

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Sabah-namaz ili salatul-fedžr (arapski: فجر) prvi je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju. Spomenut je u Kur'anu po imenu u suri En-Nur u 58. ajetu.

Vrijeme sabah-namaza[uredi | uredi izvor]

Sabah-namaz klanja se od pojave zore, pa do izlaska sunca. Bosanskohercegovačka ulema je odobrila, u skladu sa šerijatom, da se, dogovorom unutar svake od zajednica vjernika (džemata), sabah-namaz u džamijama može početi klanjati u unaprijed dogovoreno vrijeme, npr. pola sata prije izlaska sunca.

U vremenu kada sunce izlazi zabranjeno je klanjati sve dok sunce ne bude na vidiku. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazā) poslije izlaska sunca.

Način obavljanja sabah-namaza[uredi | uredi izvor]

Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao poslanik Muhammed s. a. w. s. Obavezni (farz) namaz je 2 rekata, no moguće je prije toga klanjati i 2 rekata dobrovoljnog (sunnet) namaza.

Prije početka[uredi | uredi izvor]

Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (abdest), zatim odlučiti ili zanijjetiti u srcu,te okrenuti se prema kibli. Muškarci su dužni proučiti i ikamet.

Početak namaza[uredi | uredi izvor]

Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi "Allahu ekber" ("Allah je najveći"). Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza, pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarca i žene nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva, uključujući i njih.

Rekati[uredi | uredi izvor]

Rekāt obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje lica na tlo (sedžda), s kratkom pauzom.

Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj s povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju držati ruke povezane na prsima, a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekatu. Nakon toga, obavezno je reći: "Utječem se Allahu od prokletog šejtana (đavola)" (ar. trans. "Eūzu billāhi mineš-šejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekatu. Dalje se kaže: "U ime Allaha, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog, Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na oba stajanja, koliko ih ima u sabah-namazu.

Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćiriličnog slova G, oslanjajući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. S ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Allah onoga koji Ga hvali" (ar. trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju, neka je Tebi hvala" (ar. trans. "Rabbenā we lekel-hamd").

Uz izgovor tekbira, vjernik se zatim spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s., sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Allahu i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite dove. U jednom rekatu postoje 2 sedžde, s pauzom između njih u sjedećem položaju.

S učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekat. Sa završetkom prvog rekata ustaje se na drugi, a nakon završetka drugog rekata dolazi sjedenje.

Sjedenje[uredi | uredi izvor]

Na sjedenju u namazu vjernik uči Ettehijjātu, u kojem se izgovara šehadet, zatim se donese salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova, čime završava sjedenje.

Kraj namaza[uredi | uredi izvor]

Svaki namaz završava se predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu, pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāh", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]