Tirmizijin Sunen

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Prva stranica komentara na Tirmizijin Sunen od Ibn Redžeb El-Hanbelija, 13.st

Tirmizijin Sunen (Arapski جامع الترمذي) je jedna od 6 hadiskih zbirki koju je skupio autor Ebu Isa Muhamed El-Tirmizi ترمذی. Smatra se petom po "jačini" u nizu od šest najpriznatijih hadiskih kolekcija.

Broj Hadisa[uredi | uredi izvor]

U Tirmizijevom Sunenu je oko 4.000 ili, tačnije, 3.956 hadisa[1], što je manje nego u zbirkama Buharije i Muslima, ali je u ovoj zbirci daleko manje ponovljenih hadisa. Hadiske zbirke sa imenom "sunen", uglavnom, tretiraju hadise iz domena šeriatsko-pravnih propisa. Međutim, ovu njegovu zirku karakterizira univerzalnost i sveobuhvatnost, pa je nazvana i imenom El-Džamia (skup). Uvrštavajući hadise u svoju zbirku, Tirmizijevi kriteriji nisu bili strogi poput kriterija njegovih prethodnika Buharije i Muslima, pa su kod njega evidentni, pored autentiönih, kojih ima puno, i jedan broj dobrih-hasen i je-dan broj slabih (daif) predaja. Nakon temeljnih analiza njegove zbirke, hadiski stručnjaci konstatovali su da u ovom djelu imaju četiri kategorije hadisa:

  • 1.Autentični hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i Muslima;
  • 2.Autentični hadisi koji ispunjavaju uvjete Ebu Davuda i Nesaije;
  • 3.Dobri-hasen hadisi koji ne sadrže mahane; i
  • 4.Slabi (daif) hadisi koji imaju vidljive nedostatke[2]

.

Specifičnosti Sunena[uredi | uredi izvor]

  • 1.Tirmizi je uvrstio samo hadise po kojima su radili islamski pravnici i na temelju kojih su temeljili svoje stavove.
  • 2.Uz svaki hadis on donosi stepen vjerodostojnosti, odnosno ocjenu hadisa, što nije slučaj kod drugih autora. Kada navodi i slabu predaju, on obavezno ukazuje na njenu slabost i konkretno obrazlaže njen nedostatak.
  • 3.Veoma slabe predaje ne navodi kada iznosi važne postulate islama, već ih navodi samo kada podstiče na dobre i pozitivne stvari.
  • 4.Tirmizi izabere hadis vezan za određenu tematiku, a onda, nakon citiranja tog hadisa, navodi da postoji veći broj predaja koje govore isto ili slično toj tematici. Nekada izabere najjaču predaju a nekada predaju koja najviše odgovara naslovu poglavlja ili tematici koju obrađuje.
  • 5.Nakon citiranja hadisa, on navodi stavove ashaba, tabiina i poznatih imama i učenjaka koja su u vezi s tim hadisom ili tematikom koju obrađuje.
  • 6.Terminologija koju je koristio pri ocjeni hadisa posebno je zanimljiva. Niko prije njega takvu terminologiju i takve konstrukcije nije koristio. Samo on daje ocjenu uz hadis, npr.: "hasenun-sahihun", "sahihun-hasenun", "hasenun-sahihun-garibun" i sl.

Komentari Sunena[uredi | uredi izvor]

Neki od najpoznatijih komentara na ovu hadisku zbirku su:

  • 1 "Aridatul ahvezi", hafiza Ebu Bekra ibn El-Arebija (umro 1165.g);
  • 2 Komentar Ibn Redžeb El-Hanbelija, (umro 1417.) koji nije kompletiran;
  • 3 Komentar od Ebul Fetha ibn Sejidinas El-Jamurija (umro 1354.);
  • 4 Komentar hafiza Zejnudina El-Irakija (umro 1428.);
  • 5 Tuhfetu-l-ahvezi, 'Abdu-r-Rahmana el-Mubarekfurija (umro 1975.)[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Izdanje "Sunena", izdavačke kuće Darul kutubil ilmije, Bejrut, 1987
  2. ^ Prof. Mahmut Karalić, "Uvod u Sunen Tirmizije", izdanje na bosanskom jeziku, Zenica 1999. godine.
  3. ^ "Mustalehul hadisi Ve ridžaluhu" Dr Hasan Muhamed Makbuli.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]