Transilvanija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Transilvanija na karti Rumunije
Rumunia kapliczka2.jpg
Transylwania3.jpg

Prostor Transilvanije nalazi se u srcu Rumunije i prostire se na preko 60 000 km kvadratnih. To je etnički najheterogeniji prostor Rumunije. Osnovu stanovništva čine Rumuni, Mađari i Sasi no broj nacionalnih manjina je velik. Razlog tomu je prirodna zatvorenost Transilvanije gorskim lancima koji je okružuju (Bihor, Karpati, Transilvanske alpe) pa je prostor često služio kao područje zbjegova stanovništva.

U hisoriji su se za Transilvaniju upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Historijski nazivi[uredi | uredi izvor]

Prvi dokument u kojem se Transilvanija pominje datira iz 1075. godine i poziva se na "Ultra Silvam" (lat: Ultra silvam) ili u prevodu preko šuma, kako je poznata ta teritorija. Također u istom vijeku za navedenu teritoriju su koristili i naziv "Partes Transilvana" (lat: Partes Transsylvana). Početkom 12. vijeka u "Legenda Sankti Gerhardi" (Legenda Sancti Gerhardi) se pozivaju na isti naziv koji znači krajevi preko šume, tako da se u tadašnjoj Kraljevini Mađarskoj to i odomaćilo kao službeni naziv. Međutim u svakodnevnom govoru se i dalje koristio Erdelj kao odrednica, a prvi dokument koji je to zabilježio je hronika iz XII vijeka "Gesta Hungarorum" (Gesta Hungarorum) koja spominje "Erdeelv" (Erdőelv).

Prevod mađarskog naziva su koristili i Nijemci u "Ibervald" (Über Walt) u XIII i XIV vijeku u dokumentima, a u kasnijem periodu su prešli na naziv "Zibenbirgen" (Siebenbürgen), što znači sedam gradova. Današnja imena tih sedam gradova, tadašnjih utvrđenja, su: Brašov (Braşov), Sigišoara (Sighişoara), Medijaš (Mediaş), Sibinj (Sibiu), Sebeš (Sebeş), Bistrica (Bistriţa) i Kluž-Napoka (Cluj-Napoca).

Prvi rumunski dokument koji bilježi ime Erdelja je iz 1432. godine i Ardeal („Ardeal”) se javlja kao Ardeliu („Ardeliu”).

Klima i reljef[uredi | uredi izvor]

Klima u Transilvaniji je opora s jakim vjetrovima, a snijeg se zadržava 3-5 mjeseci. Klima je relativno suha kao i u ostalim dijelovima zemlje no ovdje se nalaze i neki najkišovitiji djelovi zemlje. Reljef je raznolik: od zavala i ravnica pa do visokih planina. Tu se nalaze i najviši vrhovi Rumunije te turistički zimski centri (zbog hladne klime), no turizam još nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti. Najveći zimski odmarališni centar je Brasov.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U ovom je području razvijena poljoprivreda, uglavnom stočarstvo (pogotovo u višim djelovima), dok su glavne ratarske kulture krompir, kukuruz i pšenica. U komunizmu je razvijana i industrija no kao i u ostalim područjima zahvaćenim privatizacijom ona je pretrpila velike gubitke. Ovdje se nalazi i tvornica traktora u Brasovu. Pronađene su i zalihe nafte i zemnog plina. U nekim područjima sječe se i drvo, no intenzivno stočarstvo (ovdje je inače vrlo visoka mliječnost krava) i ratarstvo uticali su na smanjenje šumskog prostora još u davnini. Turizam sve više dobija na važnosti što zbog privlačnih i slikovitih planina, što zbog poznatog Grofa Drakule. Naime u gradu Sighisoari rodio se Vlad Drakula, poznati sadistički mučitelj hiljada ljudi u 15. vijeku. Ovaj je kraj dosta zaostao (kao u ostalom i većina Rumunije) pa mogućnosti za masovni razvoj turizma nema. Razlog tomu su nedostatak infrastrukture kao i zaostalost i praznovjerje stanovništva.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Ovaj je predio dugo bio pod stranim uticajima, pa rumunsko stanovništvo uglavnom živi u selima, dok Mađari i Sasi žive u gradovima. Nakon demokratskih promjena došlo je do sukoba između Rumuna i Mađara koji teže što većoj samostalnosti. Tenzije su smirene tek krajem devedesetih pa se ovaj prekrasan i slikovit kraj mogao početi razvijati s mirnim suživotom populacije koja ga nastanjuje.

Najveći gradovi su Cluj Napoca (centar Mađara) i Brasov (centar Sasa). Ostali značajni gradovi su: Turda, Sibiu (Sasi), Medias, Alba Julia (jedno vrijeme glavni grad Transilvanije), Sighisoara, Tigru Mures, Deva, Reghim i Hunedoara.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: