Samuraj

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Riječ "samuraj" u kanji pismu.

Samuraji su bili ratnička kasta feudalnog Japana. Nosili su daisho-dva mača tj. katana i wakizashi. Slijedili su put bušida. Morali su počiniti harakiri/samoubistvo ako im je povrijeđena čast. Čast je je bila centar života, koji im je bio posvećen odbrani svog gospodara; bio to plemić, feudalac ili car osobno. Samuraj koji je izgubio gospodara ili koji ga nikada nije imao, a bio je samuraj zvao se ronin. Mnogi su ronini postali senseji (učitelji), banditi ili lutalice (komuso). Samuraji su jedini imali prezime i oružje.

Oružja[uredi | uredi izvor]

Pojava samuraja[uredi | uredi izvor]

Satsuma-Samuraji, 2. polovina 19. vijeka, fotografija Felice Beato

Prije Hiean razdoblja vojska Japana je uzimala za uzor kinesku, a cijela vojska je bila pod direktnim zapovjedništvom cara. Svako (osim robova) sposoban za borbu morao je ići u vojsku. Takvi su se vojnici zvali sakimori, što je značilo "branitelji". Oni su možda bili ratnici, ali nisu povezani sa samurajima.

U Hiean razdoblju car Kammu je odlučio pokoriti sjeverni Honshu, no njegova vojska je trebala više discipline. Zato je car osmislio novu vrstu ratnika zvanu Seiitaishogun. Car je nove vojnike koristio i pobjeđivao. Iako su bili pismeni i učeni, smatrani su okrutnim divljacima.

Tokom Hiean razdoblja, carska se vojska ipak razišla i car je počeo gubiti moć. Moćni klanovi oko Kyota postali su ministri i povisili poreze. Mnogi su seljaci bili prisiljeni napustiti domove. Okružni su klanovi dobijali moć manjim porezima i naoružali se za odbranu od moćnijih klanova koji su željeli prikupiti poreze.

Samuraji su nastali od stražara carskog dvora i ratnika koje su unajmili klanovi da služe kao policija. Takvi su ratnici morali poboljšavati svoje borilačke vještine. Ubrzo su postali tip ratnika zvanih saburai (kasnije promijenjeno u samurai). Klanovi, udruženi da se odbrane od moćnijih, su ubrzo osmislili karakterističan samurajski oklop i bušido.

Pad samuraja[uredi | uredi izvor]

Samuraj u punoj ratnoj opremi, 1860.

Članovi Meiji vlade odlučili su unaprijediti Japan i ubrzo se uspostavila nova vojska zapadnog stila. Meiji reforme su se počele provoditi krajem 19. st. i po njima samuraji više ne bi bili vladajuća klasa Japana. Mnogi su se samuraji dobrovoljno javili za pristup vojsci i postali časnici tako da je većina carske vojske bila sačinjena od samuraja. Kao takva nije imala problema pobijediti niz buna samuraja. Car je također pobijedio Sino-japanski rat (1894) i Rusko-japanski rat (1904). Samuraji su sve više prestajali ratovati jer su se zapošljavali kao reporteri, novinari, policajci itd. Kad je došao zakon o zabrani nošenja mačeva mnogi su se samuraji pobunili i okrenuli protiv cara. Car, koji je imao veću vatrenu moć, bez problema je porazio buntovne samuraje koji su uskoro prestali postojati.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Samuraji su morali znati čitati, pisati i znati nešto matematike. Također su mogli (ne nužno) imati interesa za ples, Go, literaturu, poeziju i čaj.

Način života[uredi | uredi izvor]

Neki samuraji su radili na farmama, a oni bogatiji su vladali nad trgovcima, farmerima itd. Samuraji su, ipak, bili vrlo poštovani u feudalnom Japanu i imali pravo ubiti osobu koja im se drsko obratila ili ih napala (iako su se tim pravom rijetko koristili). Većina samuraja su bili budističke ili šintoističke vjere te prihvaćali zen.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: