Solomon

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Giovanni Battista Tiepolo, (1696.-1770.): Solomonova presuda

Kralj Solomon (heb.: שלמה; čit. Šəlomo), prema Bibliji, treći kralj Izraela i Jevreja, sin izraelskog kralja Davida i žene Urije Hetita, Bat Šebe.

Njegovo djelo je izgradnja prvog hrama u Jerusalemu u koji je bio pohranjen Kovčeg Saveza s dvije ploče na kojima je bilo napisano Deset Božjih zapovijedi (dekalog).

Biblija o Solomonu[uredi | uredi izvor]

Prema biblijskom izvještaju, Solomon (sredinom 10. vijeka p. n. e.) nasljeđuje svoga oca Davida pri čemu je valjalo eliminirati čitav niz pretendenata na prijestolje ostarjeloga kralja, uglavnom Davidove starije sinove. Nakon što je konačno preuzeo vlast, Solomon je mogao iskoristiti prednosti velikog i sigurnog kraljevstva kakvo mu je ostavio otac, te se nije morao upuštati u ratne pohode.

U njegovo doba je cvala trgovina, posebno s okolnim krajevima, poput Libana i Arabije. To se dobro vidi u izvještaju o gradnji hrama za koji su dovezeni drveni dijelovi upravo od libanskog cedra. Tolike veze s okolnim zemljama dovele su i do jačeg stranog uticaja na njegovo kraljevstvo, pa ga biblijski pisac između redova optužuje da je dopustio prodor tuđih religija.

Posebna osobina pripisana Solomonu bila je mudrost, te je čašćen kao pravedan sudija. Poznata je epizoda s dvije mlade majke od kojih je jednoj dijete umrlo na porodu. Obje su tvrdile da je jedino preživjelo dijete njihovo. Solomon poziva da se dijete presječe na pola, te se svakoj dadne polovina. Tada se jedna od njih odriče prava na dijete, a Solomon presuđuje da je dijete njezino. Zbog toga će se u biblijskoj tradiciji njemu pripisati tzv. mudrosne knjige, iako nastaju mnogo kasnije.

Osim jerusalemskog hrama Salomon je gradio i u drugim dijelovima kraljevstvu, no čini se da su njegovi ambiciozni graditeljski poduhvati iziskivali prevelika davanja od naroda, pa je nakon njegove smrti došlo do pobune i podjele kraljevstva na sjeverno i južno.

Historija i arheologija o Solomonu[uredi | uredi izvor]

Do danas nije nađen niti jedan pisani izvor iz toga doba koji bi spominjao kralja Solomona, no postoje arheološka svjedočanstva o znatnom graditeljskom zamahu u to doba. Prema ostacima iz toga doba vidljivo je da se, zbog povoljnog položaja Izraela na dva glavna puta između Egipta i Mesopotamije, tadašnjih najvećih sila, šire trgovački odnosi s okolnim područjima. O Solomonovoj moći, ili moći njegovih neposrednih nasljednika, svjedoče monumentalne zidine Hazora, Megida i Gezera, te utvrđenja u pustinji Negev, što uključuje i veliko nalazište u Beer Ševi.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: