Titanijum

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Titanijum
[Ar] 3d2 4s2 22Ti
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Titanijum, Ti, 22
Serija Prijelazni metali
Grupa, Perioda, Blok 4, 4, d
Izgled srebrenasti metal
Zastupljenost 0,41 %
Atomske osobine
Atomska masa 47,867 u
Atomski radijus (izračunat) 140 (176) pm
Kovalentni radijus 136 pm
Van der Waalsov radijus - pm
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d2 4s2
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 10, 2
Izlazna energija - eV
1. energija ionizacije 658,8 kJ/mol
2. energija ionizacije 1309,8 kJ/mol
3. energija ionizacije 2652,5 kJ/mol
4. energija ionizacije 4174,6 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 6
Struktura kristala heksagonalna (do 882 °C)
Gustoća 4507 kg/m3
Magnetizam paramagnetičan
Tačka topljenja 1941 K (1668 °C)
Tačka ključanja 3560 K (3287 °C)
Molarni volumen 10,64 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja 421 kJ/mol
Toplota topljenja 15,45 kJ/mol
Pritisak pare 0,49 Pa kod 1933 K
Brzina zvuka 4140 m/s kod 293,15 K
Specifična toplota 520 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 2,34 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 21,9 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj +2, +3, +4
Oksidi TiO2
Elektrodni potencijal 1,3 V (TiO2 + 4H+ + 4e-
→ Ti + 2H2O)
Elektronegativnost 1,54 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
44Ti

sin

49 god ε 0,268 44Sc
45Ti

sin

184,8 min ε 2,062 45Sc
46Ti

8,0 %

Stabilan
47Ti

7,3 %

Stabilan
48Ti

73,8 %

Stabilan
49Ti

5,5 %

Stabilan
50Ti

5,4 %

Stabilan
51Ti

sin

5,76 min β- 2,471 51V
52Ti

sin

1,7 min β- 1,973 52V
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Prah

Lako zapaljivo

F
Lako zapaljivo

Nadražujuće

Xi
Nadražujuće
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: 17-36/37/38 (prah)
S: 26 (prah)
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Titanijum (Ti, latinski - titanium) je metal IVB grupe. Ima 18 izotopa čije se atomske mase nalaze između 46 do 50. Izotopi od 46 do 50 su postojani.

Sadržaj

[uredi] Zastupljenost

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 5000 ppm (eng. parts per million), u obliku minerala: ilmenita, rutila, anatasa, brukita, titanita. Najveća nalazišta titanijumovih ruda su u Kanadi, Južnoj Africi, Australiji, Norveškoj, Ukrajini, itd.

[uredi] Historija

Otkrio ga je William Gregor 1791 godine, i također nezavisno od prvog otkrića otkrio ga je Martin Heinrich Klaproth 1795 godine.

[uredi] Spojevi

Najvažniji spoj titanijuma je bez sumnje titanijum dioksid TiO2 koji se koristi kao dodatak za izbjeljivanje u pastama, prašcima i farbama.

[uredi] Biološki značaj

Elementarni titanijum nije otrovan, ali neke njegove soli jesu.

[uredi] Upotreba

Legure titanijuma su veoma lake i mehanički izdržljive - posebno na razvlačenje i zbog toga se koriste u avioindustriji, a također i za pravljenje bicikli i drugih sportskih sprava. Legure titanijuma imaju mnogo bolje osobine od legura aluminija ali su od njih značno skuplje te su zbog toga manje zastupljene

Lični alati
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici