Stupnik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.


Stupnik
Nedostaje grb
Stupnik is located in Hrvatska
Stupnik
Osnovne informacije
Država: Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija: Zagrebačka županija
Općina: Stupnik
Stanovništvo: 3.251
Površina: 24,87 km2
Gustoća: 131 stanovnik na km2
Administracija
Načelnik: Ivan Trgovec

Stupnik je općina u Hrvatskoj. Administrativno pripada Zagrebačkoj županiji.

Historija[uredi | uredi izvor]

U prošlosti Stupnik je bio značajno selo u široj okolici, po velićini raspoloživog prostora, broju stanovnika, njihovoj privredi i istaknutim ljudima. Prostor sela smanjio se u najnovije vrijeme priključenjem jednog dijela nizinskog Stupničkog polja naselju Lučko. Selo nema centralnu tačku, niti crtu, nego se sastoji od više zaselaka duž Stupničke šume.

U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline Save), rubom koje je nekada išla rimska cesta (Aemana (Ljubljana) - Siscia (Sisak). Te stare dobre ceste ostale su u upotrebi još dugo u Srednjem vijeku. U 5. i 7. vijeku kad Rimsko carstvo nije više uspijevalo braniti svoje granice ovim putevima prolazili su novi narodi - barbari, koji su rušeći i uništavajući nadirali u tople kultivisane krajeve južne Evrope. Zadnji su došli Slaveni u 7. vijeku.

Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjevjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine 1192. Okićka župa prostirala se izmedu Save i Pokuplja i uključivala je područje koje je, tek osnovana Zagrebačka biskupija organizovala kao poseban crkveni kotar, nazvan Okićki dekanat (do 1945. godine uključivao je i Stupnik). Početkom 14. vijeka Okićka župa je uklopljena u proširenu Zagrebačku županiju. U to vrijeme (13. - 14. vijek), Stupnik je najvjerovatnije selo slobodnih seljaka.

Stupnik, oslonjen na duboku i široku Stupničku šumu, bio je siguran i zaštićen samo s južne strane, a otvoren svim uticajima s ostalih strana. Najbliži susjed bila mu je gospoštija Brezovica, no s te strane Stupnik je bio miran, jer je Brezovica bila poznata po miroljubivim vlasnicima. Sa sjeverne strane, preko Save, nalazile su se dvije jake gospoštije, Medvedgradska i Susedgradsko-gornjostubička, koje su tražile i našle podložnike i s južne strane Save. Od 14. do 16. vijeka našle su ih i u Stupniku. Dok je Stupnik bio pod upravom Susedgradsko-stubičke gospoštije daruje Doroteja Frankopan-Henning 1472. svoje posjede u Stupniku zagrebačkim dominikancima, a preostali dio Stupničkih posjeda kupuje 1564. mađarski plemić Franjo Tahi. Tahi je loše i nasilno vladao svojim područjem, pa su se i Stupnjari 1573. uključili u Seljačku bunu. Mađarska plemička obitelj Erdody dolazi u posjed Okičke gospoštije, a Erdody su čak bili sponzori Stupničke župe od 1615.

Nakon kratkog perioda krajem 16. vijeka kad je tu više posjednika Stupnik dolazi početkom 17. vijeka u ruke Okićko-Kerestinečke gospoštije svojeg dotadašnjeg zapadnog susjeda. Tako su, osim Brezovice, svi ostali susjedi držali Stupnik neko vrijeme u svojoj vlasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Općina se nalazi u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu i na sjeverozapadu sa Svetom Nedeljom, a na zapadu sa Samoborom.

Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom izmedu starog i novog autoputa Zagreb - Karlovac.

Teritorijalno, granica Općine Stupnik kao jedinice lokalne samouprave ne odgovara granici katastarske općine Stupnik. Katastarska općina Stupnik daleko je veća, naselje Lučko te nasalje Žitarka koje pripada Svetoj Nedelji nalazi se na katastarskoj općini Stupnik. Problem granice prema Gradu Zagrebu, konačno je riješena tek 2003.godine.

Općina ima površinu od 24,87 km2.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina broji 3.260 stanovnika. Prema popisu birača na dan 19. aprila 2005. godine ima 2.966 birača. Stanovništvo je uglavnom domaće - autohtono, ali se razvojem Stupnika demografska slika počinje mijenjati.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Na području Općine registrovano sjedište ima velik broj kompanija, a aktivno je njih 119. Registrirano je i 68 obrtnika. Isključivo od poljoprivrede živi relativno malo stanovnika.

Politika[uredi | uredi izvor]

Općina Stupnik je osnovana 1995. godine, od Grada Zagreba odvojila se u februaru 1996. godine. Danas je sastavni dio Zagrebačke županije, ima ravnopravan samoupravni položaj u odnosu na ostale općine i gradove.

U sastav Općine ulaze tri naselja:

Administrativno središte Općine je Gornji Stupnik.

Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova. Poglavarstvo općine Stupnik ima 5 članova. Predsjednik Poglavarstva je načelnik općine. Trenutno tu dužnost obavlja Ivan Trgovec.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Sport[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]