Toulouse

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Toulouse
Grad
 • GustoćaGreška izraza: Neočekivani / operator /km2

Toulouse je grad u Francuskoj[1] i glavni grad departmana Haute-Garonne i regije Occitanie. Grad je na obalama rijeke Garonne, 150 kilometara od Sredozemnog mora, 230 km od Atlantskog okeana i 680 km od Pariza. Sa 466.297 stanovnika (januar 2014) četvrti je po veličini grad u Francuskoj.

Područje metroa Toulousea, sa 1.312.304 stanovnika od 2014. godine, četvrto je najveće metropolitansko područje Francuske, nakon Pariza, Lyona i Marseillea, a ispred Lillea i Bordeaxua.

Univerzitet u Toulouseu je jedan od najstarijih u Evropi (osnovan 1229. godine) i sa više od 103.000 studenata je četvrti po veličini univerzitetski kampus u Francuskoj, nakon univerziteta u Parizu, Lyonu i Lilleu.

Vazdušna ruta između aerodroma u Toulouseu (Blagnac) i pariskog aerodroma Orly je najprodavanija u Evropi, sa prometom od oko 2,4 miliona putnika (2014). Prema analizi L'Expressa i Challengesa, Toulouse je najdinamičniji francuski grad.

Grad je bio glavni grad Vizigotske kraljevine u 5. stoljeću i glavni grad pokrajine Languedoc u kasnom srednjem vijeku i ranom modernom periodu (province su ukinute tokom Francuske revolucije), čineći je nezvaničnim glavnim gradom kulturne regije Occitanie (južna Francuska). Sada je glavni grad regije Occitanie, najvećeg regiona u Metropolitanskoj Francuskoj.

Grad sa jedinstvenom arhitekturom izrađen je od rozih terakotnih cigla, zbog čega je zaradio nadimak la Ville Rose (Rozi Grad), Toulouse broji dve lokacije UNESCO svjetske baštine Canal du Midi i Bazilika Sv. Sernina, najveća preostala romanska zgrada u Evropi, proglašena 1998. godine zbog svog značaja za hodočašće Santiago de Compostela.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Toulouse se nalazi na jugu Francuske, sjeverno od departmana Haute-Garonne.

Klima[uredi | uredi izvor]

Toulouse ima vlažnu subtropsku klimu koja se može kvalificirati kao submediteranska zbog svoje blizine mediteranskoj klimatskoj zoni.

Klimatski podaci za Toulouse od 1981 do 2010 prosječno i rekordi (1882–do danas)
Mjesec Jan Feb Mar Apr Maj Juni Juli Aug Sep Okt Nov Dec Godina
Rekordno visoka temperatura °C 21.2 22.1 27.1 30.0 33.4 39.8 40.2 40.7 35.3 30.8 24.3 21.1 40.7
Prosječno visoka temperatura °C 9.5 11.1 14.5 17.0 21.0 25.2 28.0 27.9 24.6 19.5 13.3 9.9 18.5
Temperatura po danu °C 5.9 7.0 9.7 11.9 15.9 19.6 22.0 21.9 18.9 14.9 9.5 6.5 13.6
Prosječno niska °C 2.4 3.0 5.0 7.1 10.9 14.3 16.5 16.5 13.4 10.5 5.8 3.2 9.1
Rekordno niska °C −17.0 −19.2 −8.4 −3.0 −0.8 4.0 7.6 5.5 1.9 −3.0 −7.5 −12.0 −19.2
Prosječne padavine mm 51.3 41.6 49.1 69.6 74.0 60.3 37.7 46.8 47.4 57.0 51.1 52.4 638.3
Prosječni dani sa padavinama 9.2 7.8 8.6 9.6 9.9 7.1 5.0 6.1 6.5 8.1 9.2 8.6 95.7
Prosječni sniježni dani 2.1 2.0 1.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.6 1.6 7.5
Prosječna relativna vlažnost (%) 87 82 77 76 76 72 68 71 74 81 85 88 78.1
Sunčanih sati u mjesecu 92.5 115.0 175.1 186.1 209.2 227.6 252.6 238.8 204.0 149.2 96.0 85.3 2,031.3

Historija[uredi | uredi izvor]

Rana historija[uredi | uredi izvor]

Dolina Garonne bila je centralna tačka za trgovinu između Pirineja, Mediterana i Atlantika od najmanje željeznog doba. Istorijsko ime grada, Tolosa (Τώλοσσα na grčkom, i njegovih stanovnika, Tolosati, prvi put su zabilježeni u II veku prije nove ere), nepoznato je značenje ili porjeklo, moguće od Akvitanskog jezika, ili iz Iberijanaskog jezika, ali takođe je povezan sa imenom Gaulish Volcae Tectosages.

Toulouse ulazi u historijski period u II vijeku prije nove ere, kamski vojni zastupnik. Poslije osvajanja Gaula, razvijen je kao rimski grad Gallia Narbonensis. U 5. vijeku, Toulouse je pao u kraljevstvo Vizigota i postao jedan od njenih glavnih gradova, u ranom VI vijeku je čak i služio kao glavni grad, prije nego što je pao pod oblast Franka pod Clovisom 507. (Bitka Vouillé). Od tog trenutka, Toulouse je bio glavni grad Akvitanije u Francuskoj oblasti.

Godine 721, vojskovođa Odo iz Akvitanije je pobijedio invanznu muslimansku armiju Umajad u bitci kod Toulousea. Pobjeda Oda bila je mala prepreka muslimanskom proširenju u hrišćansku Evropu, a muslimani su konačno okupirali veliku teritoriju uključujući i Poitiers. Charles Martel, deceniju kasnije, osvojio je Tursku bitku, takođe nazvanu Bitka kod Poitiersa.

Grofovija Toulouse[uredi | uredi izvor]

Tokom Karolijanske ere, grad je procvjetao u statusu i postao glavni grad istoimene grofovije.

U Kraljevini Francuskoj[uredi | uredi izvor]

Godine 1271. Toulouse je inkorporiran u kraljevstvo Francuske i proglašen "kraljevskim gradom". Ovim priznanjem je grad počeo da se transformiše u intelektualni i umjetnički centar. Godine 1323. u Toulouseu je osnovan Consistori del Gay Gay Sabre za očuvanje lirske umjetnosti trabadura. Toulouse je postao centar okvitijanske književne kulture u narednih sto godina, Konstistori je posljednji put bio aktivan 1484. godine.

14. vijek je obilježio pad u gradskoj populaciji. Prvo je došlo do pobune protiv jevrejske populacije Toulousea od strane Krstaša 1320. zatim 1348. godine, kuga, a zatim Stogodišnji rat. Gladi i poplave također oduzeli dosta života. Uprkos jakoj imigraciji, stanovništvo je izgubilo 10.000 stanovnika u 70 godina. Do 1405. godine Toulouse je imao samo 19.000 ljudi.

Tek u 15. vijeku Toulouse je počeo da napreduje. Ojačavajući svoje mesto kao administrativni centar, grad je postao bogatiji, učestvujući u trgovini Bourdauxog vina s Engleskom, kao i žitaricama i tekstilom. Skupštinu je uspostavio Charles VII, a gradski trgovci su postajali sve bogatiji. Njihovo ekonomsko bogastvo je uglavnom bilo zasnovano sa prodajom pastela. Ovi pastel trgovci gradili su velike gradske kuće i, prije svega, i arhitektura i likovna umjetnost grada je procvjetala u gradu kao nikada ranije.

U Francuskoj[uredi | uredi izvor]

Bitka kod Toulousea (1814) bila je jedna od posljednjih bitaka Napoleonskih ratova.

1856. godine otvorena je stanica Matabiau, koja pokreće novo doba u transportu. Poboljšanja u oblasti saobraćaja obuhvatila su proširenje ulica kako bi se napravili prostrani bulevari. Postepeno, Toulouse se pojavio kao savremeni francuski grad.

Tokom ranih decenija 20. vijeka, Toulouse je bio svijedok masovnog dolaska imigranata sjeverne Francuske, Italije i Španije. U gradu su razvijene nove industrije, uključujući proizvodnju aviona i hemikalija. Tu je i služba francuske avio-pošte. Tokom Drugog svjetskog rata, Toulouse je odigrao vitalnu ulogu u otporu.

1960-ih godina, novi talas emigranata stigao je u grad, ovog puta iz Alžira. Izgrađeni su novi domovi i granice grada. Industrijski interesi Toulosea su se nedavno proširili pa sada uključuju istraživanje svemira i elektronike. Danas je to četvrti po veličini grad u Francuskoj.

Populacija[uredi | uredi izvor]

Popis stanovništva grada iznosio je 466.297 na popisu iz januara 2014. godine, sa 1.312.304 stanovnika u metropolitanskom području (unutar granica metropola 2010. godine), što je više od 1.169.865 na popisu iz januara 2006. godine iste 2010 granice metropolitanskog područja).Dakle, metropolitansko područje je zabelježilo stopu rasta stanovništva od 1,34% godišnje između 2006. i 2011. godine, što je najveća stopa rasta bilo koje francuske metropole površine veće od 500.000 stanovnika, iako je nešto niža od stope rasta zabilježene između 1999. i 2006. godine popisa.

Toulouse je četvrti po veličini grad u Francuskoj, nakon Pariza, Marseillea i Liona.

Lokalna jevrejska grupa procjenjuje da u Toulouseu živi oko 2.500 jevrejskih porodica. Udruženje muslimana je procijenilo da u gradu ima oko 35.000 muslimana.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Toulouse - a capital city in southwest France". about-france.com (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 8. 2023.