Svjetska trgovačka organizacija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Commons-emblem-merge.svg
Ovaj okvir treba zamijeniti infokutijom
(Nađite odgovarajuću infokutiju)
Svjetska trgovačka organizacija
World Trade Organization
Organisation mondiale du commerce
Organización Mundial del Comercio
Svjetska trgovinska organizacija
Sjedište Ženeva, Švicarska
Članstvo 159 država članica
Službeni jezici engleski jezik, francuski jezik, španski jezik
Generalni direktor Roberto Azevêdo
Uspostavljanje 1. januar 1995
Službene stranice http://www.wto.org/

Svjetska trgovačka organizacija (skraćenica WTO od engl. World Trade Organization; franc. Organisation mondiale du commerce; Organización Mundial del Comercio) je međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovačkog sistema u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i službeno je otpočela s radom 1. januara 1995. godine.

Sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), a ukupno broji 159 država članica. Generalni direktor organizacije je Roberto Azevêdo (od 2013. godine).

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Jedna od ideja Konferencije u Bretton Woodsu bio je pokušaj stvaranja Međunarodne trgovačke organizacije (ITO - International Trade Organization) kao specijalizirane agencije UN, putem koje bi stvorila pravila i načela međunarodne trgovine. Predstavnici država na UN-ovoj Konferenciji u Havani o trgovini i zapošljavanju 1948. godine složili su se oko Povelje ITO, ali njezinu ratifikaciju zaustavio je Kongres SAD, što je dovelo do propasti ITO kao institucije. Inicijalni nacrt Povelje ITO bio je ambiciozan, nadilazio je pravila svjetske trgovačke discipline budući je predviđao pravila u područjima zapošljavanja, međunarodnih investicija, usluga, restriktivne poslovne prakse.

Neuspjeh ITO rezultirao je pristupanjem 23 (od inicijalno 50 čija je namjera bila utemeljenje ITO) države Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) u Ženevi. GATT-om je pokrenuta postupna trgovačka liberalizacija i uklanjanje protekcionističkih mjera u trgovini robom koje su predstavljale ostavštinu iz 30ih godina 20. vijeka. Sve do 1994. godine, tokom 47 godina i kroz četiri runde pregovora (Dillon runda (1960. - 1961. godine), Kennedy runda (1964. - 1967. godine), Tokyo runda (1973. - 1979.) i Urugvajska runda (1986. - 1994. godine)), GATT-om je stvaran multilateralni trgovinski sistem, koji je 1995. godine prerastao u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Formalno utemeljenje WTO proizlazi iz Urugvajske runde koja je uspješno okončana Ministarskom konferencijom u Marakešu (Maroko) 1994. godine. Deklaracijom iz Marakeša od 15. aprila 1994. godine utemeljena je WTO kao međunarodna organizacija koja je u svoju strukturu ugradila dotadašnji Opći sporazum o carinama i trgovini, ali je svoju nadležnost proširila na dva druga nova područja – trgovinu uslugama (GATS) i intelektualno vlasništvo (TRIPS).

Hronologija[uredi | uredi izvor]

  • 1986 . - 1994. - Urugvajska runda pregovora o GATT- u rezultirala je Marakeškim sporazumom o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.
  • 1. januar 1995. - formalno uspostavljena WTO
  • 1. mart 1995. - Renato Ruggiero postao je prvi generalni direktor, te započeo svoj četverogodišnji mandat.
  • 9. decembar - 13. decembar 1996. - prva ministarska konferencija u Singapuru. Singapurska ministarska deklaracija potvrđuje opredjeljenje članica za daljnjom liberalizacijom trgovine uslugama, s posebnim naglaskom na potrebe okončanja pregovora o trgovini telekomunikacijskim, financijskim i uslugama u pomorskom transportu. Deklaracijom je izražena podrška za ugrađivanjem područja investicija i konkurencije u okvire WTO.
  • 18. maj - 20. maj 1998. - druga ministarska konferencija u Ženenevi.
  • 1. septembar 1999. - Mike Moore postao generalni direktor.
  • 30. novembar - 3. decembar 1999. - treća ministarska konferencija u Seattleu (SAD). Konferenciju je popratila atmosfera demonstracija raznih interesnih grupa, što je rezultiralo stvaranjem antiglobalizacijskog pokreta na svjetskoj razini. Izostala je očekivana odluka o pokretanju nove runde pregovora i po prvi put nije donesena ministarska deklaracija.
  • 9. novembar - 13. novembar 2001. - Četvrta koneferncija ministara u Dohi u Kataru.
  • 11. decembar 2001. - Kina je postala članicom WTO nakon petnaestogodišnjeg pregovaranja za članstvo (najduže u GATT-ovoj historiji).
  • 1. januar 2002. - Tajvan se prirdužio organiziaciji.
  • 1. septembar 2002. - Supachai Panitchpakdi postao glavni direktor.
  • 10. septembar - 14. septembar 2003. - peta ministarska konferencija u Cancúnu (Meksiko)

Ministarskom konferencijom 2001. godine u Dohi (Katar) pokrenuta je nova runda multilateralnih trgovinskih pregovora (Doha runda), čime će nadležnost WTO biti dodatno proširena područjima ulaganja i zaštite okoliša (tzv. Singapurska područja).

Cilj i načela WTO[uredi | uredi izvor]

Temeljni cilj WTO je postizanje održivog rasta i razvitka PROVREDE, opće dobrobiti, liberalnog trgovačkog okruženja, te doprinos postizanju bolje saradnje u vođenju svjetske ekonomske politike. Stoga, djelovanje WTO fokusiraNO je na stvaranje: otvorenog i ravnopravnog sistema trgovinskih pravila, progresivne liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama, uklanjanje svih oblika protekcionističkih mjera i diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovačkim odnosima, integraciju nerazvijenih i zemalja u razvoju, te tranzicijskih zemalja u multilateralni sistem i postizanje maksimalno mogućeg stepena transparentnosti trgovačkog multilateralnog sistema.

WTO sporazumi sadrže nekoliko osnovnih načela kojima je cilj stvaranje multilateralnog liberalnog trgovinskog sistema i obuhvaćaju:

  • načelo nediskriminacije
    • princip Najpovlaštenije-Nacije - NPN (Most-Favored-Nation / MFN) i
    • princip Nacionalnog Tretmana - NT (National Treatment / NT);
  • načelo liberalizacije trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomoći nerazvijenim zemljama.

Organizacijska struktura[uredi | uredi izvor]

  • Ministarska konferencija najviše je tijelo koje odlučuje o pitanjima WTO
  • Tijelo za rješavanje sporova (Dispute Settlement Body) zasjeda u obliku odnosno na razini Glavnog vijeća i sadrži dva pomoćna tijela:
    • Skupina stručnjaka za rješavanje sporova (Dispute Settlement Panels of experts) i
    • Žalbeno tijelo (Appellate Body).
  • Vijeća su tijela treće razine organizacijske strukture WTO, odgovorna su Glavnom vijeću, sastoje se od predstavnika svih članica, nadležna su za pitanja iz pripadajućih im sporazuma, sadrže pomoćna tijela, odbore i radne skupine, koja su tijela četvrte razine, također sastavljena od predstavnika svih članica. Postoje tri vijeća:
    • Vijeće za trgovinu robama (Goods Council),
    • Vijeće za trgovinu uslugama (Services Council),
    • Vijeće za trgovinska pitanja vezana uz intelektualno vlasništvo (TRIPS Council).
  • Odbori i radne skupine unutar Vijeća tijela su četvrte najniže razine organizacijske strukture WTO.
  • Tajništvo WTO nalazi se u Ženevi. Sastoji se od ureda Glavnog direktora i četiri ureda zamjenika Glavnog direktora.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: