Stranci u srednjovjekovnoj Bosni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Stranci u srednjovjekovnoj Bosni su pripadnici izvanbosanskih feudalnih državnih hijerarhija, a koji su boravili u srednjovjekovnoj Bosni. Kao i današnji stranci imali su određena prava i dužnosti u tuđoj zemlji.

Položaj stranaca u Bosni regulisan je na najvišem nivou, poveljama koji su predstavljali sporazume između Bosne i drugih država. Bosanski vladari su bili zainteresovani za prisustvo stranaca i ekonomsko uzdizanje svoje zemlje pa su izlazili u susret njihovim zahtjevima dajući im razne povlastice. Među najznačajnijim strancima u Bosni su Dubrovčani, Kotorani i Mlečani (Venecijanci) i drugih gradova u Italiji. Njihovo prisustvo u Bosni je državnog, političkog ali u većoj mjeri ekonomskog značaja.

Duži boravak stranaca u pojedinim jačim ekonomskim centrima u Bosni rezultirao je stvaranjem njihovih kolonija. Poveljama bosanskih vladara dozvoljavana je strancima sloboda kretanja i trgovanja, ali pod određenim uslovima. Čuvena Povelja Kulina bana govori o tome da su Dubrovčani mogli slobodno dolaziti u Bosnu, bez posebnih obaveza, ali u kasnijim poveljama spominju se carine kao obavezna pristojba za prevoz robe preko Bosne i trgovinu u Bosni.

Učestalo prisustvo stranaca u Bosni dovodilo je do konkretnih situacija koje su riješavane sporazumno. Ukoliko je dolazilo do sukoba stranca i Bosanca, spor je riješavao sud sastavljen od predstavnika obje strane putem porote. U sukobe među strancima Bosanci se nisu miješali. Ti sporovi bili su u nadležnosti konzula i sudija iz njihove kolonije. Dubrovčani su za svaki spor među svojim građanima koji su bili u Bosni imenovali posebne, pojedinačne sudove. Najpoznatije kolonije stranaca u Bosni nalazile su se u Podvisokom, Fojnici, Srebrenici, Drijevima i Foči. U svojim kolonijama stranci su imali svoje radnje, kuće za stanovanje, vjerske objekte. Tu su ispoljavali cjelokupan društveni i kulturni život koji je bio sličan kao u njihovoj domovini. Zabilježeni su slučajevi da su u kolonijama ostajali i po nekoliko decenija. Duži boravak u Bosni rezultirao je i brakovima između stranaca i domaćeg stanovništva.

Vremenom, kada je status stranca kao privilegovanog činioca omogućavao bolju ekonomsku podlogu i domaći ljudi su postajali 'stranci' stičući dubrovačko građanstvo. Naime, radi privilegija postajali su dubrovački građani i uživali pogodniji status u poslovanju u Bosni. Otuda je ponekad teško sagledavati razvoj domaćih trgovaca u srednjovjekovnoj Bosni.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]