Salinitet

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Salinitet je stepen slanosti otopljene soli u vodi. Koristi se kako bi se iskazala slanost uglavnom mora i predstavlja se u promilima težine, tj. u hiljaditom dijelu mjerene težine. Salinitet je važan faktor u određivanju mnogih hemijskih osobina prirodnih voda i bioloških procesa u njoj, to je termodinamičko stanje varijable koja, uz temperaturu i pritisak, upravlja fizičkim svojstvima poput gustoće i toplotnog kapaciteta vode.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Salinitet je jedna od najvažnijih osobina morske vode. Prosječni salinitet svjetskih mora iznosi oko 35 promila, tj. oko 35 g otopljene soli po jednom kilogramu vode. Te vrijednosti saliniteta su manje u blizini kopna gdje se rijeke ulijevaju u more. Rijeke i jezera mogu imati širok raspon saliniteta, s manje od 0,01 g/kg[1] do nekoliko g/kg, iako postoji mnogo mjesta na kojima je izmjerena veća vrijednost saliniteta. Mrtvo more ima salinitet viši od 200 g/kg.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Eilers, J. M.; Sullivan, T. J.; Hurley, K. C. (1990). "The most dilute lake in the world?". Hydrobiologica 199: 1–6. doi:10.1007/BF00007827.
  2. ^ Anati, D. A. (1999). "The salinity of hypersaline brines: concepts and misconceptions". Int. J. Salt Lake. Res. 8: 55–70. doi:10.1007/bf02442137.