Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Svjetsko rukometno prvenstvo za žene održava se od 1957. U početku je održavano u nepravilnim razmacima, koji su bili od pet do dvije godine, a ustalilo se od 1993, otkad se održava svake dvije godine.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Godina Domaćin Finale Za treće mjesto Ekipe
Prvak Rezultat Finalist Treće mjesto Rezultat Četvrto mjesto
1957. Jugoslavija  Čehoslovačka 7–1  Mađarska  Jugoslavija 9–6  Zapadna Njemačka 9
1962. Rumunija  Rumunija 8–5  Danska  Čehoslovačka 6–5  Jugoslavija 9
1965. Zapadna Njemačka  Mađarska 5–3  Jugoslavija  Zapadna Njemačka 11–10  Čehoslovačka 8
1968. Sovjetski Savez Otkazano zbog sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj.
1971 Nizozemska  Istočna Njemačka 11–8  Jugoslavija  Mađarska 12–11 (dva prod.)  Rumunija 9
1973. Jugoslavija  Jugoslavija 16–11  Rumunija  Sovjetski Savez 20–12  Mađarska 12
1975. Sovjetski Savez  Istočna Njemačka Bergerov sistem  Sovjetski Savez  Mađarska Bergerov sistem  Rumunija 12
1978. Čehoslovačka  Istočna Njemačka Bergerov sistem  Sovjetski Savez  Mađarska Bergerov sistem  Čehoslovačka 12
1982. Mađarska  Sovjetski Savez Bergerov sistem  Mađarska  Jugoslavija Bergerov sistem  Istočna Njemačka 12
1986. Nizozemska  Sovjetski Savez 30–22  Čehoslovačka  Norveška 23–19  Istočna Njemačka 16
1990. Južna Koreja  Sovjetski Savez 24–22  Jugoslavija  Istočna Njemačka 25–19  Zapadna Njemačka 16
1993. Norveška  Njemačka 22–21 (prod.)  Danska  Norveška 20–19  Rumunija 16
1995. Austrija /
Mađarska
 Južna Koreja 25–20  Mađarska  Danska 25–24  Norveška 20
1997. Njemačka  Danska 33–20  Norveška  Njemačka 27–25  Rusija 24
1999. Norveška / Danska  Norveška 25–24 (dva prod.)  Francuska  Austrija 31–28 (prod.)  Rumunija 24
2001. Italija  Rusija 30–25  Norveška  Srbija i Crna Gora 42–40 (prod.)  Danska 24
2003. Hrvatska  Francuska 32–29 (prod.)  Mađarska  Južna Koreja 31–29  Ukrajina 24
2005. Rusija  Rusija 28–23  Rumunija  Mađarska 27–24  Danska 24
2007. Francuska  Rusija 29–24  Norveška  Njemačka 36–35 (prod.)  Rumunija 24
2009. Kina  Rusija 25–22  Francuska  Norveška 31–26  Španija 24
2011. Brazil  Norveška 32–24  Francuska  Španija 24–18  Danska 24
2013. Srbija  Brazil 22–20  Srbija  Danska 30–26  Poljska 24
2015. Danska  Norveška 31–23  Nizozemska  Rumunija 31–22  Poljska 24
2017. Njemačka  Francuska 23–21  Norveška  Nizozemska 24–21  Švedska 24
2019. Japan  Nizozemska 30–29  Španija  Rusija 33–28  Norveška 24
2021. Španija  Norveška 29–22  Francuska  Danska 35–28  Španija 32
2023. Danska /
Norveška /
Švedska
 Francuska 31–28  Norveška  Danska 28–27  Švedska 32
2025. Njemačka / Nizozemska 32
2027. Mađarska 32

Vječna tabela medalja[uredi | uredi izvor]

Nakon SP 2023.

IHF računa samo medalje osvojene na prvenstvima u dvorani.[1]

RangNacijaZlatoSrebroBronzaUkupno
1. Norveška 45312
2. Rusija 4015
3. Francuska 3407
4. Sovjetski Savez 3216
5. Istočna Njemačka 3014
6. Mađarska 1449
7. Jugoslavija 1326
8. Danska 1247
9. Rumunija 1214
10. Nizozemska 1113
 Čehoslovačka 1113
12. Njemačka 1023
13. Južna Koreja 1012
14. Brazil 1001
15. Španija 0112
16. Srbija 0101
17. Austrija 0011
 SR Jugoslavija 0011
 Zapadna Njemačka 0011
Ukupno (19 nacija)26262678

Najefikasnije i najbolje igračice prvenstava[uredi | uredi izvor]

Rekord po broju golova na jednom svjetskom prvenstvu drži Bojana Radulović, koja ih je postigla 97 u dresu Mađarske na Svjetskom prvenstvu 2003.

Godina Najefikasnija igračica Golovi Najbolja igračica
1957. Čehoslovačka Pavla Bartáková 11
1962. Čehoslovačka Marie Mateju
Rumunija Ana Stănișel
14
1965. Danska Anne-Marie Nielsen 11
1971. Japan Hideyo Taramizu 22
1973. Istočna Njemačka Christine Gehlhoff 25
1975. Sovjetski Savez Tetjana Makarec 35
1978. Čehoslovačka Milena Foltýnová
Istočna Njemačka Kristina Richter
41
1982. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Jasna Merdan 52 Sovjetski Savez Larisa Karlova
1986. Sovjetski Savez Natalija Kirčik 61 Sovjetski Savez Natalija Kirčik
1990. Poljska Bożena Karkut
Sovjetski Savez Svjetlana Vidrina
50
1993. Južna Koreja Hong Jeong-ho 58
1995. Ukrajina Natalija Derepasko 61
1997. Makedonija Indira Kastratović 71 Njemačka Franziska Heinz
1999. Rumunija Carmen Amariei
Njemačka Grit Jurack
67 Austrija Ausra Fridrikas
2001. Austrija Ausra Fridrikas 87 Austrija Ausra Fridrikas
2003. Mađarska Bojana Radulović 97 Francuska Valérie Nicolas
2005. Njemačka Nadine Krause
Austrija Tanja Logwin
60 Rusija Ljudmila Postnova
2007. Njemačka Grit Jurack 85 Norveška Katja Nyberg
2009. Austrija Katrin Engel 67 Rusija Ljudmila Postnova
2011. Brazil Alexandra do Nascimento 57 Nije dodijeljeno
2013. Njemačka Susann Müller 62 Brazil Eduarda Amorim
2015. Rumunija Cristina Neagu 63 Rumunija Cristina Neagu
2017. Norveška Nora Mørk 66 Norveška Stine Bredal Oftedal
2019. Nizozemska Lois Abbingh 71 Nizozemska Estavana Polman
2021. Švedska Nathalie Hagman 71 Norveška Kari Brattset Dale
2023. Češka Markéta Jeřábková 63 Norveška Henny Reistad

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "MEDALS TABLE" (PDF). IHF. Arhivirano s originala (PDF), 16. 2. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]