Sociologija znanja
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi. Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon. |
 |
Ovaj članak je u začetku. Članak treba imati najmanje 5 rečenica i linkove na druge postojeće članke. Uključite se i pomozite Wikipediji proširivanjem ovog članka. |
Sociologija znanja je nauka koja izučava odnose koji postoje između ljudskih ideja, misli, i društvenog konteksta u kojem nastaju, kao i efekte koje određene ideje stvaraju u društvu. (Usporediti još i sa historijom ideja.)
Sociolozi znanja [uredi]
- Émile Durkheim
- Marcel Mauss
- Max Scheler
- Karl Mannheim
- Alfred Schutz
- Harold Garfinkel
- Peter L. Berger
- Thomas Luckmann
- Michel Foucault
Literatura [uredi]
- Michael D. Barber, The Participating Citizen: A Biography of Alfred Schutz, SUNY UP. 2004. The standard biography of Alfred Schutz.
- Berger, Peter and Thomas Luckmann. The Social Construction of Reality: A Treatise in the Sociology of Knowledge. New York: Doubleday, 1966.
- Aron Gurwitsch, The Field of Consciousness, Duquesne UP, 1964. The most direct and detailed presentation of the phenomenological theory of perception available in the English language.
- Edmund Husserl, The Crisis of the European Sciences and Transcendental Phenomenology(1954), Northwestern UP. 1970. Klasični uvod u fenomenologiju
- Edmund Husserl, Logical Investigations [1900/1901], Humanities Press, 2000.
- Karl Mannheim, "On the Interpretation of Weltanschauung", in, From Karl Mannheim, Kurt Wolf (ed.) Transaction Press, 1993. važna zbirka eseja, uključujući i glavni tekst
