Soljani

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Središte Soljana

Soljani su naselje u Hrvatskoj.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Soljani se nalaze na jugu Vukovarsko-srijemske županije, u općini Vrbanja, te sa okolnim selima spada u područje Cvelferije. Najbliža veća mjesta su Županja koja se nalazi sjeverozapadno od Soljana i udaljena je 28 km, te Brčko u BiH koje se nalazi zapadno od Soljana i udaljeno je 18 km.


Geografski položaj:

  • 44°57' N
  • 18°59' E

Demografija[uredi | uredi izvor]

Soljanima od II. svjetskog rata kontunuirano opada broj stanovnika. Prema popisu iz 2001. godine Soljani imaju sljedeću strukturu stanovništva:

Prema polu

  • Muških: 771
  • Ženskih: 783
  • Ukupno: 1554

Broj stanovnika u odnosu na posljednji popis 1991. godine opao je za više od 200 kada je selo brojalo 1779 stanovnika. Stanovništvo u selu je staro, mladi odlaze živjeti u druga mjesta, tako da se očekuje da će se broj stanovnika i dalje smanjivati.

Nastanak sela[uredi | uredi izvor]

U vrijeme Rimskog Carstva na ovim prostorima pružala se glavna rimska cesta koja je vodila prema Sirmiumu. U historijskim mapama na ovom području ucrtano je mjesto Saldis, a to je bila stanica preko koje se dopremala sol iz Tuzle.

Prvi put se naziv Soljani (Sauly, Sali possesio 1329.) spominje u papinskim kolonalnim aktima. Zanimljivo je da se u različitim vremenima od Rimljana, preko Srednjeg vijeka pa sve do danas na području ovog sela javlja uvijek ime koje potječe od riječi sol: saldis-sauly-sali-zafalava (mađarski).

U srednjem vijeku na području Soljana se uvijek pominje nekoliko posjeda, gotovo uvijek i naseobina. Među njima svakako je najvažniji "Zeuzdenreue possesio" 1364. ("Zvjezdani grad"), čiji ostaci temelja postoje i danas s opkopima uz rijeku Studvu. Pominje se da je postojalo čak 10 manjih naseobina uz rijeku Studvu koji su pripadali Morovićima, velikaškoj obitelji koja je izumrla u 15. vijeku. Prvi popisi stanovnika na ovom području vođeni su 1754.godine i to je vodila Morovićka župa kojoj su tada Soljani i okolna sela pripadali. Prema tom popisu Soljani imaju 46 bračnih parova i 175 vjernika za pričest (ne broje se djeca koja nisu primila svetu pričest). To je bio katolički popis. Prvi cjeloviti podaci o stanovništvu čuvaju se u Pečuhu u biskupskoj arhivi, a govore da su Soljani 1767. godine imali 35 domova, 344 osobe, 67 bračnih parova, 252 osobe koje primaju Sv.pričest, te 111 krizmanih. Tada su popisana i imena i prezimena stanovnika.

Razvitak sela[uredi | uredi izvor]

Nagli razvoj Soljana počeo je u prvoj polovini 18. vijeka i trajao je do 1. svjetskog rata. U tom su se periodu počeli graditi stanovi (u Srijemu bi rekli salaši). Stanovi su po veličini i uređenosti označavali snagu i bogatstvo zajednice. Do prvog svjetskog rata Soljani su imali oko 85 stanova. Najbolji stanovi u selu tada su bili Galović stanovi. Izgradnjom stanova razvijalo se pčelarstvo, stočarstvo i voćarstvo. Od voća su se najviše sadile šljive. U tom razdoblju u selo dolaze "drotari" i "pendžeraši". Drotari su migrirali iz Slovačke za boljom zaradom. "Pendžeraši" dolaze također iz Slovačke, iz pokrajina Trenčin i Trnava, a oni su stavljali stakla na prozore (tur. pendžere) i zbog toga dobili takvo ime. Potomci ovih grupa ljudi i danas žive u Soljanima.

Školstvo[uredi | uredi izvor]

Početke školstva mjesto bilježi i prije osnivanja mjesne škole. Naime, pojedini su učenici već 1780. god. išli u Drenovačku trivijalnu školu. Škola u Soljanima utemeljena je 1830. godine kao pučka učiona s jednim učiteljem, a početkom 20. vijeka prerasta u četverorazrednu školu. Prvi učitelji u školi bili su Ivan Špoljar i Andrija Vujić (rodom iz Soljana). Godine 1853. selo je imalo 60 kuća s oko 500 stanovnika, a u školu je išlo oko 50 učenika. Godine 1987. počela je gradnja nove škole u Soljanima koja djeluje i danas s oko 250 učenika.

Duhovni život i crkva[uredi | uredi izvor]

Soljani i okolna sela pripadali su župi Drenovci. U župi drenovačkoj održavale su se mise, krštenja, upisi u matičnu knjigu. Drenovci su dobili crkvu 1797. godine, pa su ih tada prozvali dekanijom za ovih 9 sela. Soljani su postali samostalna kapelanija 1899. godine, kada je došao i prvi svećenik u selo, a zvao se Mato Pavić. Te godine samostalne kapelanije postali su također i Gunja, Račinovci, Strošinci, Đurići, Jamena. Godine 1917. sve su se župe odvojile i postale samostalne.

Župna crkva sazidana je 1809. godine na mjestu negdašnje drvene crkve. Godine 1925. u slavu 1000 godina hrvatskog kraljevstva, u Soljanima i Vrbanji održala se veličanstvena proslava.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Soljanima djeluju dva kulturno umjetnička društva. To su KUD "Slavonija", koje njeguje slavonska kola i običaje, te slovački KUD "Andrija Pekar", koje njeguje slovačke pjesme i plesove.
Od ostalih udruga aktivni su: ŠRU "Štuka", Udruga žena "Poticaj", DVD Soljani i Lovačka udruga.

Sport[uredi | uredi izvor]

U selu postoji samo jedan sportski klub, i to fudbalski: NK "Slavonija" koji je osnovan 1933. godine pod nazivom ŠD "Zora" i nije imao značajnijih uspjeha do danas. Sada se takmiči u I. kantonalnoj fudbalskoj ligi Vukovarsko-srijemskog kantona.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Tomislav Lunka: Soljani kroz prošlost, 2011.
  • Ivica Ćosić, Tomislav Lunka, V. Vidaković: Vrbanja, Soljani, Strošinci - slike iz prošlosti
  • Ivan Blažević: Kazivanja o povijesti sela Soljani u proteklih 190 godina
  • Agroglas - dvotjednik za poljoprivredu, proizvodnju hrane, selo i ljubitelje životinja (br. 19); Glas Slavonije, februar 2002.
  • Hrašće - časopis za književnost, kulturu, umjetnost i povijest; br. 14; Drenovci 1998.
  • Andrija Kuric i Branka Baksa – 15 rokov zväzu Slovákov v Chorvátskej Republike "Slováci v Chorvátsku včera, dnes, zajtra", Savez Slovaka u RH, Našice 2007.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: