Struma

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Žena sa strumom

Struma (Struma colloides cystica glandulae thyreoideae) ili gušavost je povećanje štitne žlijezde usljed smanjenje sinteze hormona štitne žlijezde i hipotireoze. Nastaje zbog kompenzatorne hipersekrecije (povećanog lučenja) TSH iz prednjeg režnja hipofize usljed izostanka djelovanja hormona štitne žlijezde. Povećano lučenje TSH dovodi do hipertrofije i hiperplazije tireocita i nagomilavanja tireoglobulina u folikulima štitne žlijezde. Na osnovu uzroka koji dovode do smanjenog stvaranja hormona štitne žlijezde, strume mogu biti:sporadične strume i endemske strume

Sporadična struma[uredi | uredi izvor]

Javlja se najčešće kod žena u doba puberteta, kao posljedica nasljednog defekta u sintezi tireoidnih hormona. Ovo oboljenje se prenosi autosomno recesivno.

Endemska struma[uredi | uredi izvor]

Javlja se na određenom geografskom području gdje više od 10% stanovništva ima simptome. Uzrokuje je nedovoljna količina joda u vodi i hrani. Jod je, naime, potreban za sintezu tireoidnih hormona. Uzrok endemske strume mogu biti i tzv. strumogene materije, tj. materije koje blokiraju metabolizam joda, a u većim količinama se nalaze u kupusu, karfiolu, kelju i repi, te prevelika upotreba ovih namirnica u ishrani, kombinovana sa nedostatkom joda, dovodi do izraženijih simptoma strume. Ostali uzroci:

Morfološka podjela[uredi | uredi izvor]

Prema makroskopskom izgledu struma može biti:

  • Difuzna koloidna struma
  • Multinodozna koloidna struma
  • Koloidni adenom
  • Solotarna cista

Difuzna koloidna struma[uredi | uredi izvor]

Difuzna koloidna struma (lat:Struma colloides cystica diffusa) makroskopski predstavlja pravilno, simetrično uvećanje štitne žlijezde. Histološki su svi folikuli približno podjednako uvećani.

Multinodizna koloidna struma[uredi | uredi izvor]

Multinodizna koloidna struma (lat:Struma colloides cystica polynodosa) se makroskopski karakteriše čvorovima različite veličine, koji najvjerovatnije nastaju usljed različite osjetljivosti tireocita na djelovanje TSH koji se luči u povećanoj količini da bi se kompenzirala hipotireoza.

Koloidni adenom[uredi | uredi izvor]

Koloidni adenom (lat:Adenoma colloides glandulae thyreoideae) obično je benigna hiperplazija žlijezde. Tiroidni adenomi mogu uzrokovati hipertireozu zbog izlučivanja hormona, a ponekad se zamijeni s Gravesovom bolešću. Adenomi nisu autoimuna bolest, iako se mogu javiti kod bolesnika koji imaju Gravesovu bolest,a nisu rijetki ni kod pacijenata koji su se liječili radioaktivnim jodom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Medicina - Endokrinologija - uredi
Bolesti štitne žlijezde
Hipotireoidizam | Hipertireoidizam | Strume | Tireoiditis | Tumori
Bolesti timusa - paratireoidne žlijezde
Urođene anomalije timusa | Hiperplazija timusa | Tumori timusa | Myasthenia gravis | Hipoparatireoidizam | Hiperparatireoidizam |
Bolesti endokrinog pankreasa
Diabetes mellitus | Tumori | Multipla endokrina adenomatoza
Bolesti nadbubrežne žlijezde
Adrenalitis | Waterhouse - Friderichsenov sindrom | Hipokorticizam | Hiperkorticizam | Addisonova bolest | Cushingov sindrom | Connov sindrom | Adrenogenitalni sindrom | Tumori | Feohromocitom

Erste hilfe.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi s temama o zdravlju (medicini).

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: