Novopazarski sandžak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Sandžak (oblast))
Idi na: navigacija, traži
Split-arrows 2.svg Predloženo je da se ovaj članak podjeli na više članaka.
Molimo da napišete svoje mišljenje o podjeli članka na stranici za diskusiju.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Sandžak
Санџак
Položaj
Površina 8.686 km2
Broj stanovnika
 - Ukupno (1991)
 - Gustoća naseljenosti

440.000
51/km2
Etničke grupe
- Bošnjaci
- Srbi / Crnogorci

228.000 (52%)
198.000 (45%)
Mapa Sandžaka
Nacionalni grb Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori

Sandžak, (od turske riječi sancak), naziv je za osmansku upravnu oblast, a izvorno znači barjak (zastava). Sandžak je regija izmedju Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Kosova. Ukupna teritorija je 8.686 km2 a stanovništvo je, prema popisu iz 1991. godine, 440.000. Od tih, 228.000 (52%) su bili Bošnjaci a 198.000 (45%) Srbi i Crnogorci. Ipak, smatra se da je danas demografija Sandžaka značajno promijenjena nakon ratova 90-tih godina. Na referendumu koji je organizovan od strane bošnjačkih predstavnika 1991., a na kojem je učestvovalo 69% glasača, 98% su glasali za autonomiju. Аžuriranje biračkih spiskova је bilo neadekvatno i protuzakonito. Danas se predpostavlja da Bošnjaci u Sandžaku čine oko 50%.[citat potreban] Sandžak se kao dio Srbije u njoj definira i kao Raška oblast i dio Starog Vlaha. Općine Priboj, Nova Varoš, Prijepolje, Sjenica, Tutin, Novi Pazar i Raška pripadaju Srbiji, Crnoj Gori pripadaju općine Andrijevica, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Rožaje Plav, Gusinje (ove posljednje dvije općine historijski sačinjavaju i zasebnu kulturno-historijsku mikro-regiju). Bosni i Hercegovini pripadaju općine Rudo, Čajniče, Foča i Goražde. Kulturno-historijski, Sandžaku pripada i dio teritorije općine Kosovska Mitrovica, koja se danas nalazi na Kosovu. Prema teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije u 25 okruga, općine u srbijanskom dijelu Sandžaka pripadaju Raškom i Zlatiborskom okrugu. Dakle, ovdje se razgraničavaju termini oblast i okrug.

Sandžak je bio dio Bosanskog ejaleta sve do austrougarske okupacije. Onda do 1912. je ostao dio Osmanskog Carstva dok ga nisu osvojili Srbija i Crna Gora tokom balkanskih ratova. Historijski centar Sandžaka je grad Novi Pazar, koji je osnovao Isa-beg Ishaković koji je i osnivač Sarajeva.


Historija

Predosmanski period

Prije dolaska slavena, na ovim prostorima su dominantno bili prisutni Iliri oko 4.000 godina. Na području Sandžaka poznato je nekoliko plemenskih zajednica Ilira, među kojima su Autorijati, Pirusti, Labeati, Dokleati, i Dardanaci. Mnogi geografski pojmovi, kao što su rijeka i planina Tara te Limska dolina, ilirskog su porijekla. Poslje dugog ratovanja i mnogih pobuna, Rimljani savladaju Ilire 9godine n. e.

Intenzivni period Rimskog uticaja počinje tek u drugoj polovini 2. vijeka. Rimljani su Sandžačko područje podjelili u dvije municipije, jedna blizu Pljevalja a druga vjerovatno negdje oko Plavskog jezera. Nakon Dioklecianovih reformi 297. godine, južni dio je izdvojen i postaje dio posebne provincije Prevalis.

