Suho voće

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Primjeri suhog voća

Suho voće je voće nastalo sušenjem tehnološki zrelog voća prirodnim putem (sunce, vjetar) ili putem mašina kao što je dehidrator hrane, do stepena koji omogućuje dulje čuvanje.

Primjeri suhog voća su grožđice, suhe šljive, suhe smokve, ali i ostalo voće kao datula, jabuka, kajsija, banana, brusnica, kruška, ananas, mango, papaja, jagoda, kokos i dr. Postoje tri osnovna tipa sušenog voća: osušeni cijeli ili rezani plodovi (na kriške, kockice, prutiće i dr.), osušeni mljeveni proizvodi i suhi proizvodi u prahu (ekstrakti). Suhi voćni proizvod mora imati boju, miris i ukus svojstven voću od kojeg je dobiven.[1]

Sušeno voće ima nekoliko puta veću energiju od svježeg voća, kao i sastav hranjivih tvari, posebno šećera, željeza i količine biljnih vlakana. Količina vode u suhom voću iznosi 16-25%. Suho voće, za razliku od svježeg voća, probavlja se duže vrijeme u želucu.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Suho voće