Stjepan, kralj Engleske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stjepan
Kralj Engleske
Vladavina22. decembar 1135 – 25. oktobar 1154.
PrethodnikHenrik I
NasljednikHenrik II
Krunidba26. decembar 1135.
SupružnikMatilda I, grofica Bulonja
DjecaEustahije IV, grof Boulognea
Vilim I, grof Boulognea
Marija I, grofica Boulognea
Gervazije Blojiški
Matilda de Beaumont
DinastijaBlois
OtacStjepan, grof Bloisa
MajkaAdela Normanska
Rođenje1092.
Blois, Francuska
Smrt25. oktobar 1154 (u 62. godini)
Dover, Engleska
Mjesto sahraneManastir Faversham, Kent

Stjepan (engleski: Stephen; 1092 – 25. oktobar 1154), poznatiji i kao Stjepan Blojiški (engleski: Stephen of Blois), bio je kralj Engleske od 1135. do 1154. Njegovu vladavinu je obilježila Anarhija, građanski rat protiv carice Matilde. Naslijedio ga je Matildin sin Henrik.

Rođen je u Bloisu u Francuskoj; njegov otac, grof Stjepan II, grof Bloisa, je umro dok je Stjepan bio mlad pa je odrastao sa svojom majkom Adelom. Nakon dolaska na dvor svog daidže Henrika I, istakao se dobivši veliku zemlju. Oženio se Matildom I, groficom Bulonja naslijedivši dodatna imanja u Kentu i Bulonju čime je postao jedan od najbogatijih ljudi u Engleskoj. Nakon smrti Henrikovog sina Vilima Adelina u potonuću Bijelog broda 1120, došlo je do borbe za nasljedstvo engleskog prijestolja. Nakon smrti Henrika I 1135, Stjepan je prešao Engleski kanal i uz pomoć svog brata Henrika preuzeo tron tvrdeći da ima prioritet u odnosu na Henrikovu kćerku, caricu Matildu.

Početak njegove vladavine je bio uspješan, uprkos nizu napada na njegovu imovinu u Engleskoj i Normandiji od strane škotskog kralja Davida I, velških pobunjenika i supruga carice Matilde, Gofrida Plantageneta. Nakon pobune Roberta Gloucestera, polubrata carice Matilde, protiv Stjepana došlo je do građanskog rata. Zajedno sa svojim bliskim savjetnikom Valeranom de Beaumontom, Stjepan je odlučio da odbrani svoju vladavinu time što će uhapsiti njegovu moćnu porodicu. Kada su ga carica Matilda i Robert napali 1139, Stjepan nije bio u stanju da slomi pobunu te je izgubio jugozapadni dio Engleske. Uhvaćen je u bici kod Lincolna 1141, gdje je bio napušten od strane mnogih njegovih sljedbenika izgubivši kontrolu nad Normandijom. Stjepan je oslobođen nakon što su njegova supruga i Vilim Ypres, jedan od njegovih vojnih komandanata, zarobili Roberta nakon bitke kod Winchestera 1141. Rat je trajao nekoliko godina a ni jedna strana nije bila u prednosti.

Stjepan se sve više brinuo o tome da li će osigurati da njegov sin Eustahije naslijedi njegov tron. Kralj je pokušao uvjeriti crkvu da se okruni Eustahija za kralja; papa Eugen III je odbio zbog čega je Stjepan započeo svađu sa svojim visokim sveštenicima. Henrik, sin carice Matilde, je 1153. napao Englesku i izgradio savez sa moćnim baronima da podrže njegov zahtjev za tron. Dvije vojske su se sastale u Wallingfordu, a baroni obje strane su bili spremni da se bore. Stjepan je počeo da ispituje dogovor o miru ali je ovaj proces ubrzan iznenadnom smrti Eustahija. Stjepan i Henrik su potpisali Winchesterski sporazum, u kojem je Stjepan priznao Henrika kao svog nasljednika u zamjenu za mir. Stjepan je umro sljedeće godine. Moderni historičari su intenzivno raspravljali o mjeri u kojoj su Stjepanova ličnost, eksterni događaji ili slabosti Normanske države doprinijeli ovom dužem periodu građanskog rata.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Stjepan je rođen u Bloisu, u Francuskoj. Bio je najstariji sin Stjepana II, grofa Bloisa, i Adele, kćerke engleskog kralja Vilima I Osvajača. Bio je poslan na odgoj i obrazovanje kod svog daidže, engleskog kralja Henrika I, 1106.

Postao je grof Mortaina 1115. godine. Deset godina kasnije oženio je Matildu Bulonjsku, kćerku i nasljednicu bulonjskog grofa, koja je ubrzo po vjenčanju postala grofica Bulonja, a Stjepan kao njen muž iure uxoris grof Bulonja. Njihov brak je bio sretan, a Matilda je bila Stjepanova najveća podrška tokom njegove borbe za englesku krunu.

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Prije smrti Henrika I 1135. godine, Stjepan i baroni su se zakleli da će podržati Henrikovu kćerku, caricu Matildu, kada bude trebala naslijediti tron. Međutim, po Henrikovoj smrti carica Matilda je sa svojim mužem, anžujskim grofom Gotfridom V, bila u Francuskoj, te je Stjepan zatražio krunu za sebe i dobio je. Po krunidbi Stjepan je dobio podršku svih barona i podršku pape, pa su prve godine njegove vladavine prošle mirno.

Međutim, do 1139. godine Stjepan je izgubio prvobitnu podršku i kraljevstvo je počeo tonuti u građanski rat koji je vodio sa svojom rodicom Matildom i njenim pristalicama, među kojima je najjači bio njen vanbračni polubrat, Rikard od Gloucestera. U bici kod Lincolna u aprilu 1141. godine Stjepan je poražen, zarobljen i doveden pred caricu Matildu, koja ga je zatvorila i preuzela tron.

Stjepanova supruga, kraljica Matilda, skupila je i povela vojsku iz Londona, te u bici kod Winchestera porazila imenjakinju, te u razmjeni oslobodila Stjepana. Stjepan se vratio na tron u novembru 1141. godine. U decembru 1142. godine Stjepan je zarobio caricu Matildu i zatvorio je u Oxfordu, ali je ona odjevena u bijelo uspjela pobjeći preko snijega kod svog pristalice FitzCounta. Stjepan je uspio osigurati krunu sebi, ali ne i svojim potomcima. Njegova vladavina je bila problematična i engleski baroni su ga sporazmom iz Wallingforda natjerali da za svog nasljednika prizna Matildinog najstarijeg sina umjesto svoje vlastite djece.

Građanski rat iskoristili su lokalni plemići koji su ojačali svoju vlast i praktično uništili upravu koju je organizirao Stjepanov prethodnik, Henrik I. Stjepanova vladavina došla je na glas kao razdoblje anarhije. Engleska je pretrpjela tertorijale gubitke na sjeveru (od strane Škota), te je izgubila Normandiju.

Smrt i događaji koji su uslijedili[uredi | uredi izvor]

Stjepan je umro 25. oktobra 1154. godine i sahranjen je u opatiji koju je osnovao zajedno sa svojom suprugom 1147. godine.

Njegova suparnica ga je nadživjela, a njegov tron je preuzeo njen sin, Henrik II.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Prethodnik:
Henrik I
Vojvoda Normandije
1135–1144.
Nasljednik:
Gotfrid
Kralj Engleske
1135–1141.
Nasljednik:
Matilda
Prethodnik:
Matilda
Kralj Engleske
1141–1154.
Nasljednik:
Henrik II
Prethodnik:
Eustahije III
Grof Boulognea
sa Matildom I

1125–1147.
Nasljednik:
Eustahije IV