Spisak istaknutih pionira računarstva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj članak predstavlja spisak pojedinaca koji su pomogli stvoriti, razviti i zamisliti šta računari i elektronika mogu napraviti.

Osoba Postignuće Datum
John Atanasoff Napravio je prvi elektronični digitalni računar, ABC, iako nije bilo ni programibilno niti turing-ekvivalentno. 1939
Charles Babbage Dizajnirao je analitičku mašinu te napravio prototip manje moćnog mehaničkog kalkulatora. 1822
1837
John Backus Izmislio je FORTRAN (Formula Translation), prvi praktični viši programski jezik, te je formulisao Backus-Naurov oblik koji opisuje sintaksu formalnog jezika. 1954
1963
George Boole Formalizirao booleovu algebru, osnovu za digitalnu logiku i računarstvo.
Alonzo Church Fundamentalni doprinosi teoretskom računarstvu, specifično za razvoj lambda računa i otkriće u njemu neodlučivih problema. 1936
Wesley A. Clark Dizajnirao je LINC, prvi funkcionalni računar sa smanjenom veličinom i cijenom za pojedinačnog korisnika. Stavljeno u službu 1963. godine, mnoge njegove osobine su shvaćeni kao prototipovi onoga što će postati esencijalni elementi osobnih računara. 1962
James Cooley John W. Tukey i on su stvorili Fast Fourier Transform algoritam.
Ole-Johan Dahl Kristen Nygaard i on su izmislili proto-objektno orijentirani jezik SIMULA. 1962
Edsger Dijkstra Za algoritme, Goto considered harmful, semafor, rigor, i pedagogiju.
J. Presper Eckert On i John Mauchly su dizajnirali i izgradili ENIAC, prvi moderni (elektronski, turing-ekvivalentni) računar, te UNIVAC I, prvi komercijalno dostupni računar. 1943
1951
Douglas Engelbart Najpoznatiji po izumu računarskog miša (u saradnji sa Billom Englishom); kao pionir interakcije čovjeka i računala čiji je tim Augment razvio hipertekst, umrežene računare i preteće GUI-a.
Gottlob Frege Čiji je razvoj predikatnog računa prvog reda bio krucijalni prethodnik nužan za razvoj teorije računanja. 1879
C.A.R. Hoare Razvio je formalni jezik CSP te quicksort algoritam.
Kurt Gödel Dokazao je da Peano aksiomatizirana aritmetika ne može istovremeno biti i logički konzistentna i potpuna u predikatnom računu prvog reda. Church, Kleene, i Turing su razvili temelje teorije računanja na osnovu korolara Gödelovog rada. 1931
James Gosling Razvio je programski jezik Java, najrašireniji prenosivi računarski jezik ikad razvijen.
Lois Haibt Bila je član desetoročlanog tima koji je izmislio Fortran i među prvim ženama koje su odigrale krucijalnu ulogu u razvoju računarstva.
Grace Hopper Za pionirski rad o nužnosti viših programskih jezika, koje je naslovila kao automatsko programiranje, i pisanje A-O jezičnog procesora, koji je jako uticao na programski jezik COBOL.
Kenneth Iverson Za izum programskog jezika APL, te za doprinos interaktivnom računarstvu.
Jacek Karpinski Razvio je prvi diferencijalni analizator koji je koristio tranzistore, te razvio prve algoritme za mašinsko učenje koji su prepoznavali slova i slike. Također je izumitelj jednog od prvih miniračunara, K-202.
Stephen Cole Kleene Za pionirski rad sa Alonzom Churchom u lambda računu koji je postavio temelje teorije računanja. 1936
Donald Knuth Za The Art of Computer Programming i TeX. 1968
1989
Sergei Alekseyevich Lebedev Nezavisno je dizajnirao prvi elektronski računar u Sovjetskom Savezu, MESM, in Kijevu, Ukrajina. 1951
Gottfried Leibniz Čiji su ogromni napretci u simboličkoj logici, poput mašine Calculus ratiocinator, značajno uticali na Gottloba Fregea, čiji je razvoj predikatnog računa prvog reda bio krucijalan za teoretske osnove računarstva. Bio je pod velikim uticajem Ramona Llulla.
Ramon Llull Za svoje višestruke mašine za simboličko predstavljanje, za "Ars Combinatoria", te za pionirske doprinose u simboličkom predstavljanju i manipulaciji u svrhu stvaranja znanja. Imao je velik uticaj na Leibniza. Često je smatran svojevrsnim ocem računarstva.
Ada Lovelace Započela je proučavanje naučnog računanja, specifično za svoju Skicu analitičke mašine, analizu Babbageovog rada. Programski jezik Ada je imenovan njoj u čast.
John Mauchly J. Presper Eckert i on su dizajnirali i izgradili ENIAC, prvi savremeni (elektronski, turing-ekvivalentni) računar, te UNIVAC I, prvi komercijalno dostupni računar. 1943
1951
John McCarthy Izmislio je LISP, funkcijski programski jezik. 1955
John von Neumann Izveo je von Neumannovu arhitekturu na kojoj je zasnovana većina savremenih računara. 1945
Kristen Nygaard Ole-Johan Dahl i on su izmislili proto-objektno orijentirani programski jezik SIMULA. 1962
Emil L. Post Razvio je Post stroj kao model računanja, neovisno o Turinga. Također je poznat po razvoju tablica istinitosti te Postovog problema korespondencije, korištenog u teoriji rekurzije te i u dokazivanju onoga što je poznato kao Postov teorem.
Dennis Ritchie Za pionirski rad u programskom jeziku C i računarskom operativnom sistemu UNIX pri Bell Labs.
Claude Shannon Osnovao je teoriju informacije i praktični dizajn digitalnih krugova.
Herbert Simon Politički naučnik i ekonomist sa pionirskim doprinosima u umjetnoj inteligenciji. Koaturirao je programe Logic Theory Machine i General Problem Solver. 1956
1957
John W. Tukey On i James Cooley su stvorili Fast Fourier Transform algoritam.
Alan Turing Za utemeljujuće doprinose računarstvu, za formulaciju računskog modela Turingove mašine, te za dizajn Pilot ACE.
Maurice Wilkes Napravio je prvi praktični računar zasnovan na pohranjenom programu (EDSAC) koji je bio završen, te je zaslužan za ideje nekoliko konstrukata viših programskih jezika.
Niklaus Wirth Dizajner programskih jezika, uključujući Pascal i Modula-2. 1970
1978
Konrad Zuse Napravio je prvi funkcionalni računar upravljan programom koji je mogao pohranjivati na traku, Z3. Za Z3 je dokazano da je turing-ekvivalentan 1998. godine 1941

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]