U 7. vijeku dolinu Raške nastanjuje pleme Srbi, koji su bili politeisti. Pored Srba na ovim prostorima žive i ljudi bogumilske vjere za koje se nezna kojem su narodu pripadali, često su nazivanini i Babunima. Srbi su ih tako nazivali jer su doseljeni sa planine Babun iz Makedonije. Oni su bili sljedbenici pravca, koji je osnovan u 10. vijek sa strane popa Bogomila u Bugarskoj i koga su ostali kršćani karakterizirali heretičnim pokretom. Taj pravac je zapravo ‘kršćanska sekta’ koja je imala dosta sličnih karakteristika sa Islamom. Mnogi toponimi na teritoriji današnjeg Sandžaka su ilirskog i slavenskog porijekla. Vrlo je važno spomenuti da je Bogumilstvo u Bosnu i Hercegovinu prešlo sa teritorije Sandžaka.

A Bosna je kada njom vladao Tvrtko I Kotromanić osvojila područje Sandžaka i Kralj Tvrtko I Kotromanić je bio i njegov kralj, i vjeruje se da su tada stanovnici ovog područja se počeli izjašnjavat kao Bošnjani.

Osmanlijski period

Novopazarski sandžak 1878. godine

Poslije Kosovskog boja 1389. godine Osmanlijama je otvoren put osvajanja ka zapadu i sjeveru. Već 1392. godine Turci su osvojili Skoplje, a 1396. osvojena su mnoga mjesta u oblasti gdje će se kasnije osnovati grad Novi Pazar, kao što su Zvečan, Jeleč i Gluhavica. 1399. godine Pašajigit otvara pogranični prijelaz na Limu. Dugo vremena u oblasti današnjeg Sandžaka vladala je dvovlast Turaka i Srba. Osmanlije ove krajeve u potpunosti osvajaju 1455. godine.

Do osvajanja Bosne 1463. godine teritorija Sandžaka je bila krajište Osmanlijske Države sa kršćanskim zemljama. To je zapravo bila teritorija odakle se polazilo u dalja osvajanja. Kada je Sultan Mehmed Fatih sa svojim vezirom Mahmud Pašom osvojio Bosnu odmah je osnovan Bosanski sandžak (liva), kome je priključena teritorija današnjeg Sandžaka. Ovaj potez Osmanlija dovoljno nam govori o povezanosti Bosne sa teritorijom Sandžaka i prije Turaka. Jer Turci prilikom osvajanja novih teritorija sprovode zakone i uređuju te oblasti na osnovu prijašnjih podjela i propisa, poštujući pri tome sve one običaje koji ne škode njihovim običajima i uzimajući u obzir strukturu i kulturu stanovništva i geografski položaj. Da nije bilo tih sličnosti teritorija današnjeg Sandžaka ne bi bila pripojena Bosanskom sandžaku već nekim drugim sandžacima ili bi tu bila osnovana neka posebna administrativna jedinica na tom nivou. Veći dio tertorije današnjeg Sandžaka od 1463. do 1878. godine bio je u okviru Bosanskog sandžaka (od 1580. godine Ejaleta), što čini 415 godina. Ova činjenica zatvara usta svim zlonamjernim silama koje su uperile svoje ‘oružje’ u Bošnjake Sandžaka da im izbrišu ime i unište kontakt sa njihovom maticom Bosnom i Hercegovinom.

Najljepše godine svoga postojanja teritorija Sandžaka doživjela je za vrijeme vladavine Turaka Osmanlija, naročito se to može kazati za period od 15. do 18. vijeka, dok je 19. vijek pun ekonomskih i političkih problema i teških dana po stanovnike Sandžaka.

Stari turski izvori daju veliku važnost geopolitičkom položaju Sandžaka. Omer Bosnevi u svom djelu Tarihi Bosna (Historija Bosne) još 1736. godine Novi Pazar naziva ključem Bosanskog Ejaleta. A u Salnamama Bosanskog Vilajeta kaže se da je Novopazarski sandžak od velike važnosti za Osmanlijsku državu jer ima ulogu mosta između Bosne i cijele države, a odvaja dvije neprijateljske države.

Osnivanje Novog Pazara

Kada je tačno osnovan Novi Pazar ne zna se sigurno, ali se smatra da ga je 1456. godine osnovao Isa-beg sin Ishak-bega, odmah poslije osvajanja Rasa (1455). Već 1461. godine primjećuje se dolazak Dubrovačkih trgovaca u Novi Pazar. Kada su Turci osvojili Ras dali su mu naziv Pazar, jer se u Ras još od 1382. godine nazivao Trgovištem zbog trgovinskog sajma koji se organizirao u njegovoj blizini. Zbog toga su Turci novoosnovani grad nazvali Jeni Pazar (Novi Pazar), a Ras Eski Pazar (Stari Trg). Novi Pazar se po prvi put u zvaničnim izvorima spominje 1477.

Balkanski ratovi

Sve do balkanskih ratova 1912. - 1913., Sandžak je činio jedinstveno-administrativnu cjelinu s upravom i kulturnim sjedištem u Novom Pazaru. Mirom u Bukresu 1913. godine Crna Gora dobija teritoriju od 5,000 kvadratnih kilometara sa gradovima : Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Plav, Gusinje, Tuzi i dio Skadarskog jezera. Srbija dobija slijedeće gradove u Sandžaku: Novi Pazar, Sjenicu, Tutin, Prijepolje, Priboj i Novu Varoš. Pred sami balkanski rat štampa u Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj i Grčkoj svakodnevno objavljuje napise o navodno teškom stanju potčinjenih kršćana. Ona je isticala da je došao "posljednji tren obračuna između križa i polumjeseca". Prema tome, bošnjačko stanovništvo na Balkanskom poluotoku nije moglo očekivati nikakvo oslobođenje od armija balkanskih buržoaskih država. Neizvjesna situacija uslovljavala je da ono nastavi sa iseljavanjem u Tursku. Poslije završetka balkanskih ratova nastavljen je proces iseljavanja bošnjačkog stanovništva u Tursku. Preko luke Bar u Tursku se iz crnogorskog dijela Sandžaka tokom aprila i juna 1914. godine iselilo 16.500, a iz srbijanskog dijela 40.000 stanovnika.

Drugi svjetski rat

Sandžački region bio je za vrijeme Drugog svjetskog rata pod upravom Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka, koje je osnovano u Pljevljima 20. novembra 1943. Na zasjedanju u Novom Pazaru 29. marta 1945. ZAVNO Sandžaka zaključilo je da se područje Sandžaka priključi jednim dijelom Crnoj Gori, a dijelom Srbiji, i time raspusti taj organ uprave. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka poslužilo je svrsi rasplamsavanja narodnooslobodilačke borbe i širenja narodnooslobodilačkog pokreta, ali nije uspjelo da se afirmiše u federalnu jedinicu Nove Jugoslavije. Odluka o podjeli Sandžaka donijeta od Predsjedništva AVNOJ-a bez konsultovanja naroda,[1] suprotno volji dijela političkog rukovodstva ove oblasti,[1] utjecala je da jedan dio vodećih ljudi Sandžaka ne učestvuje u njenoj primjeni.[1] Za dio manjine radilo se o »političkoj grešci«.[1] Sreten Vukosavljević,[1] predsjednik i Mirko Ćuković, treći potpredsjednik ZAVNO Sandžaka, odbili su da prisustvuju poslijednjem zasjedanju ZAVNO Sandžaka.[1] Oni nisu ni potpisali odluku od 29. marta 1945., već su to uradili prvi potpredsjednik Murat Ševarović i drugi potpredsjednik Dušan Ivković.[1]

Spisak gradova

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ a b c d e f g Petranović, Branko; Zečević, Momčilo. Jugoslovenski federalizam : ideje i stvarnost : tematska zbirka dokumenata, T. 2 : 1943–1986, Prosveta, Beograd, 1987, str. 167, ISBN 86-07-00187-6


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Novopazarski sandžak koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: