Spisak nepriznatih i djelomično priznatih država

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Spisak nepriznatih država)
  Države članice UN-a, koju bar jedna članica ne priznaje.
  Države koje nisu članice UN, priznate od najmanje jedne države članice UN-a.
  Države nečlanice UN-a priznate samo od drugih država koje nisu članice UN.

Ovo je spisak država koje nisu međunarodno priznate ili su priznate od samo nekoliko država, odnosno spisak država koje nisu članice Ujedinjenih nacija.

Kriterij[uredi | uredi izvor]

Žene iz Somalilanda, u bojama zastave Somalilanda

Kriterij podrazumijeva da političko tijelo mora da zahtijeva suverenitet, nedostatak priznanja od najmanje jedne države članice UN-a i:

  • zadovoljiti deklarativnu teoriju državnosti, ili
  • biti priznata kao država od strane najmanje jedne članice UN-a.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Postoje 193 države članice Ujedinjenih nacija (UN), dok i Sveta Stolica i Palestina imaju status posmatrača u Ujedinjenih nacija. Međutim, neke zemlje ispunjavaju deklarativne kriterijume, priznaju ih velika većina drugih država i članice su Ujedinjenih nacija, ali su i dalje uključene u tu listu zato što jedna ili više drugih država ne priznaju njihovu državnost, zbog teritorijalnih ili drugih sukoba.

Neke države održavaju neformalne (zvanično ne-diplomatske) odnose sa državama koje ih zvanično ne priznavaju. Republika Kina (Tajvan) je jedna od takvih država, pošto održava nezvanične odnose sa mnogim drugim državama preko svojih Ekonomskih i kulturnih kancelarija, koji omogućavaju redovne konzularne usluge. To omogućava Tajvanu da ima ekonomske odnose čak i sa državama koje ga formalno ne priznavaju. Ukupno 56 država, uključujući Njemačku, Italiju, SAD, i Ujedinjeno Kraljevstvo, održavaju neku vrstu nezvanične misije u Tajvanu. Kosovo, Republika Artakah (Nagorno-Karabah), Turska Republika Severni Kipar, Abhazija, Pridnjestrovska Moldavska Republika, Demokratska Arapska Republika Sahara, Somaliland i Palestina također posjeduju neformalne diplomatske misije i / ili održavaju posebne delegacije ili druge neformalne misije u inostranstvu.

Trenutni geopolitički entiteti po nivou prepoznavanja[uredi | uredi izvor]

Države članice UN-a, koju bar jedna članica ne priznaje[uredi | uredi izvor]

Ime Proglašena Status Ostali sukobi/sporovi Ostale informacije
Armenija Armenija 1991. Armenija, nezavisna od 1991. godine, nije priznata od strane jednog člana UN-a, Pakistana, s obzirom da Pakistan ima položaj podržavanja Azerbejdžana od prvog rata za Gorski Karabah. Nema Prvi rat za Gorski Karabah i

Drugi rat za Gorski Karabah

Izrael Izrael 1948. Izrael, nezavisan od 1948. godine, nije priznat od 31 članice UN-a, većinom od arapskih (islamskih) zemalja. Sirija tvrdi da je Golanska visoravan dio njene suverene teritorije.

Liban Liban tvrdi da su Shebaa farme dio njene suverene teritorije.

Palestina (država) Palestina tvrdi područja pod okupacijom Izraela (Zapadna obala). U zavisnosti od trenutnog izraelsko-palestinskog mirovnog procesa i šireg arapsko-izraelskog mirovnog procesa.

Izraelsko-arapski sukob

Izraelsko-libanski sukob 2006. Šestodnevni rat

Kina Kina 1949. Narodna Republika Kina (NRK), proglašena 1949. godine, je sveobuhvatno priznata od dvije vlade podnosioca zahtjeva "Kina", a druga Kina je Republika Kina (RK), također poznata kao Tajvan. NRK ne prihvata diplomatske odnose sa državama koje priznaju Tajvan kao državu (16 članica UN i Sveta Stolica od 21. avgusta 2018. godine). Većina ovih država zvanično ne priznaje NRK kao državu, mada su neke države uspostavile odnose sa Tajvanom dok ističu da ne nameravaju zaustaviti priznavanje NRK-a (Kiribati i Nauru). Neke države koje trenutno priznaju samo NRK pokušale su istovremeno priznati i odnositi sa RK-om i NRK-om u prošlosti (Liberija i Vanuatu). Prema rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2758, NRK je jedini legitimni predstavnik Kine u Ujedinjenim nacijama. Tajvan Republika Kina tvrdi da je jedina legitimna vlada nad čitavom Kinom po Ustavu Republike Kine.

Također pogledajte: Politika jedne Kine

Kineski građanski rat
Kipar Kipar 1960. Republika Kipar, nezavisna od 1960. godine, nije priznata od strane jedne države članice UN-a, Republike Turske i jedne ne-članice, Sjeverni Kipar zbog aktuelnog građanskog spora oko ostrva. Sjeverni Kipar tvrdi da je legitimni vlasnik određenog dijela otoka. Turska invazija Kipra

Kiparski konflikt

Južna KorejaJužna Koreja 1948. Južna Koreja (Republika Koreja), nezavisna od 1948. godine, nije priznata od strane jednog člana UN-a, Sjeverne Koreje. Sjeverna Koreja Sjeverna Koreja tvrdi da je jedina legitimna vlada Koreje. Korejski rat
Sjeverna KorejaSjeverna Koreja 1948. Sjeverna Koreja, nezavisna od 1948. godine, ne priznaju tri člana UN-a: Francuska, Japan, Južna Koreja; i od jedne ne-članice UN-a: Tajvan. Južna Koreja tvrdi da je jedina legitimna vlada Koreje. Korejski rat

Države posmatračice UN-a koje nisu priznate od najmanje jedne države članice UN-a[uredi | uredi izvor]

Ime Proglašena Status Ostali sukobi/sporovi Ostale informacije
Palestina (država) Palestina 1988. Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) proglasila je državu Palestinu 1988. godine. U vrijeme kada su izraelske oružane snage imale kontrolu nad većinom teritorije. Priznaju je 137 država članica UN, Sveta stolica i Demokratska Arapska Republika Sahara. Danas PLC (palestinski zakonodavni savjet) izvršava vladine funkcije na svim palestinskim teritorijama izvan izraelskih zona pod kontrolom vojske. Prije administracije Vijeća, palestinski nacionalni autoritet (PNA) je osnovan 1994. godine u skladu sa Sporazumom iz Osla i izraelsko-palestinskim privremenim sporazumom. Palestina učestvuje u Ujedinjenim nacijama kao država posmatrača, i ima članstvo u Arapskoj ligi, Organizaciji islamske saradnje i UNESCO-u. U Rezoluciji 67/19 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Ujedinjenim nacijama dodeljen je status ne-članskog posmatrača. Izrael ne priznaje državu Palestina (država) Palestinu i kontroliše oblasti koje tvrdi Palestina (osim pojasa Gaze i određenih teritorija sa većinskim palestinskim stanovništvom, koja je data na administraciju na teritoriji Zapadne obale). U zavisnosti od trenutnog izraelsko-palestinskog mirovnog procesa. Izraelsko-arapski sukob

Šestodnevni rat

Države članice specijalizovane agencije UN-a koje nisu priznate od najmanje jedne države članica UN-a[uredi | uredi izvor]

Država
Cookova Ostrva 1965. Cookova Ostrva postala su država u slobodnoj asocijaciji sa Novim Zelandom 1965. Iako su Cookova Ostrva u potpunosti samoupravna i ponašaju se kao suverena država u međunarodnom pravu, njihov ustavni status se razlikuje od statusa potpuno nezavisne države, s obzirom da su svi državljani Cookovih ostrva građani Novog Zelanda, a šef države je monarh Novog Zelanda. Od 2015, Cookova Ostrva su uspostavila diplomatske odnose sa 43 države, dok je broj država od aprila 2023. najmanje 53, uz Svetu Stolicu, Kosovo, Niue i Evropsku uniju. Neke zemlje koje uspostavljaju diplomatske odnose, poput SAD-a, priznale su Cookova Ostrva kao potpuno suverenu državu, dok neke, poput Francuske, nisu. Cookova Ostrva su članica devet specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija, a Ujedinjene nacije trenutno klasifikuju Cookova Ostrva kao "države nečlanice", kategoriju jedinstvenu samo za njih i Niue. Država u slobodnoj asocijaciji sa Novi Zeland Novim Zelandom, neki ističu da nemaju međunarodni suverenitet. Politički status
Kosovo 2008. Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine od Srbije. Trenutno Kosovo priznaju 102 članica UN-a, Republika Kina, Cookova ostrva, Niue i Suvereni malteški vojni red. Dva druga člana UN-a (Burundi i Surinam) priznali su Kosovo, ali kasnije su povukli priznanje. Ujedinjene nacije, prema odredbama Rezolucije 1244 Savjeta bezbijednosti, upravljaju teritorijom od 1999. godine preko Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na Kosovu, uz saradnju Evropske unije od 2008. godine. Član je Međunarodnog monetarnog fonda, Grupacije Svjetske banke , Venecijanske komisije, Evropske banke za obnovu i razvoj i Međunarodnog olimpijskog komiteta. Također je članica UEFA-e i FIFA-e od 2016. godine. Srbija tvrdi da je Kosovo zapravo Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija, te da je ona dio njene suverene teritorije. Kosovski rat
Niue 1974. Niue je postala država u slobodnoj asocijaciji sa Novim Zelandom 1974. nakon ustavnog referenduma. Iako je Niue u potpunosti samoupravan i ponaša se kao suverena država u međunarodnom pravu, njegov ustavni status se razlikuje od statusa potpuno nezavisne države, s obzirom na to da su svi državljani Niuea građani Novog Zelanda, a šef države je monarh Noviog Zelanda. Od aprila 2023. Niue je uspostavio diplomatske odnose sa najmanje 26 država članica UN-a, kao i sa Cookovim Ostrvima i Evropskom unijom. Niue je član osam specijalizovanih agencija Ujedinjenih naroda, a Ujedinjeni nacije trenutno klasifikuju Niue kao "državu nečlanicu", kategoriju jedinstvenu samo za njega i Cookova Ostrva. Država u slobodnoj asocijaciji sa Novi Zeland Novim Zelandom, neki ističu da nemaju međunarodni suverenitet. Politički status

Države koje nisu ni članice UN-a, a ni posmatrači[uredi | uredi izvor]

Države priznate od najmanje jedne države članice UN
Ime Proglašena Status Ostali sukobi/sporovi Ostale informacije
Abhazija 1999. Abhazija je proglasila nezavisnost 1999. godine. Trenutno je priznata od strane 5 država članica UN (Rusija, Nikaragva, Venecuela, Nauru i Sirija) i tri države ne-članice UN (Južna Osetija, Pridnjestrovska Moldavska Republika i Nagorni Karabah). Dvije druge članice UN-a (Tuvalu i Vanuatu) priznale su Abhaziju, ali su kasnije povukle njihovo priznanje. Gruzija tvrdi da i Abhazija i Južna Osetija su dio njene suverene teritorije. Rusko-gruzijski rat
Demokratska Arapska Republika Sahara 1976. I Demokratska Arapska Republika Sahara (SADR) i Maroko tvrde suverenitet nad teritorijom Zapadne Sahare. SADR, koji je proglasio svoju nezavisnost 1976. godine, trenutno priznaju 46 države članice UN-a i Južna Osetija. 38 drugih zemalja članica UN-a priznale su SADR, ali su kasnije obustavile priznanje, u očekivanju ishoda referenduma o samoodređenju. Zapadna Sahara nije priznata kao dio Maroka od strane bilo koje države, ali neke države podržavaju marokanski plan autonomije. Marokanski "teritorijalni integritet" favorizuje Arapska liga. SADR je član Afričke unije. Rezolucija 34/37 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija priznala je pravo ljudi Zapadne Sahare na samoodređenje i priznao ga je i Polisario front kao predstavnik ljudi Zapadne Sahare. Zapadna Sahara je navedena na spisku Ujedinjenih nacija za samoupravne teritorije. Maroko tvrdi da je Demokratska Arapska Republika Sahara dio njene suverene teritorije. Zapadno saharski rat
Južna Osetija  1991. Južna Osetija je proglasila nezavisnost 1991. godine. Trenutno je priznato od strane 5 država članica UN (Rusija, Nikaragva, Venecuela, Nauru i Sirija) i četiri države ne-članice UN (Demokratska Arapska Republika Sahara, Abhazija, Nagorni Karabah i Pridnjestrovska Moldavska Republika). Jedan član UN (Tuvalu) priznao je Južnu Osetiju, ali je kasnije povukao svoje priznanje. Gruzija tvrdi da i Abhazija i Južna Osetija su dio njene suverene teritorije. Rusko-gruzijski rat
Tajvan 1912. Republika Kina (RK, obično zvana Tajvan), konstitutivno formirana 1912. godine, imala je isključivo priznanje kao glavna kineska vlada sve do kraja Kineskog građanskog rata, nakon čega je većina država članica UN-a postepeno počela priznavati Narodnu Republiku Kinu (NRK) kao glavnu legitimnu vladu. RK je trenutno priznata kao država od 16 članica UN-a i Svete Stolice. Preostale članice UN-a smatraju da je njihova kontrolirana teritorija de jure dio NRK-a ili koriste pazljiv diplomatski jezik kako bi izbjegli da preuzmu stav o tome da li je teritorija RK-a dio NRK-a. Tokom godina, RK je usvojio različite pozicije prema istovremenom priznavanju RK-a i NRK-a od strane drugih zemalja. Kina Narodna Republika Kina (NRK) tvrdi da je nasljednik bivše Republike Kine i tvrdi sve teritorije pod kontrolom Tajvana su dio njene suverene teritorije.

Također pogledajte: Politika jedne Kine

Kineski građanski rat
Sjeverni Kipar 1983. Sjeverni Kipar proglasio je svoju nezavisnost 1983. godine. Priznaje ga jedan član UN-a, Turska. Organizacija islamske saradnje i Organizacija za ekonomsku saradnju odobrili su status posmatrača na sjeveru Kipra pod imenom "država kiparskih Turaka". Rezolucija 541 Savjeta bezbijednosti Ujedinjenih nacija definiše proglašenje nezavisnosti Severnog Kipra kao pravno neispravnog. Međunarodni savjet je u svom savjetodavnom mišljenju o proglašenju nezavisnosti Kosova u 2010. godini izjavio da "Savjet bezbjednosti u izuzetnom smislu dovodi nezakonitost DOI TRNC jer je bio ili bi bio povezan sa nezakonitom upotrebom sile "i" opšte međunarodno pravo ne sadrži primjenjivu zabranu deklaracija o nezavisnosti ". Kipar tvrdi da je Sjeverni Kipar dio njene suverene teritorije. Turska invazija Kipra

Kiparski konflikt

Države koje priznaju samo druge države koje nisu članice UN-a
Pridnjestrovska Moldavska Republika 1990. Transdnjestarska Republika, zvanično Pridnjestrovska Moldavska Republika, proglasila je svoju nezavisnost 1990. godine. Priznavaju je tri ne-članice UN-a: Abhazija, Republika Artakah (Nagorni Karabah) i Južna Osetija. Moldavija tvrdi da je Pridnjestrovska Moldavska Republika dio njene suverene teritorije. Pridnjestrovski rat
Somaliland 1991. Somaliland je proglasio nezavisnost od Somalije 1991. godine. Ona tvrdi da je nasljednik države Somaliland, kratkotrajne suverene države koja je postojala od 26. juna 1960. godine (kada je Britanski protektorat Somaliland stekao punu nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva) do 1. jula 1960. godine (kada je država Somaliland ujedinila sa Somalijom da formira Somalsku Republiku). Priznao ga je Tajvan (Republika Kina), čije Ministarstvo vanjskih poslova spominje Somaliland kao državu od 2023. Tajvan i Somaliland imaju zajednička predstavništva u drugim zemljama, slično kao što Tajvan vodi odnose sa drugim zemljama koje ga ne priznaju. Somaliland nije službeno priznat od strane nijedne države članice UN-a, iako održava nezvanične odnose s ograničenim brojem njih. Priznat je međunarodno kao autonomna regija Somalije. Somalija tvrdi da je Somaliland zapravo Autonomna regija Somaliland, te da je ova regija dio njene suverene teritorije. Somalijski građanski rat

Ostali entiteti sa ograničenim priznavanjem suvereniteta[uredi | uredi izvor]

Ime Proglašena Status Ostali sukobi/sporovi Ostale

informacije

Suvereni malteški vojni red 1113. Suvereni vojni malteški red (SMOM) smatra se suverenim nedržavnim entitetom jer ne tvrdi ni državnost ni teritoriju. Prvi put je priznata kao suverena od strane Pape Paskala II. 1113, uspostavio je pune diplomatske odnose sa 111 država članica UN-a kao suvereni subjekt međunarodnog prava, a također održava diplomatske odnose s Evropskom unijom, Svetom Stolicom i državom Palestine. Pored toga, učestvuje u Ujedinjenim nacijama kao posmatrač. Neke države, kao što je San Marino, priznaju SMOM kao suverenu državu, a ne kao suvereni subjekt međunarodnog prava. Italijanski Vrhovni kasacioni sud je 6. juna 1974. donio odluku da SMOM "predstavlja suvereni međunarodni subjekt, u svim uslovima jednak, čak i bez teritorije, stranoj državi sa kojom Italija ima normalne diplomatske odnose". Kako Italija priznaje, pored eksteritorijalnosti, suverenitet SMOM-a unutar njenog sjedišta u Italiji, suverenitet Italije i SMOM-a jedinstveno koegzistiraju bez preklapanja. Nema

Izuzetci[uredi | uredi izvor]

  • Nekontrokovani narodi koji žive u društvima koji se ne mogu definisati kao države ili čiji statusi kao takvi nisu definitivno poznati.
  • Entiteti koji se smatraju mikronacijama nisu uključeni. Iako mikronacije generalno tvrde da su suverene i nezavisne, često se raspravlja da li mikronacija zaista kontroliše svoju teritoriju. Iz tog razloga, mikronacije se obično ne smatraju geopolitičkom relevantnošću.
  • Ove oblasti koje prolaze kroz tekuće građanske ratove i druge situacije sa problemima nad vladinim sukcesijom, bez obzira na vremensko prilagođavanje kriterijima uključivanja (npr. primanjem priznanja kao države ili legitimne vlade), gdje je sukob još uvijek u njegovoj aktivnoj fazi, situacije se previše brzo promjenjuju i nema relativno stabilnih usporenih stanja.
  • Pobunjeničke grupe koje su proglašavale nezavisnost i vrše neku kontrolu nad teritorijom, ali da pouzdani izvori ne opisuju kako ispunjavaju prag suverene države prema međunarodnom pravu. Primjeri su Narodna Republika Donjeck i Luganska Narodna Republika (Novorusija), Islamska država Irak i Levant.
  • One trenutnih iredentističkih pokreta i vlade u izgnanstvu koje ne ispunjavaju kriterije uključivanja istovremeno ne ispunjavaju deklarativnu teoriju i ne priznaju ih kao državna ili legitimna vlada od bilo koje druge države.
  • Neke države mogu biti sporne da uspostave odnose sa novim članicama UN-a i time ih ne prepoznaju, uprkos tome što nemaju spor i ponekad povoljne odnose. Oni su isključeni sa liste.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]