Sarajevska zaobilaznica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sarajevska zaobilaznica će biti javna cesta duga oko 17 kilometara, sa dva puta po dvije saobraćajne trake plus zaustavne trake, što čini puni profil autoputa. Počinje od kraja prve dionice autoputa Sarajevo - Zenica na sjeveroistoku.

Izgradnja[uredi | uredi izvor]

Pocetak radova je najavljen za 17. oktobar 2007 godine.[1]

Na dionici Jošanica - Butila (5,7 km) izgradit će se tunel Ostrik (dužina 270 metara), te tunel Ožega (dužina 400 metara). Na dijelu Butila - Vlakovo tunel Treševine, približne dužine od oko 165 metara, izgradit će se na principu "presijeci i pokrij". Zaobilaznica od Jošanice do Blažuja uključuje sedam vijadukata, od kojih dva idu preko meandera rijeke Bosne.

Dionica Butila - Briješće (3,5 km) - ul. Safeta Zajke (1,4km) uključuje vijadukt dužine 954 metra nad dvjema željezničkim trakama i buduću zaobilanicu Briješće, kao i 120 metara dug nadvožnjak preko željezničke trake između dionice Briješće i ul. Safeta Zajke. Na ovoj dionici neće biti tunela.

Planirana je i izgradnja najveće petlje (Petlja Butila) na tri nivoa, koja je uključena i u ovaj prvi dio zaobilaznice od petlje u Jošanici do Butila.

Većina radova će biti finansirana sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je izdvojila oko 118 miliona eura na šta Vlada Federacije BiH dala saglasnost.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gradnja sarajevske zaobilaznice počinje 17. oktobra 2007. godine ,ekapija.com , 10. Oktobar 2007

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Obilaznica Sarajevo