Tekfir

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Pokret «Džem'atu el-muslimin» (Grupa muslimana) drugi su nazivali «Džem'at et-tekfir ve-l-hidžra» (anatema i iseljenje) zbog njihovog insistiranja na učenju o tome kako su muslimanska društva današnjice ustvari nevjernička, jer ne sude po Božijim zakonima, kao i svi oni koju su zadovoljni da žive u takvom društvu i koji su zadovoljni da im se sudi po zakonima koji nisu Božiji, te učenja da se istinski vjernici moraju iseliti u zajednice koje su uređene «prema volji Božijoj» po uzoru na iseljenje Božijeg poslanika iz Mekke u Medinu (ar. hidžra). Ovo je jedan od najradikalnijih i najmilitantnijih pokreta koji se pojavio u arapskim zemljama u proteklom vijeku.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Pokret je u Egiptu (najvjerovatnije 1975. god ili čak ranije) osnovao mladi inženjer agronomije Šukri Mustafa. Mustafa je prvo bio član pokreta Muslimanske braće, a o mogućim razlozima njegovo istupanja iz ove organizacije Dejan Lukić (dugogodišnji dopisnik sa Bliskog istoka) kaže: „Muslimanska braća koja su u nekoliko navrata okusila surovu represiju arapskih ražima, a njihovi lideri visili na konopcima ili padali pokošeni rafalima tajne policije, nisu za mladog Šukri Mustafu bili dovoljno radikalni. Njemu su bili već preko glave jalovi politički manevri Muslimanske braće. Težio je akciji bez kompromisa. Po svaku cijenu i uz sve žrtve…

Učenje[uredi | uredi izvor]

Učenje o „tekfiru“ ili proglašavanju drugih muslimana nevjernicima i odmetnicima od vjere rodilo se jako rano u muslimanskoj teološkoj misli. Začetnici ovog učenja bili su pripadnici vjersko-političkog pokreta poznatog kao haridžiti ili haridžije. Zanimljivo je to da u prvi mah islamistički krugovi u militantnom miljeu nisu blagonaklono gledali na ovu radilkalizaciju stavova naspram ostatka muslimanske zajednice. Tako je zabilježen pokušaj atentata na Usamu bin Ladina od strane pripadnika pokreta Džem'at et-tekfir ve-l-hidžra za vrijeme njegovog boravka u Sudanu. Naime, za njih Usama nije bio dovoljno militantan, niti dovoljno predan idejama „svete borbe“.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]