Slavenka Drakulić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Slavenka Drakulić
Example alt text
Slavenka Drakulić
Rođenje 1949.
Rijeka (grad)|Rijeka, Jugoslavija

Slavenka Drakulić je priznata hrvatska književnica i publicistkinja, koja trenutno živi u Švedskoj.

Slavenka Drakulić je rođena 1949 u Rijeci, Hrvatska. Završila je studije komparativne književnosti i sociologije na zagrebačkom univerzitetu 1976. Od 1982. to 1992. je stalna novinarka za dvosedmične novine Start i sedmičnjak Danas (oba u Zagrebu), pišući uglavnom o feminističkim temama.

Hrvatski sociolog i pisac Slaven Letica je je u jednom članku iz 1992. u Globusu optužio pet hrvatskih književnica, uključujući i Drakulić, da su "vještice" i da "siluju" Hrvatsku. Prema Letici, ove spisateljice se nisu distancirale od akta silovanja, planirane vojne taktike bosanskih Srba protiv nesrba, već da su ga uglavnom tretirale na feministički način, tj. kao zločin "neidentificiranih muškaraca" protiv žena. Ubrzo nakon objave članka, Drakulić je počela primati telefonske prijetnje, a i njena imovina je vandalizirana. S obzirom da nije dobila gotovo nikakvu podršku i pomoć od prijatelja i kolega, Slavenka Drakulić napušta Hrvatsku.

Drakulić je pisala za više novina i magazina na raznim jezicima, uključujući The Nation, La Stampa, švedski Dagens Nyheter, Frankfurter Allgemeine Zeitung i danski Politiken.

Njeni poznatiji radovi u posljednje vrijeme su svakako oni koji se bave ratovima na Balkanu. U romanu Kao da me nema se radi o zločinima protiv žena tokom agresije na BiH, dok Oni ne bi ni mrava zgazili je knjiga u kojoj analizira svoja iskustva tokom posmatranja procese i zatvorenike Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Drakulić danas živi u Stockholmu i Zagrebu.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Hologrami straha (1987.)
  • Mramorna koža (1995.)
  • Božanska glad (1997.)
  • Smrtni grijesi feminizma (1984)
  • Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali (1991.)
  • Balkan Express: Fragmenti s druge stane rata (1992.)
  • Cafe Europa: Život nakon komunizma (1996.)
  • Kao da me nema (2000.)
  • S.: A Novel about the Balkans (2001)
  • Pizza u Varšavi, torta u Pragu
  • 'Oni ne bi ni mrava zgazili: ratni zločinci na sudu u Hagu (2005.)
  • Frida ili o boli (2007.)

Članci[uredi | uredi izvor]

  • Svi smo mi Albanci (1999)[1]
  • Bosanske žene svjedoče (2001)[2]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]