Tumori dojke

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Promjene u dojci se jako često javljaju kod žena. U oko 70% žena se nalaze klinički manifestne promjene. U oko 40 % žena javljaju se fibrocistične promjene dojke, koje nisu tumori, nego promjene oblika, veličine i strukture koje nastaju usljed produžene hormonske stimulacije. Kod 13% žena se nalaze razne tumoru slične lezije i upalni procesi. Kod 7% žena se javlja fibroadenom - benigni tumor dojke. Kod 10% se dijagnosticiraju maligni tumori dojke. Prema svom biološkom ponašanju, tumori dojke se dijele na benigne (dobroćudne) i maligne (zloćudne).

Benigni tumori dojke[uredi | uredi izvor]

Nekontrolisano monoklonalno umnožavanje ćelija dojke dovodi do promjene oblika, veličine i strukture dojke, što se dijagnostikuje kao tumor. Benigni (dobroćudni) tumori dojke su dobro diferencirani, ne infiltriraju druga tkiva i metastaziraju, te ne predstavljaju ozbiljniju prijetnju za zdravlje, osim što svojom pojavom pobuđuju izvjesnu sumnju na malignitet, a u rijetkom broju slučajeva mogu svojom malignom transformacijom preći u zloćudni oblik (npr. filoidni tumor) Dobroćudni tumori dojke mogu potjecati samo od epitela - kada su epitelni ili i od epitela i od vezivne strome - mješoviti fibroepitelni tumori.

Maligni tumori dojke[uredi | uredi izvor]

Zloćudni ili maligni tumori dojke drugi po redu uzrok smrti od zloćudnih tumora, odmah poslije karcinoma pluća. Od svih smrtnih ishoda malignih tumora, na njih otpada 20%. Najčešće se javljaju kod žena u periodu od 20. godine do menopauze. Izuzetno rijetko se mogu javiti i kod muškarca kad imaju izuzetno agresivno biološko ponašanje.

Faktori rizika[uredi | uredi izvor]

Faktori rizika za nastanak malignih tumora dojke su brojni:

  • Genetska, nasljedna sklonost - rizik proporcijalno raste s brojem bliskih srodnika oboljelih od raka dojke. Što se, pak u familiji maligni tumor dojke javlja u kasnijim godinama, to se rizik srazmjerno smanjuje.
  • Dug generativni period - što se prva menstruacija ranije javi, a što menopauza kasnije nastupi, to je duži generativni period i veća sklonost malignom tumoru dojke.
  • Gojaznost - vjeruje se da gojaznost povećava rizik zbog deponovanja i sinteze estrogena u masnom tkivu
  • Fibrocistična promjena dojke sa hiperplazijom epitela, karcinom druge dojke i endometrijuma, također povećavaju rizik

Učestale trudnoće, s druge strane, smanjuju rizik od nastanka malignih tumora dojke, jer tokom trudnoće dominira djelovanje progesterona.

Histološka klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Tumore dojke je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) histološki klasifikovala na sljedeći način:


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Erste hilfe.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi s temama o zdravlju (medicini).