Salmedin Mesihović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Salmedin Mesihović
Rođenje (1975-04-05) 5. april 1975 (48 godina)
Sarajevo, SFR Jugoslavija
NacionalnostBošnjak
Zanimanjehistoričar i arheolog

Salmedin Mesihović, historičar i arheolog (1975).

Studij historije završio na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1999. Postdiplomski studij iz arheologije završio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odbranivši magistarski rad pod nazivom: Problem kulturne i etničke zajednice Autarijata (2004). Na istom Sveučilištu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Dezitijati - kulturna i narodnosno-politička zajednica u Iliriku i osvajanja Oktavijanova doba (2007). Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu radi od 2000. U zvanje docenta biran je 2009, a u zvanje vanrednog profesora za oblast Stari vijek 2013.

Učestvovao na više naučnih skupova i konferencija i autor je većeg broja radova objavljenih u naučnim i stručnim časopisima (Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, Prilozi Instituta za istoriju, Historijska traganja, Znakovi vremena, Bosna Franciscana). Koautor je više udžbenika i čitanki za osnovnu školu. Bio je šef Katedre za arheologiju (2009-2012).

Autor je većeg broja radova objavljenih u naučnim i stručnim časopisima.

  • Aevum Dolabellae -Dolabelino doba[1]
  • Prilozi antičkoj topografiji Bosne i Hercegovine-dva toponima sa šireg jajačkog područja[2]
  • Problem ubiciranja Desneka[3]
  • Desitijati u rimskoj armiji[4]
  • Rimski vuk i kineski zmaj. Kinesko izaslanstvo Augustu? [5]
  • Pobuna panonske armije 14. god. n. e.[6]
  • Gaj Blosije i uloga stoičke filozofske misli na političku djelatnost plebejskog tribuna Tiberija Sempronija Grakha i nastanak popularske platforme i pokreta[7]
  • Votivna ara Jupitera Kapitolinskog[8]
  • Podjela provincije Ilirik[9]
  • Hajdučija na tlu rimskih ilirskih provincija[10]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Rimski vuk i ilirska zmija - Posljednja borba[11]
  • Revolucije stare Helade i Rimske Republike[12]
  • Historija Ilira (koautor Amra Šačić)[13]
  • Suplementum rebellio Illyrici - Germanikova Pounjska ofanziva[14]
  • Ilirike - Autarijati (Problem kulturne i narodnosne zajednice Autarijata) i Desidijati[15]
  • Bitka za Ilirik, drugo i dopunjeno izdanje knjige Rimski vuk i ilirska zmija - Posljednja borba[16]
  • Orbis Romanvs - Udzbenik za historiju klasicne rimske civilizacije[17]
  • Rimski namjesnici Ilirika, Gornjeg Ilirika i Dalmacije[18]
  • Antiqui homines Bosnae (Antički ljudi Bosne)[19]
  • Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta (koautor)[12]
  • Liberalna frakcija rimskog nobiliteta – Gaj Lelije i Scipion Emilijan
  • Helenske apoikije u Italiji i Siciliji
  • Preci u nama (koautor)[20]
  • Geneza zla - Agrarna kriza: ekonomski i socijalni pad Republike [21]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 140-141.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ - Dolabelino doba
  2. ^ Dva toponima sa šireg jajačkog područja
  3. ^ Problem ubiciranja Desneka
  4. ^ "Salmedin Mesihović, DEZITIJATI U RIMSKOJ ARMIJI". Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, knjiga XIV/1 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Sarajevo, 2010, 67 – 75. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  5. ^ "Rimski vuk i kineski zmaj. Kinesko izaslanstvo Augustu?" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 14. 12. 2018. Pristupljeno 13. 2. 2020.
  6. ^ "Pobuna panonske armije 14. god. n. e." (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 19. 3. 2020. Pristupljeno 6. 3. 2020.
  7. ^ "Gaj Blosije i uloga stoičke filozofske misli na političku djelatnost plebejskog tribuna Tiberija Sempronija Grakha i nastanak popularske platforme i pokreta" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 27. 10. 2020. Pristupljeno 10. 3. 2020.
  8. ^ "Votivna ara Jupitera Kapitolinskog -Pregled – časopis za društvena pitanja, Sarajevo, 2010" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 19. 3. 2020. Pristupljeno 15. 3. 2020.
  9. ^ Podjela provincije Ilirik
  10. ^ Hajdučija na tlu rimskih ilirskih provincija
  11. ^ "Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba" (PDF). Filozofski fakultet Sarajevo, 2011. Arhivirano s originala (PDF), 21. 3. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  12. ^ a b -Revolucije stare Helade i Rimske Republike
  13. ^ "HISTORIJA ILIRA". Univerzitet u Sarajevu, 2015, ISBN 978-9958-600-65-4. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  14. ^ "SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA "POUNJSKA OFANZIVA"" (PDF). INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009. Arhivirano s originala (PDF), 14. 7. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  15. ^ Ilirike
  16. ^ Bitka za Ilirik
  17. ^ "ORBIS-ROMANVS-Udzbenik za historiju klasicne rimske civilizacije -Prvi ilirski rat, s.346 - Drugi ilirski rat, s. 350". 30, Sarajevo, 2015. Pristupljeno 9. 2. 2018.
  18. ^ PROCONSVLES, LEGATI ET PRAESIDES. Rimski namjesnici Ilirika, Gornjeg Ilirika i Dalmacije
  19. ^ "ANTIQVI HOMINES BOSNAE". Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  20. ^ "Preci u nama". Arhivirano s originala, 4. 8. 2020. Pristupljeno 13. 4. 2020.
  21. ^ Geneza zla - Agrarna kriza: ekonomski i socijalni pad Republike