Teofilakt Simokata

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Teofilakt Simokata (Θεοφύλακτος Σιμοκάτ(τ)ης - Theophylaktos Simokat(t)es) (7. vijek), bizantski pisac.

O životu Teofilakta Simokate se malo zna. Teofilakt je rodom iz Egipta i pripado je krugu tamošnjih sofista. Bio je prefekt i carev sekretar. Zauzimao je visoku poziciju na dvoru cara Heraklija (610-641). Uzima se da je i sam car potjecao iz Afrike, te da je sebi na dvor pozvao i Teofilakta koji je trebao da potpomogne njegovu kulturnu politiku.

Teofilakt je napisao spis Prirodoslovna pitanja (Quaestiones physicae), zbirku pjesama Pisma (Epistolae), djela koja su bila jako popularna u Bizantu, za razliku od trećeg njegovog djela Historija (Historia). Njegova Historija je sadržana u osam knjiga. U njoj opisuje doba vlade cara Mauricija (582-602), tj. nastavlja na ranije djelo Menandra Protektora. Svoje djelo je stvarao u periodu 628-638. Uzor mu je bila Tukididova historija. Njegovo djelo je pouzdano za praćenje bizantske historije vremena cara Mauricija, ali je hronološki izmiješano i teško pratljivo. I stil izlaganja mu je težak zbog izvještačenog pokušaja da retorskim stilom ostavi utisak na čitatelja. Uzima se da ga je dobro procjenio Eduard Norden, koji je za Simokatin jezik kazao: 'Ako hoćeš da znaš šta je glupo, onda čitaj njega!' No drugi navode da je to ipak odraz njegovog afričkog porijekla u jeziku, kulturi, stilu i miljeu carigradske sredine. Teofilakt Simokata je važan izvor za historiju borbi Bizanta protiv Avara i Slavena u doba cara Mauricija. On daje opis avarskog osvajanja Sirmiuma, provalama Avara i Slavena u Ilirik, njihovo pljačkanje Trakije, opsada Singidunuma, borbe Bizanta i Slavena na donjem Dunavu te prodor kagana u Dalmaciju.


Kaganov prodor u Dalmaciju (597. godine):


  • 'U tom području nalazi se zemlja Dalmacija. Učinivši potreban broj konačišta, varvarin stiže u takozvane Vonke i, osvojivši grad pomoću ratnih sprava, poruši četrdeset tvrđava.'


Uzima se da bi navedeno trebalo biti na putu Sirmium – Salona, negdje na području današnje Bosne i Hercegovine.